Prijeđi na sadržaj

Jamena

Koordinate: 44°53′N 19°03′E / 44.883°N 19.050°E / 44.883; 19.050
Izvor: Wikipedija
Jamena

Pravoslavna crkva u Jameni
DržavaSrbija
PokrajinaVojvodina
OkrugSrijemski okrug
OpćinaŠid

Površina
 • Ukupna70.2 km²
Visina75 m
Koordinate44°53′N 19°03′E / 44.883°N 19.050°E / 44.883; 19.050

Stanovništvo (2002.)
 • Entitet1.130
(16 st./km²)

Poštanski broj22248
Pozivni broj022
Registarska oznakaSM
Zemljovid
Jamena na zemljovidu Srbije
Jamena
Jamena

Jamena (srp. Јамена) je selo u zapadnom Srijemu u Vojvodini. Nalazi se na tromeđi BiH, Hrvatske i Srbije.

Pripada općini Šid. Rijekom Savom odijeljena je od BiH, a cestovni putevi vode prema Račinovcima i Strošincima u Hrvatskoj, te prema selu Morović Vojvodini.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Selo postoji još od rimskog doba, a tijekom povijesti više puta je uništeno i obnavljano. 1943. godine, za vrijeme Drugog svjetskog rata čitavo selo su spalili ustaše i pritom ubili 2500 ljudi.

Kod poslijeratnog crtanja granice između SR Hrvarske i AP Vojvodine, pripadnost sela Jamena rješavano je godinama nakon povlačenja granice između Hrvatske i Srbije od strane Đilasove komisije i dodjele Iloka Hrvatskoj. Premda su zahtjevi NO-a za priključenje drugoj republici pretežno opravdavani drugim vrstama argumenata, bilo je jasno da iza njih stoje nacionalni obziri. Tako je i formulirano u dopisu Okružnog NO-a Slavonski Brod poslanom Predsjedništvu Vlade NRH 20. studenog 1946.: »Napominje se, da je selo Jamena uvijek prije bilo u sklopu sreza Šidskog, a geografske i saobraćajne prilike, a pomalo i nacionalne, jer je to mjesto naseljeno velikom većinom Srba, upravo imperativno diktiraju da se želji naroda izadje u susret«.[1][2]:str. 282.

Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, Jamena ima 1.121 stanovnika, od čega većinu čine Srbi.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Matica hrvatskaArhivirana inačica izvorne stranice od 6. svibnja 2018. (Wayback Machine) Petar Bagarić: Hrvatske granice nakon Drugoga svjetskog rata 1945–1956.. Tema broja: Granice Republike Hrvatske u svjetlu odluke Arbitražnog suda o granici u Savudrijskoj vali. Hrvatska revija 3, 2017. (pristupljeno 6. svibnja 2018.)
  2. M. Štambuk-Škalić, »Hrvatska istočna granica u dokumentima 1945–1947.«, Fontes (Zagreb), 1