Prijeđi na sadržaj

Kalančakski otoci

Koordinate: 46°04′45″N 33°12′07″E / 46.0792°N 33.2019°E / 46.0792; 33.2019 (WD)
Izvor: Wikipedija
Kalančakski otoci
ukr. Каланчацькі острови
Otočje
Zračna snimka otočja (u prvom planu, ispred obale)
Jedan od otoka
Položaj
Koordinate46°04′45″N 33°12′07″E / 46.0792°N 33.2019°E / 46.0792; 33.2019 (WD)
Država
ZaljevDžarilgač
MoreCrno more
Stanovništvo
Broj stanovnikanenaseljeni
Kalančakski otoci na zemljovidu Ukrajine
Kalančakski otoci
Kalančakski otoci
Kalančakski otoci na zemljovidu Ukrajine
Zemljovid

Kalančakski otoci (ukr. Каланчацькі острови) su otočje koji se nalazi 7 km jugozapadno od južne obale poluotoka Horlji (Horki Kut) Kalančakskog okruga Hersonske oblasti u zaljevu Džarilgač Crnog mora. Otočje čini četiri otoka ukupne površine 15 hektara.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

U antičko doba, zbog niže razine mora, arhipelag je bio jedan otok, poznat pod imenima "Cephalonensus" i "Karabay". Ime "Chumaki" povezuje se s rudarenjem soli u njihovoj blizini. 1970-ih i 1980-ih brodovi s turistima putovali su na otočje, jer je ovdje obala pogodna za rekreaciju, a plitka voda na strani Horljija se brzo zagrije na suncu. Devedesetih godina prošlog stoljeća na otoke više nisu dovođene organizirane skupine turista, ali je industrija ponovno oživjela 2010-ih.

Geografija i klima

[uredi | uredi kôd]

Otočje je dio Džarilgačskog prirodnog kompleksa. Najveći otok ove skupine naziva se "Kalančakski" ili "Kalančak", s površinom većom od 10 hektara, u obliku polumjeseca, izduženog od zapada prema istoku. Južna obala otoka ima dobro izraženu plažu od pijeska i školjaka. Sjeverna obala je niska, močvarna, s velikim brojem malih jezera, uvala i tjesnaca. Tri druga otoka danas postoje kao pješčani nanosi.[1] Klima na otocima je umjereno kontinentalna, ali umjerena uz more.

Flora i fauna otoka

[uredi | uredi kôd]
Vranci na obali jednog od otoka

Otok Kalančakski na sjevernoj strani većim je dijelom prekriven trskom (Phragmites australis). Na južnoj obali rasprostranjena je psamofitna i halofitna vegetacija.[1]

Na otocima su česte 22 vrste ptica, od kojih je najzastupljeniji crnoglavi galeb, čija kolonija broji do 16 000 parova. Tu su i gmazovi: gušteri, te sisavci: miševi.[2]

Sigurnost

[uredi | uredi kôd]

U 2019., čelnik regionalne državne uprave Herson izdao je dekret o potrebi stvaranja lokalnih rezervata kao dijela otoka Kalančak i Karaday prepliva, počevši od sela Razdolnoje, okrug Kalančak, kao i vodenog područja u njihovoj blizini. Ukupna površina rezervata je 3600 hektara. Dana 18. listopada 2020., odlukom br. 1855, Regionalno vijeće Hersona stvorilo je ornitološki rezervat otoka Kalanchak s površinom od 1730 hektara.[3][2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Лиховид О. 2017. Топоніми Скадовського району. Скадовська міська друкарня. Скадовськ. str. 109–110. ISBN 978-966-8915-30-7
  2. a b Влада Херсону взяла під охорону пташині острови. Seeds (ukrajinski). 3. srpnja 2019. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. kolovoza 2019. Pristupljeno 28. siječnja 2020.
  3. Пташині острови взяли під охорону. www.golos.com.ua (ukrajinski). Inačica izvorne stranice arhivirana 28. siječnja 2020. Pristupljeno 28. siječnja 2020.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kalančakski otoci