Jonsko more

Jonsko more
Jonsko more
	More
	Rt Drastis na Krfu i Jonsko more
	Položaj Jonskog mora
Položaj
Koordinate	38°N 19°E / 38°N 19°E
Smještaj	Južna Europa
Države	Italija; Albanija; Grčka;
Granična mora	Jadransko more, Tirensko more, Sredozemno more
Fizikalne osobine
Duljina	730 km
Širina	460 km
Dubina
• Najveća	5267 m
Salinitet	35 ‰
Rijeke i otoci
Pritoci	Simeto, Neto, Sinni, Agri, Ahelos, Alfej
Otoci	50-ak
	Jonsko more Jonsko more na zemljovidu Sredozemlja

Jonsko more (grčki: Ιόνιο Πέλαγος, latinski: Mare Ionium, talijanski: Mare Ionio, albanski: Deti Jon), dio Sredozemnog mora koji se nalazi između Albanije i Grčke na istoku, Sicilije na jugozapadu i Italije na zapadu i sjeverozapadu. Iako su ga stariji autori smatrali dijelom Jadranskog mora, Jonsko more se sada smatra zasebnom morskom površinom. U Jonskome moru južno od Grčke, u tzv. Bezdanu Kalipso, izmjerena je najveća dubina u Sredozemlju (5267 m). Bezdan Kalipso je seizmički vrlo aktivno područje.

Jonsko more povezano je s Tirenskim morem Mesinskim vratima, a s Jadranskim morem Otrantskim vratima. Najveći otoci u ovome moru smješteni su duž njegovoga istočnog ruba i teritorijalno pripadaju Grčkoj. To su Krf, Zakintos, Kefalonija, Itaka, i Lefkada, tj. Jonski otoci.

Najvažnije trajektne veze su između Patrasa u Grčkoj i Brindisija i Ancone u Italiji, koje prelaze istočnim i sjevernim dijelom Jonskoga mora, te veze iz Pireja prema zapadu.

Etimologija

Jonsko more potječe od latinskoga Mare Ionium, ranije od starogrčkoga Ἰόνιος θάλασσα (latinizirano: "Iónios thálassa") i vjerojatno nije povezano s drevnom Jonijom, niti s tradicionalnim grčkim plemenom Jonima čije se ime piše sa slovom omega umjesto omikrona. Prema legendi more nazvano po starogrčkoj mitološkoj ljepotici Iji (Ἰώ, latinizirano: Iṓ), kćerki riječnoga božanstva Inaha i Herinoj svećenici, u koju se Zeus zaljubio i pretvorio ju u junicu da bi ju sakrio od ljubomorne Here. Hera je prozrela prevaru i progonila Iju, koja je preplivala Jonsko more kako bi pobjegla od Herina gnjeva.^[1]

Prema drugoj legendi, more je dobilo ime po liku iz grčke mitologije Joniju, sinu Dura i unuku Epidamna, koji je pak bio sin Posejdona, boga mora i potresa.

Opseg

Međunarodna hidrografska organizacija definira granice Jonskoga mora na sljedeći način:^[2]

Na sjeveru. Linija koja ide od ušća rijeke Butrinto (39°44'N) u Albaniji, do rta Karagol na Krfu (39°45'N), duž sjeverne obale Krfa do rta Kephali (39°45'N) i odatle do rta Santa Maria di Leuca u Italiji.

Na istoku. Od ušća rijeke Butrinto u Albaniji duž obale do rta Matapan.

Na jugu. Crta od rta Matapan do rta Passero, krajnje južne točke Sicilije.

Na zapadu. Istočna obala Sicilije i jugoistočna obala Italije do rta Santa Maria di Leuca.

Važnije luke i gradovi

Od juga prema sjeveru na zapadu, zatim od sjevera prema jugu na istoku:

Sirakuza, Katania, Mesina, Taranto, Himara, Krf, Igumenica, Preveza, Astakos, Argostoli, Patras, Kiparisija, Pilos, Metoni, Jonski otoci.

Galerija slika

Turistički grad Santa Maria di Leuca na obali Jonskoga mora, Italija
Rt Otranto, Italija
Mesinski tjesnac
Reggio Calabria
Gjipe na jugu Albanije, mjesto gdje se dodiruju Jadransko i Jonsko more
Jonsko more s obale Kefalonije u Grčkoj
Jonsko more s obale Krfa

Izvori

↑ Hrvatska enciklopedija (Ija). www.enciklopedija.hr. 29. studenoga 2023. Pristupljeno 29. studenoga 2023.
↑ Limits of Oceans and Seas (PDF). 3rd izdanje. Organisation hydrographique internationale. 1953. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 8. listopada 2011. Pristupljeno 28. prosinca 2020.

Povezani članci

Sredozemno more

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

	Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Jonsko more
	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Jonsko more

[1] Hrvatska enciklopedija (Ija). www.enciklopedija.hr. 29. studenoga 2023. Pristupljeno 29. studenoga 2023.

[2] Limits of Oceans and Seas (PDF). 3rd izdanje. Organisation hydrographique internationale. 1953. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 8. listopada 2011. Pristupljeno 28. prosinca 2020.

[1]

[2]