Prijeđi na sadržaj

Kiprijan Relić

Izvor: Wikipedija

Kiprijan Relić (Zadar, 2. veljače 1904.Jasenovac, nakon 22. studenoga 1941.), bio je pravoslavni svećenik, potpisnik Vukovarske rezolucije i protivnik prisilnih vjerskih prijelaza Srba tijekom Drugoga svjetskog rata.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Kiprijan Relić je rođen 2. veljače 1904. godine u Zadru. Roditelji su mu bili rimokatolici, pa je i on sam odgajan u rimokatoličkom duhu, te je završio i rimokatoličku bogosloviju. Nakon toga prešao je u pravoslavlje, a u srijemskom manastiru Fenek (u blizini Jakova) se zamonašuje. 1929. godine rukopoložen je u čin jerođakona, a u čin jeromonaha 1931. godine.

Služba

[uredi | uredi kôd]

Od 1935. do 1940. godine, bio je svećenik u Mikluševcima, a od 1940. do smrti u Veri.

Sukob s vlašću i smrt

[uredi | uredi kôd]

Nakon uspostavljanja Banovine Hrvatske, postaje jedan od potpisnika Vukovarske rezolucije (kao predstavnik pravoslavnog svećenstva), kojom se od centralne vlasti u Kraljevini Jugoslaviji zahtijevalo izuzeće Vukovarskog kotara iz Banovine Hrvatske, odnosno pripajanje Dunavskoj banovini.[1]

Uspostavom Nezavisne Države Hrvatske stao je u obranu srpskoga stanovništva od nasilnog pokrštavanja. Zbog svog katoličkog podrijetla, nova vlast mu je nudila vraćanje rimokatoličkoj vjeri uz razne povlastice, ali je on to odbio. U rujnu 1941. godine, ustaška vlast ga je uhitila i deportirala u Koncentracijski logor Jasenovac. Ubijen je u skupini od 60 logoraša zbog odmazde za bijeg dvojice zatočenika (bijeg se zbio 22. studenoga 1941. godine).

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Velibor V. Džomić: Ustaški zločini nad srpskim sveštenicima, 1995. Cetinje:Svetigora[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. (srp.) Granice pod velom tajne, pristupljeno 27. studenoga 2015. godine
  2. (srp.) Dio knjige vezan za Kiprijana RelićaArhivirana inačica izvorne stranice od 8. prosinca 2015. (Wayback Machine), pristupljeno 11. prosinca 2015. godine