Jorge Anaya
Jorge Anaya | |
---|---|
Anaya na portretu iz 1976.
| |
Opći životopisni podatci | |
Datum rođenja | 27. rujna 1926. |
Mjesto rođenja | Bahía Blanca |
Datum smrti | 9. siječnja 2008. |
Mjesto smrti | Buenos Aires |
Opis vojnoga službovanja |
Admiral Jorge Isaac Anaya (Bahía Blanca, 27. rujna 1926. – Buenos Aires, 9. siječnja 2008.) bio je bivši zapovjednik argentinske mornarice. Rođen je u Bahía Blanca, u pokrajini Buenos Airesu. Sudjelovao je u vojnoj diktaturi poznat kao Proces nacionalne reorganizacije (1976. – 1983.) i, zajedno s Leopoldom Fortunatom Galtierijem i Basilijem Lamijem Dozom, bio je član Treće vojne hunte koja je vladala Argentinom između 1981. i 1982. Bio je glavni tvorac i zagovornik vojnog rješenje dugogodišnjeg spora oko Falklandskog otočja što je dovelo do Falklandskog rata (španjolski: Guerra de las Malvinas).[1][2]
Godine 1955. kao poručnik Anaya sudjelovao je u vojnom puču tijekom kojeg je svrgnut Juan Domingo Peron.[2]
Kasnije je služio kao argentinski vojni ataše u Londonu.[2]
Godine 1976., tijekom prvog dijela novog vojnog režima, Anaya je načelnik pomorskih operacija.
U prosincu 1981. došlo je do promjene u diktaturi koja je donijela u ured novu huntu na čelu s generalom Leopoldom Galtierijem. Anaya je tada, kao vrhovni zapovjednik ratne mornarice zapovijedio viceadmiralu Juanu Lombardu stvaranje plana za zauzimanje Falklandskih otoka koji su oba predstavila novom v.d. predsjednika.[2]
Tijekom rata iz 1982 .osmislio je i zapovijedio operaciju Algeciras, u kojoj su argentinski komandosi trebali sabotirati britanski ratni brod usidren u Gibraltaru; Plan je bio spriječen u posljednji trenutak, kada su presretene komunikacije.[3]
Na suđenju huntama 1985. Anaya je oslobođen optužbi za otmice, mučenja, ropstva, skrivanje istine, uzurpaciju moći i lažne izjave.[4]
Godine 1997., španjolski sudac Baltasar Garzón zatražio je uhićenje i izručenje 45 članova argentinske vojske i jednog civila, za zločine genocida, državnog terorizma i mučenja počinjene tijekom "Prljavog rata" iz razdoblja de facto režima, uključujući i Anayu.[5] Zahtjev je odbijen u nekoliko navrata od strane demokratski izabranih argentinskom vladom, ono što je tvrdio da je nedopušten na temelju neprimjenjiva nadležnosti.
Dana 27. srpnja 2003., putem Uredbe 420/03, predsjednik Nestor Kirchner izmijenio je kriterije pod kojim je odbijen zahtjev za izručenje, odredivši da pravni postupci koje je tražio španjolski sud se nastave i tako omogućio nastavak procesa izručenja.[6]
U kolovozu 2003., španjolski premijer José María Aznar zapovijedio je prestanak izručenja za zločine počinjene u Argentini pod de facto režimom. Tu je odluku godine 2005. kasnije poništio Vrhovni sud,[7] koji je naložio da se Garzonovi zahtjevi za izručenjem nastave. U studenome 2006., dok je čekao ispitivanje istražnog sudca, Anaya je doživio srčani udar te je hitno odvezen u mornaričku bolnici. Ostao je u kućnom pritvoru nakon puštanja iz bolnice ali nije smatran više sposobnim za suđenje
Umro je 9. siječnja 2008. tijekom kućnog pritvora pod optužbama za kršenje ljudskih prava.[8]
- ↑ Malvinas, la trama secreta. Oscar Cardoso, Ricardo Kirschbaum, Eduardo Van Der Kooy
- ↑ a b c d Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. srpnja 2011. Pristupljeno 24. lipnja 2014. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ http://www.portierramaryaire.com/arts/algeciras_1.php
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. kolovoza 2018. Pristupljeno 24. lipnja 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ http://www.derechos.org/nizkor/arg/espana/36esma.htm
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. rujna 2007. Pristupljeno 24. lipnja 2014. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ http://www.segured.com/?od=9&link=5620
- ↑ Harding, Colin (16 January 2008). "Obituary: Rear-Admiral Jorge Anaya: Argentine naval commander". The Independent. Independent News and Media Limited. Dobavljeno 17. siječnja 2008.