Josip Jurčević
| Josip Jurčević | |
 Josip Jurčević, 2008. | |
| Rođenje | 1951. Studenci,  Hrvatska
|
|---|---|
| Prebivalište | Zagreb |
| Narodnost | Hrvat |
| Polje | Povijest (moderna i suvremena povijest) |
| Institucija | Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu |
| Alma mater | Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
| Web stranica | https://josipjurcevic.com/ |
| Portal o životopisima | |
Josip Jurčević (Studenci kod Imotskoga, 1951.) hrvatski je političar i povjesničar te zastupnik u Hrvatskome saboru. Znanstveni je suradnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar[1] i profesor Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
Josip Jurčević rođen je u Studencima kod Imotskoga, 1951. godine. Još u djetinjstvu je s roditeljima doselio u Zagreb.[2] Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1975. godine diplomirao je povijesti i filozofije.
Tijekom Hrvatskog proljeća 1970. – 1971. godine, bio je član Sveučilišne skupštine i studentskog odbora Filozofskog fakulteta. Nakon diplomiranja nije mogao dobiti stalni posao te je radio kao profesor u osnovnim i srednjim školama, te turističkim i drugim poduzećima u Zagrebu. Od 1981. godine bavio se i raznim obrtima i primijenjenom umjetnošću. Godine 1990. sudjelovao je u otkrivanju i javnom predstavljanju poratnih žrtava u jami Jazovka te osnivanju Hrvatskog društva za istraživanje žrtava rata i poraća u kojem je izabran za predsjednika. Dragovoljac je Domovinskog rata od proljeća 1991. godine. U Hrvatskoj vojsci, 1991. – 1992., dobiva čin bojnika. Jedan je od osnivača Informativno psihološke djelatnosti MORH-a, te prvi ravnatelj Središnjeg arhiva MORH-a.[3] Djelatan je u udrugama proisteklim iz Domovinskog rata. Od 1994. do 1997. godine bio je zaposlen kao samostalni savjetnik u Komisiji za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Sabora Republike Hrvatske.
Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu magistrirao je na 1996. godine radnjom Problemi proučavanja žrtava Drugoga svjetskog rata na području Hrvatske. Doktorirao je 2000. godine radnjom Represivnost jugoslavenskog sustava u Hrvatskoj 1945. godine.[4] Od 1997. godine djelatnik je Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Nositelj je kolegija "Opća povijest XX. stoljeća" na Studiju povijesti Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, kolegija "Povijest uspostave suvremene hrvatske države" na Studiju novinarstva Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te kolegija "Svjetska povijest XX. stoljeća na Pedagoškom fakultetu u Osijeku.
U časopisima i zbornicima objavljuje znanstvene i stručne radove iz suvremene hrvatske povijesti, a središnje teme njegova istraživanja su žrtve Drugog svjetskog rata i poraća, Domovinski rat te hrvatsko iseljeništvo. Bio je član uredništva i jedan od autora monografije Vukovar vjekovni hrvatski grad na Dunavu, kao i član uredništva u autor niza članaka u Hrvatskom leksikonu. Sudjelovao je na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima i bio voditelj više projekata. Sudjelovao je i u izradi nekoliko dokumentarnih filmova. Piše feljtone i stručne novinske članke.
Na predsjedničkim izborima 2009. godine Josip Jurčević se je kandidirao kao neovisan kandidat i osvojio 2,74 % glasova. U početku je bio član političkoga pokreta Hrast, ali se je pridružio stranačkoj koaliciji Savez za Hrvatsku na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. te je bio nositelj liste HDS-a.
Od 2004. godine član je Savjeta Vlade Republike Hrvatske za pripremu prijatelja suda pred Međunarodnim kaznenim sudom za prostor bivše Jugoslavije. Od 2016. godine angažiran je kao savjetnik u Ministarstvu branitelja.
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju 2024. na listi Domovinskog pokreta osvaja saborski mandat, no ubrzo biva izbačen iz stranke. Naime, Jurčević je odbio dati svoj potpis za sastavljanje parlamentarne većine u kojoj bi koalirali Domovinski pokret i HDZ na čelu s Andrejem Plenkovićem,[5] smatrajući Plenkovićevu vladavinu »veleizdajničkom«.[6][7] Svoju dužnost u Hrvatskome saboru nastavio je kao nezavisan saborski zastupnik postavši jedan od najglasnijih kritičara vlasti, stavljajući naglasak na smanjenju demokratičnosti te autokratskim tendencijama Andreja Plenkovića.[8]
Član je Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja«, udruge koje se brine o hrvatskomu kulturnom nasljeđu. U toj udruzi nosi ime Zmaj od Zavelima, koje je dobio po imenu planine Zavelim, koja se nalazi nedaleko njegova rodnog mjesta. Oženjen je i otac sedmero djece.[9]
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Josip Jurčević (bibliografija)Značajnije Jurčevićeve knjige su:
- Nastanak jasenovačkog mita: problemi proučavanja žrtava Drugog svjetskog rata na području Hrvatske (2005.) ISBN 953668201X[10][11]
- Bleiburg: jugoslavenski poratni zločini nad Hrvatima (2005.) ISBN 9539504309[12][13]
- Crna knjiga komunizma u Hrvatskoj (2006.) ISBN 9537379000[14]
- Odnos Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini 1990. – 1995. (2009.) ISBN 9789539504333[15]
- Prikrivena stratišta i grobišta jugoslavenskih komunističkih zločina (2012.) ISBN 9789539504357[16]
- Slučaj Perković: spašavanje zločinačke budućnosti (2013.) ISBN 9789539504364[17][18]
- Stogodišnji teror jugoslavenstva i komunizma u Hrvatskoj (2015.) ISBN 9789539504371[19]
- Heroji hrvatskoga Domovinskog rata: svjedočanstva (2017.) ISBN 9789539504395
- Komunistički teror i mučeništvo Crkve (2020.)
- 2014.: Nagrada "Ljubica Štefan", za cjelokupan dosadašnji povijesno-istraživački rad i posebno za knjigu Slučaj Perković - spašavanje zločinačke budućnosti
- 2017.: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo, za knjigu Heroji hrvatskoga Domovinskog rata: svjedočanstva[20]
- Bilješke i literatura
- ↑ Josip Jurčević Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. veljače 2016. (Wayback Machine), Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, www.pilar.hr
- ↑ Josip Križić, Razgovor s prof. dr. Josipom Jurčevićem Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. veljače 2016. (Wayback Machine), Raskrižje - hrvatski katolički portal, www.raskrizje.com, pristupljeno 4. veljače 2016.
- ↑ Biografija predsjedničkog kandidata Josipa Jurčevića, Večernji list, www.vecernji.hr, pristupljeno 4. veljače 2016.
- ↑ Josip Jurčević, Hrvatski studiji, www.hrstud.unizg.hr, pristupljeno 4. veljače 2016.
- ↑ DP ne prašta, izbacuju Jurčevića iz stranke: “Mi smo demokratični, ali on je ipak pretjerao”
- ↑ Novo lice DP-a optužilo vladajuće za veleizdaju, Bačić reagirao: Strašna uvreda!
- ↑ ZAISKRILO! Jurčević (DP) vlast nazvao ‘veleizdajničkom’, Bačić odmah skočio: Strašna uvreda…
- ↑ OKRENUO NOVI LIST Jurčević isključen iz DP-a, priključio se Klubu zastupnika Suverenista: Istina je, evo zašto sam donio tu odluku
- ↑ Pet fakulteta, sedmero djece i jedan bicikl, Gloria, www.gloria.hr, pristupljeno 4. veljače 2016.
- ↑ Dražen Živić, Predavanje "Nastanak jasenovačkog mita", Društvena istraživanja, Vol.10 No.4-5 (54-55), listopad 2001.
- ↑ Holm Sundhaussen, Osvrt na njemačko izdanje Jurčevićeve knjige "Nastanak jasenovačkog mita", Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol.41 No.1, studeni 2009.
- ↑ Josip Jurčević, Uvod, Bleiburg: jugoslavenski poratni zločini nad Hrvatima, www.mvinfo.hr, pristupljeno 4. veljače 2016.
- ↑ Tihomir Nuić, Knjiga o Bleiburgu Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. rujna 2013. (Wayback Machine), croatia.ch, pristupljeno 4. veljače 2016.
- ↑ Marija Jurišić, Komunizam je najveća pošast Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. ožujka 2016. (Wayback Machine), Katolički tjednik, www.katolicki-tjednik.com
- ↑ Miljenko Stojić, Josip Jurčević, Odnos Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini 1990. – 1995. Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. veljače 2016. (Wayback Machine), www.miljenko.info
- ↑ Davor Dijanović, Josip Jurčević: Komunizam je najzločinačkija ideologija u povijesti, Hrvatsko kulturno vijeće, www.hkv.hr
- ↑ Davor Dijanović, Josip Jurčević: Zločinačke strukture preko Perkovića spašavaju svoju budućnost, Hrvatsko kulturno vijeće, www.hkv.hr
- ↑ Miljenko Stojić, Čiji su naši Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. veljače 2016. (Wayback Machine), www.miljenko.info
- ↑ Željko Sakić, Dr. Josip Jurčević: Stogodišnji teror jugoslavenstva i komunizma u Hrvatskoj, narod.hr
- ↑ Antonija Tomičić, Priče o sudbinama samozatajnih branitelja, glashrvatske.hrt.hr, 25. rujna 2017., pristupljeno 2. listopada 2017.
- Mrežna mjesta
- Razgovor s Josipom Jurčevićem i Tvrtkom Jakovinom, Zarez, 210/2007., www.zarez.hr
- Josip Jurčević, Zašto nam treba registar agresora Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. srpnja 2020. (Wayback Machine), Vijenac 557/2015., www.matica.hr
- Osobna stranica