Kirchberg
| Kirchberg | |
|---|---|
| Chiriperg | |
 Crkva sv. Mihovila izgrađena u gotičkom stilu. | |
| Država |  Njemačka |
| Kotar | Rhein-Hunsrück-Kreis |
| Savezna pokrajina | Porajnje-Falačka |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Udo Kunz 2009. - (CDU) |
| Površina | |
| • Ukupna | 18,05 km2 |
| Najveća visina | 420 m |
| Koordinate | 49°56′N 7°24′E / 49.933°N 7.400°E |
| Stanovništvo (31. prosinca 2011. ) | |
| • Entitet | 3.713[1] (206 stan./km2) |
| Poštanski broj | 55481 |
| Pozivni broj | 06763 |
| Vremenska zona (CET/CEST) | UTC+1/+2 |
| Stranica | www.stadtkirchberg.de/ |
 | |
  Kirchberg Kirchberg na karti Njemačke | |
Kirchberg je mjesto koje se nalazi u njemačkom kotaru Rhein-Hunsrück-Kreis, unutar savezne pokrajine Porajnje-Falačka. Mjesto je poznato po tome što je 10 km istočno od njega smještena međunarodna zračna luka Frankfurt-Hahn.
Arheološki nalazi jasno pokazuju da je na području današnjeg Kirchberga 400 g. pr. Kr. živjelo pleme Treveri koji su bili mješavina Kelta i starih Germana te je po njima grad Trier dobio latinski naziv Augusta Treverorum.
Prema fotografijama snimljenim iz zraka, jasno je vidljivo da se Kirchberg razvijao u fazama. U središtu Denzena na sjeveroistoku su bili počeci pred-rimskih naselja a na rubnom istoku grada je bila vojna baza smještena na rimskom putu koji je vodio od Triera do Bingen am Rheina i Mainza. Taj put je danas poznat kao Via Ausonia ili Ausoniusstraße a Rimljani su ga izgradili u 1. st. pr. Kr.
Tijekom 5. stoljeća to područje je postalo krunskim posjedom franačkih kraljeva. Od rimskog naselja Vicus Dumnissus je nastalo novo naselje dok je u 7. stoljeću izgrađena prva crkva. Naselje je dobilo novo ime Chiriperg koje je kroz moderno razdoblje promijenjeno u Kirchberg.
Tijekom srednjeg vijeka središte grada je bilo opasano zidinama s kulama i gradskim vratima.
10. veljače 1928. dolazi do spajanja susjednih sela na istoku (uključujući i Denzen) s gradom Kirchbergom unatoč otporu seljana. Od 1946. godine grad je dio novoosnovane savezne pokrajine Porajnje-Falačka.
Kirchberg se danas prostire na površini od 18,05 km2 od čega je 50% dano na poljoprivredno korištenje, 30% je šumovito, na 18% su izgrađeni objekti dok je preostalih 2% posvećeno drugim svrhama.
Religija se na ovom području odlučivala na temelju vjerskih uvjerenja koje su nametnuli gospodari ili vojne vlasti. Tako su se ondje smjenjivali luteranizam i kalvinizam dok je 1625. godine tijekom španjolske okupacije nametnut katolicizam kao službena vjera. To je trajalo neko vrijeme dok pod švedskim utjecajem nije ponovo uveden kalvinizam.
U razdoblju od 18. do 20. stoljeća ondje su živjeli i Židovi koji su imali vlastitu religijsku zajednicu te malu sinagogu, vjersku školu i vlastito groblje koje je očuvano i danas.
Danas među mještanima Kirchberga prevladavaju evangelisti i katolici koji su nekad zajednički dijelili župnu crkvu sv. Mihovila. Naime, evangelisti su 15. lipnja 1965. prodali svoju polovicu udjela u crkvi katolicima čime su si omugućili financijska sredstva za gradnju vlastite crkve Mira.
Kirchbergom se upravlja putem gradskog vijeća koje se sastoji od 20 članova dok vijećem predsjedava gradonačelnik. Prema lokalnim izborima koji su se održali 7. lipnja 2009., većinu u vijeću od osam članova ima Kršćansko-demokratska unija (CDU) dok po četiti člana otpada na Socijeldemokratsku stranku Njemačke (SPD), Slobodnu demokratsku stranku (FDP) i nezavisne predstavnike.[2]
Gradonačelnik Kirchberga je Udo Kunz (CDU) dok su njegovi zamjenici Wolfgang Krämer (CDU), Werner Klockner (SPD) i Harald Wüllenweber (FWG) s time da Klockner nije član gradskog vijeća.[3]
U gradu postoje po jedna osnovna i srednja škola.
Kirchberg ima otvoreni i zatvoreni bazen, dvorane za tenis i penjanje kao i sportski centar za mlade "Am Zug". Postoji i rukometni klub HSV Kirchberg 1974. Oko mjesta se nalazi biciklistička staza duga 14 km.
Mjesto se nalazi na križanju dvije stare autoceste Trier-Kirchberg-Bingen-Mainz (danas Bundesstraße 50) i Mittelmosel-Nahe (now Bundesstraße 421). Od 1990. godine unutarnji dio Kirchberga je pošteđen teškog teretnog transporta na obilaznici B50. Također, 10 km istočno od grada nalazi se međunarodna zračna luka Frankfurt-Hahn.
- Friedrich Karl von Tettenborn, (1778. – 1845.) - general konjice tijekom napoleonskih ratova i političar u Badenu.
- Karl Drais (1785. – 1851.) - izumitelj načela dvokotačnog bicikla i motocikla te tipkovnice za pisaći stroj. Od 1790. do 1794. je živio u Kirchbergu.
- Otto Back, (1834. – 1917.) - gradonačelnik Strasbourga.
- Nanny Lambrecht, (1868. – 1942.) - njemačka spisateljica.
- Klaus Schmittinger, (1950.) - njemački stolnotenisač.
- ↑ Podaci njemačkog zavoda za statistiku (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 22. listopada 2012. Pristupljeno 11. veljače 2013.
- ↑ Der Landeswahlleiter Rheinland-Pfalz: Kommunalwahl 2009, Stadt- und Gemeinderatswahlen
- ↑ Gradsko vijeće Kirchberga. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. srpnja 2013. Pristupljeno 11. veljače 2013.
- Službene web stranice grada
- Kirchberg-hunsrueck.de
- Kirchberg im Hunsrück Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. srpnja 2011. (Wayback Machine)
|
Portal Njemačke – Pristup člancima sa tematikom o Njemačkoj. |