Karel Jaromír Erben
.jpg)
Karel Jaromír Erben (Miletin, 7. studenoga 1811. – Prag, 21. studenoga 1870.) je češki etnograf, povjesničar, pravnik, arhivist, pisac, pjesnik, prevoditelj i sakupljač narodnih pjesmi, legendi i bajki. Jedan od vodećih ličnosti češkog romantizma.
Erben je najviše poznat kao sakupljač narodne poezije. Za razliku od svojih prijatelja braće Grimm u narodnoj poeziji želi pronaći ostatke starih slavenskih mitova, dok braća Grimm traži germanske elemente. Iz tog traženja objavio je tri svezaka Narodne pjesme u Češkoj (1842. – 1845), i konačno prerađeno izdanje 1864. pod nazivom Narodne češke pjesme i rime.[1]
Najpoznatije njegovo djelo i najviši je domet češkog romantizma izvorna zbirkaje zbirka pjesama Kitice iz naših narodnih priča, skraćeno poznatiju kao Kitice.[2] U kasnijem izdanju zbirka je proširena o baladu Ljiljani, tako da je u konačnom obliku zbirka sadržavala trinaest balada, te počinje uvodnom baladom pod nazivom Kitice.[1]
Roden je 7. studenog 1811. u mjestu Miletin blizu Jičína. Srednju školu pohađao je u mjestu Hradec Kralovi. Nakon toga 1831. odlazi u Prag gdje počinje studij filozofije, a i kasnije prava. S Františkom Palackim počinje godine 1843. raditi u Naronom Muzeju. Nakon toga radi kao urednik Praških novina od 1848. Dvije godine nakon toga postaje sekretar arhiva Narodnog Muzeja. Umro je od tuberkuloze 21.11. 1870.
Središte Erbenovog interesa bilo je sakupljanje narodnih radova, posebno čeških narodnih pjesama. Uspoređivao je varijante i tražio tekst koji najviše odgovara izvornom, originalnom obliku. Pjesme je promatrao spojene s glazbom, te je sakupljao i pjevane pjesme koje je isto objavljivao. Eben nije vjerovao da je moguće izbjeći sudbinu i poštivao je postojeći poredak stvari. U njegovim pjesmama se više puta ponavljaju motivi krivnje i kazne.
- Sto narodnih bajki i priča slavenskih na izvornom dijalektu (1865) – je neka vrsta "slavenske čitanke" (dostupna je na internetu)
- Izabrane bajke i priče ostalih slovenskih naroda (1865) – "slavenska čitanka" je skraćena zbirka tekstova prevedenih na češki jezik.
- Kitice iz narodnih priča (1853), prošireno izdanje (1861) – ovo je jedina zbirka pjesama koju je izdao, osnova pjesama su stare češke narodne bajke.
- Narodne pjesme u Češkoj – sadrži 500 pjesama
- Češke narodne pjesme i rime (1864) je velika zbirka češkog folklora u pet dijelova. U ovom djelu vidimo utjecaj romantizma, koji pretpostavlja da je narodni izričaj u stvari izražaj izgubljenog drevnog mita, koji izražava određeni karakter tog naroda. Taj mit bi trebao odražavati cjelokupni skup ideja o odnosima između ljudi, te između ljudi i prirode. Karel Jaromir Erben je ovaj mit pokušao oživjeti.
- Češke bajke
Erbenu nije bilo dovoljno samo sakupljati narodnu predaju, on je kritički promatra i tako na nju utječe i time je mijenja.
Mladi brat – patriotske djelo
Večer – patriotske djelo
Skitnica
Na groblju
U vezi s njegovim prikupljanjem narodnih pjesma, rima i bajki, važno je napomenuti da je sakupljao samo radove iz Češke, a ne i iz Morave. Tamo su radili František Sušil, František Bartoš i Františka Stránecká
- Rukopis muzeja kronike Kosmove
- Ondřej Puklica iz Vstruha
- Doprinosi češkoj povijesti, sakupljeni iz starih kronika ruskih
- Mjesečnik staročeškog sata na Starogradskoj vijećnici
- Regesta diplomatica nec non epistolaria Bohemiae et Moraviae – izbor iz dokumenata Češke i Morave. Djelo istražuje nastarije dokumente iz Češke i Morave do 1253. odnosno do smrti Vaclava I. Ovo je njegovo najznačajnije djelo s područja povijesti. Na njega se daljnjim djelima nadogradio Josef Emler.
- Sabrana djela Jana Husa
Napisao je i znanstvene rasprave o svetoj Katarini, Tomášu Štítném, J. A.Komenskom.
Izdao je još nekoliko starijih čeških djela, sudjelovao na prijevodu Sudskog i stečajnog postupka i Građanskog zakonika.
Genealozi i drugi istraživači koriste Erbenom Jedinstveni indikator ulica i trgova i kućnih brojeva kraljevskog glavno grada Praga prema novom, starom i najstarijem numeriranju, koji je izdan 1870. Radi se o prevođenju starog numeriranja na novo. Sadrži kućne brojeve tadašnjih gradskih četvrti (Stare Mesto, Nove Mesto, Mala Strana, Hradčani, Josefov) i predgrađa Karlina i Smichova.[3]
Ime Karla Jaromíra Erbena je smješteno po prozorom Narodnog muzeja u Pragu kao jedno od dvadest i sedam imena velikana češke povijesti.
- ↑ a b HRABÁK, Josef; JEŘÁBEK, Dušan; TICHÁ, Zdeňka. Průvodce po dějinách české literatury. Praha : nakladatelství Orbis, 1976. 511 s. Kapitola 8, s. 197. (češki)
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. ožujka 2017. Pristupljeno 27. lipnja 2017.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ Erben a jeho doba II [PDF]. Ústav pro českou literaturu AV ČR, v. v. i., [cit. 2011-06-09]. Dostupno online Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. lipnja 2019. (Wayback Machine). (češki)