Prijeđi na sadržaj

Kultura 21

Izvor: Wikipedija

Kultura 21, također poznata kao Agenda 21 za kulturu, program je za kulturno upravljanje razvijen od 2002. do 2004. godine, a organizirali su ga Ujedinjeni gradovi i lokalne samouprave.

Dio premise programa je dodavanje kulture kao četvrtog konceptualnog stupa održivog razvoja u upravljanju. Tri povjesna stupa bili su: okoliš, socijalna uključenost i ekonomija.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Agenda 21 je agenda za održivi razvoj u 21. stoljeću, koju su odobrile članice Ujedinjenih naroda na Samitu u Rio de Janeiru 1992. godine. Temeljna Agenda 21 nije detaljno raspravljala o kulturi. Uključivala je dio poznat kao "Lokalna agenda 21" koja je pozivala lokalne vlasti da usvoje planove i surađuju s međunarodnim organizacijama koje dijele iste interese te tako da se unaprijeđuje njihov razvoj; proces koji bi sam po sebi "povećao svijest o održivom razvoja".[1] Dok je ekološka dimenzija Lokalne agende 21 isprva bila najvažnija, gradovi su sljedećih godina uključili kulturni razvoj u svoj pogled na održivi razvoj.[2] Godine 1998. Svjetska banka i UNESCO zajednički su podržali uključivanje kulture 21 u strategiju održivog razvoja kao četvrti konceptualnog stuba.[3][4]

U rujnu 2002., održan je prvi svjetski javni sastanak u Porto Alegreu na kojem je odlučeno stvoriti smjernice za lokalne kulturalne politike. Konačni dokument odobren je u svibnju 2004. u Barceloni, a u rujnu iste godinepredan je UN-HABITAT- u i UNESCO-u. U listopadu 2004. Svjetsko vijeće Ujedinjenih gradova i lokalnih vlasti sastalo se u Sao Paulu i službeno usvojilo Agendu 21 kao referentni dokument, kojim će upravljati i koordinirati UCLG.[5]

Do 2010. više od 400 vlada i organizacija postale su članice na neki način Agende 21.[6] Do 2015. članstvo je premašilo 500.[7]

Sadržaj

[uredi | uredi kôd]

Agenda 21 za kulturu ima 67 članaka, podijeljenih u tri cjeline (načela, poduzeća i preporuke). "Načela" uključuju temeljne vrijednosti kao što su kulturna raznolikost i ljudska prava, kao i perspektive o tome koji će akteri provoditi plan. Gradovi su zamišljeni kao glavna mjesta za kulturnu proizvodnju i upravljanje, kao i mjesta gdje je kulturna politika potrebna kako bi se mogao voditi skladan suživot. Sama kultura opisana je kao bitan dio stvaranja građanstva za ljude svih dobi te tako i generacija u širem smislu. Sudjelovanje u kulturi odvija se kroz kanale uključujući internet, javne prostore i rad.[8]

Odjeljak "Poduzeća" potiče politike koje podupiru kulturni razvoj i proširuju pristup kulturi bez predrasuda. Poseban naglasak na knjige, internet, muzeje i turizam kao jedni od važnih dijelova jedne kulture. Pozivanje na decentralizirajuće, ali financirane kulturalne politike; multilateralna suradnja kulturnih institucija, nevladinih organizacija i vlada; te popularizacija znanstveno tehničke kulture. Zagovara pravo na slobodu govora, moralna prava svih ljudi te tako i umjetnika, razvoj pravnih sustava za očuvanje povijesti. Odjeljak s preporukama namijenjen je lokalnim i nacionalnim vlastima, regionalnim blokovima i međunarodnim organizacijama, nudeći savjete o tome kako svaka od njih može provesti plan napredka kojim se Agenda bavi.[8]

Organizacija i inicijative

[uredi | uredi kôd]

U UCLG-u, Agendom 21 za kulturu upravlja Odbor za kulturu svjetske organizacije Ujedinjenih gradova i lokalnih vlasti. Odborom supredsjedaju: Buenos Aires i Grad Meksiko. Potpredsjedaju: Angers, Barcelona, Belo Horizonte, Bilbao, Bogotá, Jeju, Pariz i Porto Alegre.[9] Između 2012. i 2015. odborom za kulturu predsjedao je Lille-Métropole, a supredsjedavali su Buenos Aires, México DF i Montreal, a gradovi Angers, Barcelona i Milano bili su potpredsjednici i još tri grada s različitih dijelova svijeta da se pridruže Odboru kao potpredsjednici.[10] Prije 2012. Odborom za kulturu predsjedalo je gradsko vijeće Barcelone, a podpredsjednici su vijeća Stockholma, Lillea, Buenos Airesa i Montreala.

Ostale organizacije koje promiču Agendu 21 za kulturu uključuju UNESCO i AECID.

Od 2009. do 2010. godine, UCLG je s AECID-om i Gradskim vijećem Barcelone napravio Fond za lokalnu kulturnu upravu kako bi omogučio bolju provedbu Agende 21 za kulturu u afričkim, mediteranskim i latinoameričkim gradovima.[6][11]

U razdoblju od 2009. do 2013. godine UNESCO i AECID stvorili su pokazatelje za procjenu kulturnog napretka u 22 područja unutar 7 kategorija.[7]

Odbor za kulturu UCLG-a radio je na tome da kultura bude integrirana u razvojne programe Ujedinjenih naroda koji imaju za cilj postizanje Milenijskih razvojnih ciljeva. Nakon nekoliko akcija podizanja svijesti tijekom samita o milenijskim razvojnim ciljevima, UN odobrio je konačni dokument summita koji govori kako je kultura jedna od važnih dimenzija razvoja društva i ostalih područja.

Kampanja za ciljeve održivog razvoja

[uredi | uredi kôd]

Uključivanje Kulture u ciljeve održivog razvoja zagovarali su UNESCO i UCLG(SDG) za 2015. godinu i nastavili promicati to stajalište.[7]

Prije usvajanja ciljeva održivog razvoja, nekoliko globalnih mreža aktivno je promoviralo ideju uključivanja jednog posebnog cilja posvećenog kulturi ili integracije kulturnih aspekata u opće ciljeve održivog razvoja. Kampanju predvode organizacije poput IFACCA, IFCCD, Agenda 21 za kulturu (UCLG), Culture Action Europe, Arterial Network, IMC – International Music Council, ICOMOS, IFLA i Latinoamerička mreža umjetnosti za društvenu transformaciju. Ova inicijativa koristi slogan 'Budućnost koju želimo uključuje kulturu' i poznata je kao kampanja #culture2015goal.

Tijekom razdoblja od 2013. do 2015., koje je obilježeno usvajanjem Ciljeva održivog razvoja (SDG), formuliran je manifest, donesena je deklaracija o integraciji kulture u Agendu 2030, predloženi su potencijalni pokazatelji za mjerenje kulturnih aspekata SDG-a, te je provedena procjena konačnog oblika Agende 2030.[12]

Doprinos Novoj urbanoj agendi

[uredi | uredi kôd]

Odbor za kulturu UCLG-a aktivno je sudjelovao na Habitat III, Konferenciji Ujedinjenih naroda o stanovanju i održivom urbanom razvoju. Glavni cilj i rezultat konferencije bilo je usvajanje Nove urbane agende (NUA).[13] Ova značajna konferencija održana je u Quitu, Ekvador, od 17. do 20. listopada 2016. Opća skupština Ujedinjenih naroda odobrila je Novu urbanu agendu 23. prosinca 2016. godine.

Prije održavanja konferencije, Povjerenstvo je iznijelo niz komentara u vezi s tematskim radom pod nazivom "Urbana kultura i baština", koji je bio jedan od 22 tematska rada objavljenih od strane radne skupine UN-a kao priprema za konferenciju. Odbor je podržao objavljivanje ovog dokumenta te vjeruje da bi Nova urbana agenda trebala pružiti detalje o pristupu lokalnom održivom razvoju temeljenom na kulturi.[14]

Publikacije

[uredi | uredi kôd]

Od 2006. godine, Odbor za kulturu UCLG-a (Agenda 21 za kulturu) u sklopu svojih istraživačkih zadataka izdao je sljedeća izvješća:[15]

  • Lokalne politike za kulturnu raznolikost
  • Kultura, lokalne samouprave i Milenijski ciljevi razvoja
  • Agenda 21 za kulturu u Francuskoj. Trenutno stanje i izgledi
  • Kultura i održivi razvoj: primjeri institucionalne inovacije i prijedlog novog profila kulturne politike
  • Gradovi, kulture i razvoj. Izvještaj kojim se obilježava peta obljetnica Agende 21 za kulturu
  • Rio+20 i kultura. Zagovaranje kulture kao stupa održivosti
  • Kulturna baština i održivi razvoj
  • Operacionalizacija kulture u održivom razvoju gradova
  • Zašto kultura mora biti u središtu održivog urbanog razvoja?

Održana su dva brifinga s ciljem pružanja informacija i olakšavanja rasprave o relevantnim pitanjima koja se odnose na kulturu ("Gradovi, izbjeglice i kultura: Brifing" i "Kultura, klimatske promjene i održivi razvoj: Brifing"), uz pripremu studije "Kultura, gradovi i identitet u Europi" u suradnji s Culture Action Europe.[16]

Kultura i razvoj

[uredi | uredi kôd]
Vizualizacija Krugovi održivosti uključuje kulturu kao četvrti stup održivog razvoja.

Agenda 21 za kulturu predstavlja alat za jačanje uloge kulture u urbanim politikama te služi kao sredstvo za transformaciju kulturnih pitanja u četvrti stup održivog razvoja.[17]

"Održivost" u kulturi obuhvaća ne samo očuvanje kulturne baštine, već i promicanje mentaliteta održivog razvoja u svakodnevnom životu.[18]

Intenzivan rad i aktivnosti koje je poduzela Agenda 100 za kulturu rezultirali su tim da Izvršni ured UCLG-a predvodi izradu političkog dokumenta pod nazivom "Kultura: Četvrti stup održivog razvoja". Ovaj dokument je odobren 17. studenog 2010. tijekom Svjetskog sastanka na vrhu Lokalni i regionalni čelnici – 3. svjetski kongres UCLG-a, koji se održao u Mexico Cityju. Navedeni dokument otvara novo razumijevanje i ističe važnost odnosa između kulture i održivog razvoja putem dvostrukog pristupa: razvoj snažne kulturne politike i zagovaranje kulturne dimenzije u svim javnim politikama.

Sudjelovanje

[uredi | uredi kôd]

Quebec je usvojio model Agende 21 za kulturu te je objavio razvojni plan u skladu s tim smjernicama.[3] Montreal je potvrdio plan i poduzeo različite mjere, uključujući obnovu knjižnice i osnivanje novih kulturnih institucija, poput "Design Montréal". Također je uspostavljena nevladina organizacija pod nazivom "Culture Montréal" koja promiče razvoj i pristup kulturi. Montreal je dobio priznanje kao "UNESCO-ov grad dizajna".[19]

Marokanski grad Essaouira, prema gradonačelniku Asmi Chaabi, aktivno integrira kulturu u provedbu Lokalne agende 21 od 1990-ih. Ona ističe u petogodišnjem pregledu Agende 21 za kulturu da je Essaouira postigla značajne uspjehe u očuvanju svoje povijesti putem suradnje s nacionalnim ministarstvom kulture i UNESCO-om.[20]

Vidi također

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Agenda 21, "Chapter 28: Local Authorities' Initiatives in Support of Agenda 21".
  2. ↑ Oldřich Hájek, Jiří Novosák, & Pavel Bednář, "Local Agenda 21 and Culture: Lessons from the Czech Republic", Culture and Local Governance 3(2), 2011.
  3. ↑ a b Nancy Duxbury, Catherine Cullen, & Jordi Pascual, "Cities, Culture, and Sustainable Development"; in H.K. Anheier, Y.R. Isar & M. Hoelscher, eds., Cultural Policy and Governance in a New Metropolitan Age; London: Sage, 2012.
  4. ↑ Ismail Serageldin & Joan Martin-Brown, eds., Culture in Sustainable Development: Investing in cultural and natural endowments: proceedings of the conference sponsored by the World Bank and UNESCO, held at the World Bank, Washington, DC, September 28 and 29, 1998. Washington, DC: The World Bank, 1999.
  5. ↑ 2002-2004. Culture 21. Pristupljeno 9. rujna 2020.
  6. ↑ a b Nancy Duxbury & Sharon Jeannotte, "Global Cultural Governance Policy"; Chapter 21 in The Ashgate Research Companion to Planning and Culture; London: Ashgate, 2013.
  7. ↑ a b c Antonios Vlassis, "Culture in the post-2015 development agenda: the anatomy of an international mobilization"; Third World Quarterly 36(9), 2015; DOI: 10.1080/01436597.2015.1052064.
  8. ↑ a b Agenda 21 for culture, adopted 8 May 2004. Culture 21, edited 31 January 2008.
  9. ↑ See the Report 2016 (Barcelona, 30 April 2017)
  10. ↑ See the report of the 8th meeting of the Committee (Barcelona, September 2012) in Circular 62
  11. ↑ "The UCLG Fund for Local Cultural Governance to Finance Projects in 11 Cities", Cities Alliance, 13 January 2011.
  12. ↑ Culture as a goal in post-2015 | Culture 21. www.agenda21culture.net. Pristupljeno 16. veljače 2024.
  13. ↑ Archived copy (PDF). Inačica izvorne stranice arhivirana 2. kolovoza 2019. Pristupljeno 16. srpnja 2019.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  14. ↑ More information on the Committee on culture works here: http://www.agenda21culture.net/advocacy/habitat-III
  15. ↑ Reports are downloadable here: www.agenda21culture.net/documents/reports and www.agenda21culture.net/documents/gold-4
  16. ↑ Studies & briefings | Culture 21. www.agenda21culture.net. Pristupljeno 16. veljače 2024.
  17. ↑ This issue has been championed by Australian researcher and activist Jon Hawkes (www.fourthpillar.biz  Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. siječnja 2019. (Wayback Machine)) in his book The Fourth Pillar of Sustainability. Culture’s Essential Role in Public Planning.
  18. ↑ Anita Kangas, Nancy Duxbury, & Christiaan De Beukelaer, "Introduction: cultural policies for sustainable development"; International Journal of Cultural Policy 23(2). "Cultural sustainability tends to be defined in two ways. On one hand, it refers to the sustainability of cultural and artistic practices and patterns, including, for example, identity formation and expression, cultural heritage conservation, and a sense of cultural continuity. On the other hand, cultural sustainability also refers to the role of cultural traits and actions to inform and compose part of the pathways towards more sustainable societies. Culture lies at the core of practices and beliefs that can support or inspire the necessary societal transition to more sustainable living. These narratives, values, and actions contribute to the emergence of a more culturally sensitive understanding of sustainable development and to clarifying the roles of art, culture, and cultural policy in this endeavor."
  19. ↑ Jean-Rober Choquet & Marie-Eve Bonneau, "Montreal's local cultural policies: Montréal, cultural metropolis: from a municipal policy to a collective action plan. An article underlining the 5th anniversary of the Agenda 21 for culture"; in Pascual (2009), pp. 29–41.
  20. ↑ Asma Chaabi, "The Agenda 21 for culture and Essaouira"; in Pascual (2009), pp. 23–28.

vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kultura_21&oldid=6975418"