Kadmijev sulfid

Kadmijev sulfid ${\ce {CdS}}$
Kristalna struktura ZnS (sfalerit) s koordinacijskim poliedrima.
IUPAC nomenklatura	Kadmijev(II) sulfid
Ostala imena	Kadmijevo žutilo
Identifikacijski brojevi
CAS broj	1306-23-6 ✓
UN broj	2570 ✓
RTECS broj	EV3150000 ✓
EC broj	215-147-8 ✓
PubChem broj	9793819 14783, 9793819 ✓
Osnovna svojstva
Molarna masa	144,47 g·mol−1
Izgled	Žuto-narančasta do smeđa krutina
Gustoća	4,826 g·cm−3
Talište	1 750 °C (10 MPa)
Vrelište	980 °C (sublimacija)
Topljivost u vodi	Netopljiv u vodi Topljiv u kiselinama Vrlo slabo topiv u amonijevom hidroksidu
Struktura
Oblik molekule	Šesterokutna kristalna rešetka Kubični kristalni sustav
Sigurnosne upute
Znakovi opasnosti Štetan za zdravlje NFPA 704 0 3 0
Međunarodni sustav mjernih jedinica primijenjen je gdje god je to bilo moguće. Ako nije drugačije naznačeno, upisane vrijednosti izmjerene su pri standardnim uvjetima.
Portal:Kemija

Kadmijev sulfid je anorganski spoj kemijske formule CdS. Kadmijev sulfid je žuta krutina. U prirodi se javlja s dvije različite kristalne strukture kao rijetki minerali grinokit i havlejit, ali je više zastupljen kao supstituent nečistoća u slično strukturiranim cinkovim rudama sfaleritom i vurcitom, koji su glavni gospodarski izvori kadmija. Kao kemijski spoj koji se lako izdvaja i pročišćava, glavni je izvor kadmija za sve tržišne primjene. Njegova živopisna žuta boja dovela je do usvajanja kao pigmenta za žutu boju kadmijevo žutilo u 18. stoljeću.

Kadmijev sulfid služi kao slikarska boja (kadmijevo žutilo). Kadmijev oksid, sulfid, selenid i telurid služe kao fosforescenti u televizijskim i radarskim sustavima, a zbog dobrih fotoelektričnih svojstava i u poluvodičkoj elektronici.

Kadmijeva žuta ili kadmijevo žutilo

Kadmijev sulfid pojavljuje se u prirodi, ali nema svojstva pigmenata. Takva svojstva poprima, međutim, sintetski kadmijev sulfid, poznat kao kadmijeva žuta ili kadmijevo žutilo. Vrlo je lijepe zlatnožute boje, a može se pripraviti i u nijansama od svijetlozelenkastožute (miješani kristali s cinkovim sulfidom) do svijetlonarančaste, što ovisi o primjesama i o metodi priprave.

Obojenost kadmijevih pigmenata obuhvata široku skalu od svijetložutih (limun žuta) do narančastih nijansi (boje suncokretovog cvijeta i mat narandžasta). Podnosi se sa svim pigmentima i vezivnim sredstvima. Postojana je prema svjetlosti i alkalijama, ali pokazuje izuzetnu neotpornost u kiseloj sredini. Dobro pokriva. Osušeni premaz uljane boje je otporan i čvrst. Koristi se u svim slikarskim tehnikama osim za slikanje fresaka jer mijenja obojenost, pobijeli pod utjecajem alkalnosti vapna jer je on prijenosnik ugljične kiseline koja s njim gradi bijeli kadmijev karbonat.

Kadmijevi pigmenti

Podrobniji članak o temi: Kadmijevi pigmenti

Kadmijevi pigmenti imaju za osnovu žuti kadmijev sulfid CdS. Taj kemijski spoj tvori i miješane kristale, pa u njegovoj kristalnoj rešetki dio iona može biti zamijenjen drugima, kemijski sličnim ionima. To su ioni žive i cinka umjesto kadmija, a selenidi umjesto sulfida. Tako se djelomičnom zamjenom mijenja i žuta boja kadmijevog sulfida. Prisutnost cinka daje žutoj boji zelenkasti ton, a s povećanjem udjela žive i selenija žuta se boja mijenja od narančaste u crvenu, pa i u tamnocrvenu boju.

Slike

Kadmijeva žuta ili kadmijevo žutilo. Kadmijeva crvena ili kadmijevo crvenilo. Kadmijeva narančasta.