Prijeđi na sadržaj

Hram sunca u Konarku

Koordinate: 24°41′43.008″N 84°59′38.004″E / 24.69528000°N 84.99389000°E / 24.69528000; 84.99389000
?
Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Konark)
Hram sunca u Konarku
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Indija
Godina uvrštenja2002. (26. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, ii, iii, iv, vi
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:1056
Koordinate24°41′43.008″N 84°59′38.004″E / 24.69528000°N 84.99389000°E / 24.69528000; 84.99389000
Hram sunca u Konarku na zemljovidu Indije
Hram sunca u Konarku
Hram sunca u Konarku
class=notpageimage|
Lokacija Konarka u Indiji

Hram sunca u Konarku (hindski jezik:कोणार्क सूर्य मंदिर) je hinduistički indijski hram koji je dao izgraditi kralj iz dinastije Ganga, Narasimhadeva I. (1238. – 1250.) u mjestu Konarku, 65 km od grada Bhubaneswara u indijskoj državi Odisha. Poznat i kao Crna pagoda, jer je izgrađen od oksidiranog starog pješčenjaka koji na izlezećem suncu postane sjajan, posvećen je bogu sunca, Surji, zbog čega ima oblik njegove kočije za šest konja. Kao jedan od najpoznatijih hramova u Indiji, upisan je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 1984. godine.

Panorama Hrama sunca u Konarku
Panorama Hrama sunca u Konarku
Hram sunca u Konarku

Hrama Sunca je bio zamišljen kao divovska kočija Boga Sunca, Surja, s dvanaest pari izvrsno ukrašenih kotača. Veličanstveno zamišljen, ovaj hram je zapravo jedan od najuzvišenijih spomenika u Indiji, poznat koliko po svojim dimenzijama i besprijekornim proporcijama, tako i po skladnoj integraciji arhitektonske veličanstvenosti s plastičnim ukrasima. Njegov fini čipkasti ukrasi i izvijeni oblici, kao i lijepo i prirodno isklesani životinjski i ljudski likovi, čine ga sjajnijim od ostalih hramova u Odishi.

Hram ima promjer 261 x 160 m i poravnan je po putanji sunca preko neba, u smjeru istok-zapad. Nalazi se u prirodnom okruženju koje obiluje plantažama drveća koje rastu na pjeskovitim tlu. Okoliš je uvelike netaknut, a blaga valovita topografija oko Hrama Sunca se donekle ponavlja u njegovom obliku. Hram pripada Kalinga školi indijske arhitekture hramova s karakterističnim krivuljnim tornjevima koji uokviruju kupolu središnjeg svetišta s četiri strane. U obliku, hram ne odstupa od drugih sikhara hramova u Odishi. Glavno svetište (Mantapa), visoko oko 60 metara, s raskošnim vanjskim ukrasima je izgrađeno kad i Velika dvorana (visoka 30 m) koja je sačuvana u cijelosti. Vrh glavnog svetišta u kojemu se nalazilo skulptura glavnog božanstva je otpalo, a Dvorana za ples (Nata Mandir) i blagovaonica (Bhogu-Mandap) su oštećeni hirovima vremena.

Kamenje na Hramu sunca u Konarku nisu spojeni vapnencom ili cementom, već su ih toliko uravnali da su spojeni samo kapima prirodne gume.

Hram sunca u Konarku je također i mjesto anualnog festivala plesa, koji se održava svakog prosinca, a koji je posvećen klasičnim oblicima indijskog plesa, uključujući i tradicionalni ples Odissi.

U Odishi se nalazi i drugi Hram sunca, Biranchi Narayan, u Bugudi (pokrajina Ganjam).

  • Mantapa noću
    Mantapa noću
  • Kotači hrama
    Kotači hrama
  • Raskošni kotač
    Raskošni kotač
  • Nat Mandir
    Nat Mandir
  • Skulptura Surja u jednoj niši
    Skulptura Surja u jednoj niši

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  • I. B. Horner, The Minor Anthologies of the Pali Canon (Part III): Chronicle of Buddhas' (Buddhavamsa) and 'Basket of Conduct (Cariyapitaka), prevedeno 1975. i izdato 2000., Oxford: Pali Text Society. ISBN 0-86013-072-X.

Poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Hram sunca u Konarku

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]


v • u
Svjetska baština u Indiji
Kulturna baština (32)
Utvrda Agra (1983.) • Povijesni grad Ahmedabad (2017.) • Špiljski hramovi u Ajanti (1983.) • Skloništa u stijenama Bhimbetke (2003.) • Crvena utvrda u Delhiju (2007.) • Arheološki park Champaner-Pavagadh (2004.) • Chhatrapati Shivaji Terminus, povijesni željeznički kolodvor u Mumbaiju (2004.) • Veliki hramovi dinastije Chola (Brihadeeswarar, Gangaikondacholisvaram i Airavatesvara) (1987.) • Harapanski grad Dholavira (2021.) • Špilje Elephante (1987.) • Špiljski hramovi Ellore (1983.) • Mogulski grad Fatehpur Sikri (1986.) • Crkve i konvikti starog grada Goa (1986.) • Spomenici Hampija (1986.) • Humajunova grobnica u Delhiju (1993.) • Jantar Mantar u Jaipuru (2010.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu3) (2016.) • Skupina spomenika grada Khajurahoa (1986.) • Hram sunca u Konarku (1984.) • Kutab minaret s pripadajućim spomenicima u Delhiju (1993.) • Spomenici Mahabalipurama (1984.) • Mahabodhi (2002.) • Nalanda Mahavihara (Sveučilište Nalanda) u Biharu (2016.) • Spomenici Pattadakala (1987.) • Indijske planinske pruge (1999.) • Rajasthanske brdske utvrde (2013.) • Kakatiyanski hram Ramappa (Rudreshwara), Telangana (2021.) • Rani-ki-Vav (2014.) • Budistički spomenici Sanchija (1989.) • Taj Mahal (1983.) • Viktorijanski i art deco Mumbai (2018.)
Indijska zastava
Prirodna baština (7)
Mješovita baština (1)
Nematerijalna
svjetska baština (14)
Tradicionalni napjev Veda (2008.) • Ples Chhau (2010.) • Kalbelia, narodne pjesme i plesovi Radžastana (2010.) • Kutiyattam, sanskrtsko kazalište (2008.) • Ladakh, budističko naricanje - recitacija svetih budističkih tekstova u himalajskim područjima Indije, Jammuu i Kašmiru (2012.) • Mudiyettu, ritualno kazalište i plesna drama Kerale (2010.) • Novruz, proslava iranske Nove godine2) (2009.) • Ramlila, tradicionalna izvedba Ramajane (2008.) • Ramman, vjerski festival i kazalište u Garhwal Himalajama (2009.) • Sankirtana, obredno pjevanje, bubnjanje i ples iz Manipura (2012.) • Tradicionalna umješnost izrade pomagala od kositra i bakra zajednice Thathera u Jandiala Guruu, Punjab (2014.) • Joga (2016.) • Kumbhamela (2017.) • Durga Puja (2021.)

1) Zajednička svjetska baština Indije i Bangladeša.   2) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  3) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1] 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hram_sunca_u_Konarku&oldid=6853321"