Ivana Kekin
| Ivana Kekin | |
|---|---|
 Ivana Kekin u svibnju 2024. godine | |
| Rođenje | 24. siječnja 1984. Zagreb |
| Stranka | Možemo! (od 2022.) |
| Zanimanje | saborska zastupnica, liječnica |
| zastupnica u Hrvatskom saboru | |
| 15. rujna 2021. – | |
| Premijer | Andrej Plenković, HDZ |
| Predsjednik | Zoran Milanović |
| Potpredsjednica Gradske skupštine Grada Zagreba | |
| 17. lipnja 2021. – | |
| Predsjednik | Joško Klisović, SDP |
Ivana Kekin (Zagreb, 24. siječnja 1984.) hrvatska je političarka, psihijatrica i doktorica na Klinici za psihijatriju KBC-a Zagreb. Članica je političke stranke Možemo! i potpredsjednica Gradske skupštine Grada Zagreba od lipnja 2021. godine. Od rujna 2021. godine zastupnica je u Hrvatskom saboru.[1][2] Kandidatkinja je za predsjednicu Republike Hrvatske na izborima 2024. godine.[3]
Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 2008. godine, nakon čega je stekla specijalizaciju iz psihijatrije i subspecijalizaciju iz psihoterapije. Godine 2018. doktorirala je radom Brzina cerebralnog protoka u bolesnika s prvom psihotičnom epizodom,[4] za koji dobiva i Dekanovu nagradu za najbolji doktorat Medicinskog fakulteta.[1] U politiku se uključuje 2016. godine učlanjenjem u stranku Nove ljevice, čija predsjednica postaje 2020. godine. U Možemo! se učlanjuje 2022. godine te postaje članica Vijeća stranke i Upravnog odbora.[1] Od 2021. godine zastupnica je u Hrvatskom saboru, na čijem mjestu mijenja strančku kolegicu Radu Borić, a 2024. godine ponovno osvaja mandat u Hrvatskom saboru u 1. izbornoj jedinici. Na izborima za Europski parlament 2024. osvaja najviše preferencijalnih glasova na stranačkoj listi Možemo!, međutim zbog fokusiranosti na domaću politiku, mjesto prepušta stranačkom kolegi Gordanu Bosancu.
Ivana Kekin rođena je 1984. godine u Zagrebu. Odrasla je u Svetom Ivanu Zelini u osmeročlanom domaćinstvu koje je samostalno uzdržavao njen otac. U Zelini je završila i osnovnu školu te upisala Opću gimnaziju. U Zagreb se seli 2002. godine i upisuje Medicinski fakultet. Tijekom studija upoznaje svog budućeg muža Mile Kekina. Nakon završetka studija polaže državni ispit i radi u tvrtki za klinička ispitivanja. Godine 2011. natječe se za specijalizaciju iz neurologije i psihijatrije, a nakon što je dobila obje na KBC Rebro, odlučuje se za psihijatriju. Godine 2013. odlazi s obitelji na tromjesečno znanstveno istraživanje na Sveučilište u Torontu. Tijekom istraživanja bavi se proučavanjem promjene brzine krvnog protoka za vrijeme neurokognitivne aktivacije kod pacijenata s prvom psihotičnom epizodom. Kekin doktorira 2018. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Njezin doktorski rad, Brzina cerebralnog protoka u bolesnika s prvom psihotičnom epizodom, biva proglašen najboljim doktorskim radom te godine. Specijalistički ispit iz psihijatrije polaže 2016. godine, a 2020. godine postaje subspecijalistica psihoterapije na KBC Rebru.[5]
U siječnju 2016. godine, nakon prethodnih parlamentarnih izbora, Kekin se učlanjuje u stranku Nova ljevica, nezadovoljna potezima nove Vlade HDZ-a Tomislava Karamarka. Na prosvjedu „Hrvatska može bolje” za kurikularnu reformu 1. lipnja 2016. godine[5] sudjeluje s govorom u kojemu naglašava da se radi o prosvjedu za budućnosti i »…[klinci] koji neće puniti buseve za Stuttgart nego će znati kako da im bude dobro ovdje«.[6]
Prvi formalni politički angažman ostvaruje 2020. godine, kada sudjeluje u kampaniji za parlamentarne izbore iste godine kao kandidatkinja na listi Zeleno-lijeve koalicije u 7. izbornoj jedinici. Lista je u toj izbornoj jedinici osvojila jedan mandat koji je pripao Radi Borić, a Kekin je osvojila 5 % preferencijalnih glasova.[7] Godine 2021. sudjeluje na lokalnim izborima u Zagrebu te biva izabrana za predstavnicu u Gradskoj skupštini, gdje obnaša funkciju podpredsjednice skupštine.
U rujnu 2021. godine ulazi u Hrvatski sabor kao zamjena Radi Borić te postaje članica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, Odbora za obitelj, mlade i sport, Odbora za međuparlamentarnu suradnju, Odbora za pravosuđe te Odbora za ravnopravnost spolova.[2] Tijekom svog mandata u saboru najviše se angažira oko teme zdravstva te kritizira privatizaciju zdravstva.[8] Također se zalaže za »dostupan i solidaran zdravstveni sustav«.[5] Osim pitanja zdravstva, Kekin se bavila temom mentalnog zdravlja, pogotovo s fokusom na djecu i mlade te opasnost ovisnosti o kockanju, za koje je ustvrdila da izravno pogađa 40 000 građana Hrvatske, a neizravno gotovo četvrt milijuna.[9] Angažirala se i za teme femicida te nasilja nad ženama, zalažući se za izmjene Obiteljskog i Kaznenog zakona. Aktivna je zagovornica prava žena na pobačaj te prava na adekvatnu zdravstvenu zaštitu, ravnopravnost na tržištu rada i ravnopravnu zastupljenost muškaraca i žena u političkom životu.[5]
Tijekom mandata u Saboru, Kekin nastavlja sa sudjelovanjem u izvansaborskim političkim aktivnostima. Tako početkom 2023. predvodi kampaniju Nije dobro za pomorsko dobro kao reakciju na prijedlog kontroverznog zakona kojim se trebalo omogućiti zadavanje javnih pomorskih dobara u privatne koncesije »na razdoblja od više desetaka godina«. U sklopu kampanije provedene su tribine te je peticija protiv usvajanja zakona sakupila oko 30 000 potpisa, zbog čega je prijedlog povučen, a važeći zakon u konačnici izmijenjen.[10][11] Sudjelovala je i u medijskoj kampanji pritiska protiv ilegalne privatizacije plaža u slučaju s vilom u Lovranu.[12]
Na parlamentarnim izborima 2024. godine sudjeluje kao kandidatkinja stranke Možemo! u 1. izbornoj jedinici, te s 12,5 % preferencijalnih glasova na svojoj listi osvaja još jedan mandat u Hrvatskome saboru.[13] Nekoliko mjeseci kasnije, na izborima za Europski parlament osvaja preko 11 000 glasova, odnosno 25 % preferencijalnih glasova na listi Možemo!.[14] Zbog posvećenosti domaćoj politici ipak mjesto u Europskom parlamentu prepušta Gordanu Bosancu.[5] Dana 9. rujna 2024. godine stranka Možemo! predstavila je Ivanu Kekin kao kandidatkinju za predsjednicu Republike Hrvatske.[15]
Kekin živi u Zagrebu s mužem Milom Kekinom, s kojim ima dvoje djece.
- ↑ a b c Ivana Kekin. Možemo!. Pristupljeno 9. rujna 2024.
- ↑ a b Kekin, Ivana. www.sabor.hr. 15. rujna 2021. Pristupljeno 19. rujna 2024.
- ↑ Ivana Kekin je kandidatkinja Možemo! za predsjednicu RH. Možemo.hr. 10. rujna 2024. Pristupljeno 19. rujna 2024.
- ↑ Kekin, Ivana. 5. listopada 2018. Brzina cerebralnoga protoka u bolesnika s prvom psihotičnom epizodom (disertacija)
- ↑ a b c d e Ivana Kekin - biografija. web.archive.org. 18. rujna 2024. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. rujna 2024. Pristupljeno 19. rujna 2024.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ↑ Oko 40 tisuća ljudi prosvjedovalo za reformu obrazovanja. tportal. 1. lipnja 2016. Pristupljeno 19. rujna 2024.
- ↑ https://www.izbori.hr/site/UserDocsImages/2020/Izbori_za_zastupnike_u_HS/rjesenja2020sabor.pdf
- ↑ Kekin: Onkološku skrb HDZ predaje u ruke sebi bliskih privatnika. www.index.hr. Pristupljeno 19. rujna 2024.
- ↑ Kekin (Možemo): Ovisnost o kockanju izravno pogađa 40.000 ljudi. Hrvatska radiotelevizija. Pristupljeno 19. rujna 2024.
- ↑ Kekin: Peticiju 'Nije dobro za pomorsko dobro' potpisalo više od 25.000 građana. tportal.hr. Pristupljeno 19. rujna 2024.
- ↑ Giljača, Marko. 9. srpnja 2023. Snaga 30 tisuća potpisa prikupljenih u kampanji ‘Nije dobro za pomorsko dobro‘ sačuvao je naše plaže i obalu kao opće dobro. dubrovački vjesnik. Pristupljeno 19. rujna 2024.
- ↑ Vlasnici vile u Lovranu blokiraju pristup plaži, oglašavaju je kao privatnu. Hrvatska radiotelevizija. Pristupljeno 19. rujna 2024.
- ↑ Arhivirana kopija (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 29. travnja 2024. Pristupljeno 19. rujna 2024.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ https://www.izbori.hr/site/UserDocsImages/2024/Izbori_za_EU_parlament/EU%20parlament%202024.%20Rezultati%20izbora.pdf
- ↑ Info, N1. 9. rujna 2024. Ivana Kekin kandidatkinja Možemo! za predsjednicu države. N1. Pristupljeno 19. rujna 2024.