Janez Kranjc (svećenik)
| Janez (Ivan) Kranjc | |
_Kranjc.png) | |
| Rođenje | 24. kolovoza 1914. Voglajna, Gorica pri Slivnici, Slovenija |
|---|---|
| Smrt | 24. prosinca 1941. (dob: 27) Ervenik, Hrvatska |
| Uzrok smrti | Četničko ubojstvo |
| Posljednje počivalište | Nepoznato |
| Nacionalnost | Slovenac |
| Obrazovanje | Bogoslovno sjemenište u Šibeniku |
| Zanimanje | Rimokatolički svećenik |
| Roditelji | Franc i Genovefa (rođ. Ocvirk) |
| Portal o životopisima | |
Janez (Ivan) Kranjc bio je katolički svećenik i mučenik, ubijen na okrutan način od strane četnika u Drugom svjetskom ratu.
Rođen je 24. kolovoza 1914. u zaseoku Voglajna, blizu Gorice pri Slivnici (Slovenija) od oca Franca i majke Genovefe rođ. Ocvirk kao četvrto od šestero djece, među kojima su bila četvorica sinova i dvije kćeri. Kao dijete pohađao je osnovnu školu u Slivnici pri Celju, nedaleko od Voglajne.[1]
Kao 19-godišnjak, 1933. godine ušao je u Bogoslovno sjemenište u Šibeniku. Nakon završenog bogoslovnog studija, biskup fra Jeronim Mileta zaredio ga je za svećenika 18. lipnja 1939. u benediktinskoj crkvi Gospe Snježne koja se nalazi u sklopu samostana sv. Luce u Šibeniku. Mladu misu slavio je u svojoj rodnoj župi u crkvi sv. Marije Magdalene u Slivnici pri Celju.[1]
Nakon zaređenja za svećenika, poslan je na službu u Zadarsku nadbiskupiju gdje je tri godine bio župni vikar u Nuniću i Erveniku (nedaleko Kistanja) sve do svoje mučeničke smrti, djelujući uz župnika don Franu Ivankovića.[1]
Na Badnjak 1941., dok je putovao prema crkvi sv. Mihovila Arkanđela u Erveniku gdje je bio kapelan, u zasjedi su ga dočekali domaći četnici iz Kistanja i benkovačkog kraja i ubili ga. Prema kazivanju vjernika, četnici su ga uhitili, vezali, živoga nabili na ražanj i ispekli. Kada su župljani došli na polnoćku, četnici su im u crkvu »na dar« donijeli Kranjca ispečenog.[1]
Ne zna se gdje je pokopan.[1]
Don Janez (Ivan) Kranjc kandidat je za beatifikaciju uz još devetoricu ubijenih svećenika i jednu redovnicu koji su djelovali na području Zadarske nadbiskupije u vrijeme Drugog svjetskog rata. To su: Ante Adžija (1880. – 1944.), Ante Čotić (1894. – 1945.), Mirko Didović (1886. – 1945.), Ante Letinić (1899. – 1945.), Srećko Lovretić (1911. – 1942.), Ljubomir Magaš (1915. – 1943.), Ivan Manzoni (1899. – 1942.), Eugen Šutrin (1914. – 1945.), Ivan Tičić (1908. – 1943.) i s. Agneza Petroša (1901. – 1943.).[2]
Godine 2018. Polona Jurinić je objavila dvojezičnu knjigu o njegovom mučeništvu, životu i putovima. Knjiga se zove Po poteh don Janeza (Ivana) Kranjca (»Po putovima don Janeza (Ivana) Kranjca«).[3]
- ↑ a b c d e Mons. Zgrablić uz 81. godišnjicu mučeničke smrti don Janeza Kranjca: „U Kristu možemo prepoznati Božji otisak“. IKA. Pristupljeno 12. lipnja 2024.
- ↑ Zadarski svećenici, žrtve Drugog svjetskog rata i poraća - tema Svećeničke rekolekcije u Zadru. IKA. 10. studenoga 2022. Pristupljeno 13. lipnja 2024.
- ↑ Po poteh don Janeza (Ivana) Kranjca (1914-1941)=po putovima don Janeza (Ivana) Kranjca (1914. - 1941.) / Polona Jurinić. -. library.foi.hr. Pristupljeno 25. kolovoza 2019.