Kurdski jezik
Izgled
Kurdski jezik | |
Države | Turska Irak Iran Sirija Armenija Libanon Izrael |
Regije | Jugozapadna Azija |
Govornici | oko 16 milijuna |
Razredba | indoeuropski
|
Službeni status | |
Služben | Iran Irak Armenija |
Ustanova | nema |
Jezični kôd | |
ISO 639-1 | ku |
ISO 639-2 | kur |
ISO 639-3 | razno |
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima) |
Kurdski jezik (ISO 639-3: kur) je maleni skup jezika (makrojezik) kojima govore Kurdi u Jugozapadnoj Aziji. Njime se služi oko 16 milijuna ljudi, no etnička populacija znatno je veća.
Individualni jezici su: srednjekurdski [ckb] u Iraku i Iranu s 3 712 000 govornika; sjevernokurdski [kmr] s 9 320 240 govornika; i južnokurdski [sdh][1] 3 000 000 u Iranu (Fattah 2000),[2] s većim brojem narječja:
- Sjeverni Kurdi naseljeni su u Turskoj a znatan dio živi ih po drugim državama. Ukupno ih ima preko 9 000 000, najviše u Turskoj, te u Armeniji (100 000), Iranu (350 000), Iraku (2 800 000), Libanonu (75 000), Siriji (938 000). Etnički i jezikoslovno među njih se klasificiraju i Kurmandži (s Douddžik i Kizibakh), Sorani, Zaza ili Dimili.
- Središnji Kurdi žive u Iranu (3 250 000) i Iraku 462 000 (2004.) a govore dijalektima hevleri (arbili), hošnav, pizdar, sulejmani (silemani), warmawa, rewandiz, bingird, mukri, kerkuki i garmiyani.
- Kod Južnih Kurda postoje dijalekti kolyai, kermanšahi (kermanšani), kalhori, garusi (bidžari) sandžabi, malekšahi (malekš aj), bajraj, kordali, fejli i luri. naseljeni su u Iranu 3 000 000 (2000 Fatah) i nepoznat broj u Iraku.
47: b tD dD k g q ? f v sD zD s9 S Z x gF H 9 tS dZ m nD N "l l9 "r[ "r j w I i_ U "@ i: "e: "o: a: u: ei ai ui oi au @u @i eu[3]
sjeverni kurdski (kurmanski) | |
središnji kurdski (soranski) | |
južni kurdski | |
zazački | |
guranski | |
mješovito |
- Abdulla, J. and McCarus, E.N. 1967. Kurdish Basic Course - Dialect of Sulaimania, Iraq. University of Michigan Press, Ann Arbor.
Nedovršeni članak Kurdski jezik koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.