Jablanica (Tešanj, BiH)
Jablanica | |
---|---|
Entitet | Federacija BiH |
Županija | Zeničko-dobojska županija |
Općina/Grad | Tešanj |
Koordinate | 44°35′32″N 18°01′28″E / 44.5922°N 18.0244°E |
Stanovništvo | |
– naselje (1991.) | 831 |
![]() | |
Jablanica na zemljovidu BiH |
Jablanica je naseljeno mjesto u sastavu općine Tešanj, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Jablanica | ||||||
godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
Muslimani | 831 (100%) | 1.475 (97,61%) | 1.165 (99,23%) | |||
Hrvati | 0 | 3 (0,19%) | 2 (0,17%) | |||
Srbi | 0 | 17 (1,12%) | 6 (0,51%) | |||
Jugoslaveni | 0 | 10 (0,66%) | 1 (0,08%) | |||
ostali i nepoznato | 0 | 6 (0,39%) | 0 | |||
ukupno | 831 | 1.511 | 1.174 |
Na popisu 1991. godine, iz sastava Jablanice izdvojeno je samostalno naseljeno mjesto Čaglići.
- Hasan Zolić, odg. ur., Nacionalni sastav stanovništva : rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Statistički bilten 234., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, prosinca 1993. (URL)
- internetski izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
Prvi podatak koji se odnosi na područje današnje tešanjske opštine odnosi se na >Čifluk Ferhada Čelebije, sina Iskendera, subaše, u blizini Tešnja koji su činile mezre Jablanica i Čagljevići i druge zemlje maglajske nahije. Ovaj podatak iz 1530 godine odnosi se na mezre koje se mogu ubicirati na područje današnjeg sela Jablanice i zaseoka Čaglići.
Ovaj čifluk je kasnije (1559 godine) njegov vlasnik uvakufio i u vakufnami iz iste godine tačno se navode njegove granice >>... čifluk Jablanicu i Čagliće uz rijeku Ripnu, zajedno s robovima, njihovim ženama, djecom, konjima, govedima i alatom za njihove poljske radove. Granice ovog čifluka su: od rijeke Ripne do puta prema selu Trepču, od ovog puta do puta u selo Kosova, od puta u selo Kosova do brda Biškupa (?), odatle do rijeke Jablanice, od nje do rijeke Semhun (?), od nje do brda Kalnovetića, odatle pored Al-Šarih al –Azim (?) do potoka u blizini kuće Ejnehan-hodže, a odatle do ranije spomenute rijeke poznate kao Jablanica<<.
Na osnovu navedenih granica ovaj čifluk se nalazio na području koje obuhvataju katastarske opštine Jablanica i Koprivci (1885 godine). Da bismo pojasnili i pokušali ubicirati još jedan od nerazjašnjenih toponima koji se u ovoj vakufnami spominje, navodimo da se na području sela Jablanice (granični pojas prema selu Ravne u maglajskoj općini) nalazi lokalitet, oranica s nazivom Viškup, što bi odgovaralo neubiciranom brdu Biškup iz vakufname iz 1559 godine. Ferhad-beg je u Tešnju izgradio džamiju, medresu i han, a za potrebe održavanja i obavljanja funkcija ovih objekata pored gotovog novca uvakufio je i prihode koji su ubirani s nekih njegovih posjeda. Od posjeda je, svakako, najznačajniji čifluk >>Jablanica i Čagljevići<<. Ove zadužbine Ferhad-bega omogućile su Tešnju da postane gradsko naselje u rangu kasabe, što se i ostvarilo polovinom XVI vijeka. Broj stanovnika u 1879 godini u Jablanici je iznosio 371, a 1961 godine je bilo 952.
Kompletan gore navedeni tekst je preuzet iz GLASNIK (Etnologija Tešanjskog kraja), sveska 41/42 iz 1986/87 godine, strana 2, 6 i 7.
|