Jovan Sredojević
| Jovan Sredojević | |
|---|---|
 Jovan Sredojević
| |
| Opći životopisni podatci | |
| Datum rođenja | 14. ožujka 1948. |
| Mjesto rođenja | Zadar |
| Datum smrti | 24. ožujka 1992. |
| Mjesto smrti | Banja kraj Slanoga |
| Nacionalnost | Srbin |
| Opis vojnoga službovanja | |
| Čin | zastavnik I. klase |
| Ratovi | Domovinski rat |
| Vojska | JNA |
| Rod vojske | veza |
| Jedinice | 472. motorizirana JNA brigada Sava Kovačević |
| Odlikovanja | Red Nikole Šubića Zrinskog |
Jovan Sredojević (Zadar, 14. ožujka 1948. – Banja kraj Slanoga, 24. ožujka 1992.), bio je zastavnik Jugoslavenske narodne armije i dubrovački branitelj.
Jovan Sredojević rođen je u Zadru 1948. godine u obitelji Stevana i Stojanke (r. Karadžin) Sredojević.[1][2] Vojno se školovao u Zrakoplovno-tehničkoj vojnoj školi u Rajlovcu kod Sarajeva.[1] Vjenčao se u Mostaru s Katicom Šaše, s kojom je imao dva sina. U Dubrovnik se preselio 1969. godine, gdje je živio do početka Domovinskoga rata.
Kao profesionalni vojnik bio je u sastavu je 472. motorizirane JNA brigade Sava Kovačević u Trebinju. Tijekom 1991. godine Hrvatima, Slovencima i Albancima pomagao je pri bijegu iz JNA i Trebinja, a on je ostao u Trebinju u 472. brigadi JNA i obavljao određene zadatke za Hrvatsku vojsku.[3][4]
Sredojević je 1991. godine sabotirao radar, kojeg JNA nakon toga nije mogla koristiti. S otočanima je organizirao izvlačenje vojnika iz vojarne na Mljetu i uskladištenu hranu dijelio mještanima. Dva mjeseca nakon što je 115. proleterska brdska brigada Veljko Vlahović iz Nikšića 4. listopada 1991. godine zauzela Slano i okolicu, i potpuno razorila mjesto, Sredojevićeva pozadinska 472. brigada dolazi u Dubrovačko primorje.[5] Nikada nije bio odgovoran za naredbe JNA kojom su se ugrožavali ljudski životi i imovina. Stanovništvu Dubrovačkog primorja donosio je hranu i lijekove, organizirao transport ranjenih i bolesnih iz okupiranih mjesta, organizirao humanitarnu pomoć i nastojao zaštiti kulturno-povijesno blago Dubrovačkog primorja.[3]
Iako je upozoravan kako je otkriven Jovan je, smatrajući da može još puno toga napraviti, i dalje ostao na okupiranom području. Pripadnici JNA ubili su ga dana 24. ožujka 1992. godine u zaseoku Banja kraj Slanoga.[3]
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović 29. rujna 2014. godine posmrtno je odlikovao Jovana Sredojevića Redom Nikole Šubića Zrinskog.
- ↑ a b dr. sc. Jakša Raguž, Jovan Sredojević - tajni branitelj u JNA, Vojna povijest, br. 11., 2. svibnja 2012., preuzeto 26. svibnja 2013.
- ↑ Arhiv Županijskog suda u Dubrovniku - Izvod iz matične knjige umrlih za mjesto Trebinje po. r. br. 80. za godinu 1992. br- 03-202-1652/92. od 30. ožujka 1992. Spis 133/92., 64.
- ↑ a b c DROL - Istina o Jovanu Sredojeviću
- ↑ Zvonimir Despot, Domovinski rat nije bio sukob Hrvata i Srba, nego rat između agresora i hrvatskih domoljuba Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. ožujka 2012. (Wayback Machine):
- »Sredojević je Hrvatskoj vojsci dojavljivao dragocjene podatke o zapovjednim položajima JNA, crtama napada i brojnosti postrojbi JNA na Dubrovačkom primorju, a posebno se iskazao u pomoći lokalnom hrvatskom stanovništvu koje je ostalo živjeti na slanskom području nakon okupacije JNA.«, Vojna povijest, br. 11., 2. svibnja 2012., preuzeto 26. svibnja 2013.
- ↑ Arhiv županijskog suda u Splitu - Zapisnik sa glavne rasprave od 27. travnja 1993. Spis K-403/93., 42.
- ↑ dg, Posmrtno odlikovanje Jovanu Sredojeviću, Narod.hr, 29. rujna 2014., preuzeto 24. rujna 2014.
- Jasmina Mrvaljević, Heroj za kojega "još nije vrijeme", Slobodna Dalmacija, 12. studenoga 2006. (u međumrežnoj pismohrani archive.org 5. ožujka 2016.)
- Romana Bilešić, Mladen Gojun, Heroj iz sjene: Jovana su ubili jer nije granatirao Dubrovnik, 24sata, 24. ožujka, 2012.
- dr. sc. Jakša Raguž, Jovan Sredojević - tajni branitelj u JNA Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. srpnja 2014. (Wayback Machine), Vojna povijest, br. 11, veljača 2012., str. 56. – 59.
- dr. sc. Jakša Raguž, Jovan Sredojević - Tajni branitelj u JNA, vecernji.hr, 27. veljače 2014.