Prijeđi na sadržaj

Krnjeza

Koordinate: 44°11′27″N 15°51′01″E / 44.190947°N 15.850192°E / 44.190947; 15.850192
Izvor: Wikipedija
Krnjeza
rijeka
Zemljovid porječja Zrmanje
Položaj
Države
Fizikalne osobine
Duljinaoko 1 km
Tok rijeke
Izvorispod Krnješke glave
 • Nad. vis.408 m
 • Koord.44°12′00″N 15°51′12″E / 44.19994°N 15.85344°E / 44.19994; 15.85344
Ušće 
 • Koord.44°11′27″N 15°51′01″E / 44.190947°N 15.850192°E / 44.190947; 15.850192
Ulijeva se uKrupu
Krnjeza na zemljovidu Dalmacije
izvor
izvor
ušće
ušće
Krnjeza na zemljovidu Dalmacije
Zemljovid

Krnjeza je rijeka u Hrvatskoj. Desna je pritoka rijeke Krupe, koja se ulijeva u donju Zrmanju.

Osnovni podatci

[uredi | uredi kôd]

Krnjeza je kratka krška rijeka koja teče kroz Bukovicu. Duga je manje od jednog kilometra i suha je većinu godine.

Izvor Krnjeze

[uredi | uredi kôd]

Izvor Krnjeze dubok je 106 metara i ubraja se među deset najdubljih krških izvora u Hrvatskoj. Rijeka izvire iz ogromne spilje.

Hidrologija

[uredi | uredi kôd]

U Krnjezu se slijeva voda s Crnopca i Gračačkog polja. Izvor Krnjeze nalazi se na 408 metara nadmorske visine, podno Krnješke glave, na obroncima Crnopca. Korito se napuni samo za velikih voda, odnosno naglog topljenja snijega i velikih oborina. U gornjem dijelu Krnjeza protječe kroz 300 metara duboki kanjon. Nakon 600 metara ukupnog toka ulijeva se u Krupu. Voda je iznimno bistra i čista te je izvrsna za piće.

Živi svijet

[uredi | uredi kôd]

U Krnjezi obitavaju primorski peš (Cottus ferrugineus) i zrmanjski klen (Squalius zrmanjae). Obje vrste su endemi Jadranskog sliva.

Istraživanja

[uredi | uredi kôd]
  • 1966. prvi dolazak speleologa Mladena Garašića, kada visoka voda sprečava ulaz u izvor-spilju.
  • 1968. Mladen Garašić, Davor Pavuna, Srđan Novak i Slavko Vrkljan ušli su izvor-spilju.
  • 2000. Tihomir Kovačević, Zdravko Međimurac i Ozren Međimurac ulaze u spilju do sifona.
  • 2003. u predekspedicijskim akcijama za Međunarodnu speleoronilačku ekspediciju "Rakovica 2003" Alan Kovačević, Petra Kovač Konrad i Slobodan Meničanin zaronili do 32 metra. Na spomenutoj ekspediciji rone Alan Kovačević (32 m), Tihomir Zubak (32m) i Tihomir Kovačević (12 m). Voditelj ekspedicije bio je Tihomir Kovačević iz Dinarida - Društva za istraživanja i snimanja krških fenomena (DDISKF).
  • 2008. Tihomir Kovačević iz DDISKF-a organizira Međunarodnu speleoronilačku ekspediciju “Zrmanjin buk 2008” na kojoj je Luigi Casati ronio do 98 metara dubine. Asistirao mu je Alen Milošević do 20 metara dubine u prvom sifonu. Budući da se zbog suše voda povukla 6 metara ispod praga izviranja, prava dubina izvora je 106 metra. Skicu izvora načinio je Luigi Casati.

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Kovačević, Tihomir. (2012) Tajne jezera Sinjac i izvora Krnjeze, Hrvatska vodoprivreda, lipanj / kolovoz 2012, str. 101 - 104
  • Kovačević, Tihomir. (2016) Krnjeza - skriveno blago obrovačkog kraja, Scubalife, lipanj 2016, str 36 - 51
  • Kovačević, Tihomir. (2003) Velebitu u pohode kroz izvore Zrmanje, Arena 2233/2003, str 59 - 61
  • Kranjčev, Radovan. (2004) Krnjeza - dragulj Bukovice, Hrvatska vodoprivreda, 13, 136, str. 62 - 63