Johann Georg Reißmüller
Johann Georg Reißmüller (Litomerice 20. veljače 1932. – Frankfurt na Majni 10. prosinca 2018.) njemački novinar, publicist, bivši urednik i suizdavač dnevnih novina Frankfurter Allgemeine Zeitung.[1]
Djetinstvo provodi u Češkoj.[1] Nakon Drugog svjetskog rata je 1946.[2] obitelj mu je prognana iz Sudeta kao rezultat Beneševa dekreta o ‘kolektivnoj krivnji’ tamošnjih Nijemaca[3] u Zapadno Pomorje.[2] Krajem 1950. odlazi u Zapadni Berlin,[1] gdje doktorira pravo.
Od 1957. – 1961. urednik pravničkog časopisa JuristenZeitung (JZ).[4][5]
Godine 1961. počinje djelovati u FAZ.[4] i od 1967. 1971.[4] kao dopisnik u Beogradu. Bavio se tematikom istočnoeuropskih komunizma, jugoslavenskog socijalizma i crkve.[5] Od 1974. je bio jedan od pet su-urednika FAZ.
Godine 1991. u svojim člancima snažno podržava međunarodno priznanje Hrvatske i Slovenije.[6] Godine 1995. primio je počasni doktorat Zagrebačkog sveučilišta.[7]
Dana 1. ožujka 1999. završio je svoj put kao urednik Frankfurter Allgemeine Zeitunga. 10. prosinca 2018. godine preminuo je u Frankfurtu na Majni.
Komentari i uvodnici u Frankfurter Allgemeine Zeitung imali su znatan utjecaj na političke odluke njemačke vlasti.[8]
Skoro svakodnevno u glavnon komentaru u FAZ-u kritizirao je njemačku vladu zbog odvraćanja pogleda i nečinjenja, dok se tamo u jugoistočnoj Europi, nedaleko od granice Njemačke, odigravala ratna agresija.Ambasador Choburg, jedan važan suradnik H.D. Genschera ovako je opisao njegov utjecaj: “Njegovi stalni uvodnici, činili su stalni pritisak na Koholovu politiku. I Kohl se izjasnio za priznanje jer mu je bilo dosta te diskusije."
- Sveučilište u Zagrebu dodijelilo je počasni doktorat dr. Johannu Georgu Reißmülleru 5. travnja 1995. u području društvenih znanosti[9]
- postumno je gospodinu Reismülleru dodijeljeno odlikovanje Red kneza Branimira s ogrlicom za osobite zasluge u priznanju hrvatske neovisnosti i promicanje istine o Domovinskom ratu.[10]
- Johann Georg Reißmüller, Rat pred našim vratima: uzroci hrvatske tragedije,Otvoreno sveučilište, 1995, ISBN 9536054191, 9789536054190
- ↑ a b c http://www.welt.de/print-welt/article497489/Kampfgesaenge.html
- ↑ a b Péter Hahn: Literatur in Frankfurt: ein Lexikon zum Lesen. Athenäum, 1987, ISBN 3-610-08448-0, S. 459.
- ↑ Gojko Borić: PREMINUO VELIKI PRIJATELJ HRVATSKE Johann Georg Reissmüller CroExpress. 17. prosinca 2018. Pristupljeno 12. prosinca 2019.
- ↑ a b c K. Knauf.: Criticón. 1988, Ausgaben 105-116, S. 117.
- ↑ a b Wort und Wahrheit. Band 24, Herder, 1969, S. 192.
- ↑ http://www.faz.net/aktuell/politik/ausland/anerkennung-sloweniens-und-kroatiens-vor-20-jahren-oder-es-wird-zerfallen-11602228.html
- ↑ Johann Georg Reißmüller geehrt. In: Frankfurter Allgemeine Zeitung. 23. diječnja 1995., Nr. 19, S. 4.
- ↑ Michael Martens: Oder es wird zerfallen: Die Anerkennung Sloweniens und Kroatiens als unabhängige Staaten zum 15. Januar 1992 kam ein halbes Jahr zu spät. Dennoch gehörte sie zu den wenigen klugen Entscheidungen der europäischen Balkanpolitik Ende des vergangenen Jahrhunderts. Auf den Spuren eines Marschs in die Katastrophe und seiner Mythen. In: Frankfurter Allgemeine Zeitung, 12. siječnja 2012., str. 7.
- ↑ http://www.unizg.hr/nc/vijest/article/preminuo-pocasni-doktor-sveucilista-u-zagrebu-dr-johann-georg-reissmueller/
- ↑ https://narod.hr/hrvatska/foto-predsjednica-posthumno-odlikovala-johanna-georga-reismullera-za-zasluge-u-priznanju-hrvatske-i-promicanje-istine-o-domovinskom-ratu
