Prijeđi na sadržaj

Jošava (jezero)

Koordinate: 45°19′34″N 18°26′46″E / 45.326°N 18.446°E / 45.326; 18.446
Izvor: Wikipedija
Jošava
Jezero • umjetno
Položaj
Koordinate45°19′34″N 18°26′46″E / 45.326°N 18.446°E / 45.326; 18.446
SmještajĐakovo
Države Hrvatska
Obalni gradoviĐakovo
Fizikalne osobine
Duljina0,1 - 0,18 km
Širina 
 • Najveća4,5 km
Dubina 
 • Najveća3 m
Rijeke i otoci
Odlijeva se uJošava
Jošava na zemljovidu Hrvatske
Jošava
Jošava
Jošava na zemljovidu Hrvatske
Zemljovid

Jošava, umjetno jezero u Hrvatskoj.[1]

Zemljopisni položaj

[uredi | uredi kôd]

Smješteno je oko 2 km sjevero-sjeveroistočno od grada Đakova, od željezničkog nasipa Đakovo-Osijek do umjetno podignute zemljane brane koja je oko 2 km nizvodno.[1] Pola jezera je u Gradu Đakovu, a pola u općini Viškovcima. Na sjeveru je mjesto Kuševac. Iz ispusta se voda iz jezera izvodi kanalom Jošavom koji se dalje ulijeva u kanal Biđ.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Nastalo je 1963./64. godine. Glavna namjena bila je za uzgoj ribe, šport i rekreaciju. Izvedba gradnje bila je pregrađivanjem korita potoka Jošave zemljanom branom betonskom ustavom. Pregrađivanjem puta vodi ona se je nakupljala pred branom, potopila okolna polja i tako je nastajalo sve veće vodeno tijelo. Radi reguliranja razine ispuštanjem, u temeljni ispust je ugrađen novi zasun.[1]

Osobine

[uredi | uredi kôd]

Duguljasto jezero pruža se u pravcu jugoistok - sjeverozapad. Dužine je oko 4,5 km a širine od 100 do 180 m. Duboko je od 70 cm do 3 metra. Oko jezera su poljodjelske površine i nešto sađenih šuma kod Kolokušice. Zapadnu obalu čini željeznički nasip Đakovo-Osijek. Na zapadu je jezero nešto pliće. Istočnu obalu čini zemljani nasip s temeljnim ispustom. Istočni dio jezera nešto je dublji, no najveća je u sredini gdje se proteže jedan kanal, bivše korito potoka Jošava, u smjeru zapad-istok. Jezero je pliće od kanala bočno prema obali. Na jugu i sjeveru su lesne uzvisine.[1]

Flora

[uredi | uredi kôd]

Četiri petine jezerske površine je čisto. Jedna petina obrasla je trskom, rogozom i drugim vodenim biljem, i sve to uglavnom na rubovima. Biljna zajednica formirala je se i pod vodom. Najviše je podvodnih biljaka iz porodice mrijeska.[1]

Fauna

[uredi | uredi kôd]

Od riba u Jošavi obitavaju: šarani, pastrvski grgeč, amur, som, smuđ, štuka, grgeč, linjak, patuljasti somić, babuška, crvenperka, žutooka i uklija.[1]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d e f (): Ribolovne vode .Službene web-stranice Zajednice Športskih ribolovnih udruga Đakovo. nedatirano. Pristupljeno 24. rujna 2020.