Prijeđi na sadržaj

Kristina Restović

Izvor: Wikipedija

Kristina Restović[uredi | uredi kôd]

Kristina Restović je rođena 1973. godine u Splitu, završila je studij na Akademiji lijepih umjetnosti u Firenci 1997. godine i specijalizaciju iz umjetničke grafike na međunarodnoj školi Il Bisonte. Godine 2007. magistrirala je grafiku na Akademiji za likovnu umjetnost i oblikovanje u Ljubljani. Sada radi kao vanjski suradnik na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu, gdje predaje suvremenu grafiku kao docentica. Svoje radove predstavila je na mnogim samostalnim i grupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Članica je Hrvatske udruge likovnih umjetnika (HULU) u Splitu od 2000. godine te Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU).[1] Sa članicom HULUa razgovara i istiće kako nema inspiraciju za svoja djela, već samo znatiželju. Za svoje radove najčešće koristi grafičke tehnike, dubokog tiska i digitalnog ispisa, pomoću kojih može istražiti dvije dimenzije. Autorica, čiji je rad često prožet pitanjima umjesto odgovorima, pristupa stvaranju s posebnim naglaskom na ponavljanje pokušaja. Kada započinje novi projekt, odabire temu za svoju grafičku mapu koja je uvijek nešto što ju osobno intrigira. U posljednjim radovima, pažnju joj zaokupljaju odnosi medija i količina vizualnih informacija kojima je svakodnevno okružena i koje percipira. Zanima je vizualnost svakodnevnog života u njegovom ponavljanju, kao i vizualni materijal iz svijeta filma, televizije, dizajna i računalne grafike. Posebno je fasciniraju strategije pokretne slike i problematika vremena, koje pokušava integrirati u grafiku kao kategoriju dodane dimenzije. Njen rad je refleksija stalne interakcije s vizualnim svijetom i pokušaj da se razumiju složeni odnosi između medija i percepcije. Ova umjetnica istražuje kako svakodnevni vizualni podražaji, kroz razne medije, utječu na našu svijest i kako ih možemo artikulirati kroz statičnu, ali duboko slojevitu formu grafike.[2]

Unutar izložbe Vidljive održane u Galeriji umjetnina u splitu, Kristina Restović istražuje fenomen rastućeg broja turista u hrvatskim gradovima. Njeno djelo, triptih pod nazivom „Turisti u dubokom tisku“, realizirano u tehnici bakropisa, prikazuje kolone i grupe turista, čest prizor u svakodnevici njenog rodnog grada. Kroz ovaj triptih, Restović tematizira promjenu koja zahvaća njen rodni Split, gdje se zbog turističkog preopterećenja svakodnevni ritam grada transformira. Međutim, posebnost ovog djela leži u dodatnom grafičkom postupku kojim umjetnica potpuno briše urbani pejzaž, ostavljajući posjetitelje da lebde u apstraktnom prostoru, oslonjeni samo na vlastite sjene. Ovaj pristup ne samo da naglašava prisutnost turista već i stvara osjećaj nestvarnosti, gotovo kao da su ovi prizori izdvojeni iz vremena i prostora. Tradicionalna tehnika dubokog tiska koju koristi Restović donosi sa sobom zanatsku preciznost, dok istovremeno podsjeća na estetiku novinske reprodukcije. Kroz svoje eksperimentiranje s kombinacijom tradicionalnih grafičkih tehnika i digitalnih medija, autorica produbljuje medij grafike, istražujući njegove granice i mogućnosti. Odabir motiva turista u njenom radu nije samo refleksija aktualne stvarnosti već i kritički osvrt na socio-kulturne promjene izazvane masovnim turizmom. Za ovo djelo, Kristina Restović je 2016. godine na 7. hrvatskom trijenalu grafike dobila nagradu Muzeja suvremene umjetnosti. Njen rad ostaje relevantan komentar na dinamiku suvremenog društva i način na koji globalni fenomeni, poput turizma, transformiraju lokalne zajednice.[3]


Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Restović Kristina. HRVATSKA UDRUGA LIKOVNIH UMJETNIKA. Pristupljeno 28. svibnja 2024.
  2. Restović Kristina. HRVATSKA UDRUGA LIKOVNIH UMJETNIKA. Pristupljeno 28. svibnja 2024.
  3. Kristina Restović