Ireligija (lat. irreligio, -onis, f. prema in-, ne + religio, religija), ireligioznost, nereligioznost, pojam je koji označava odsutnost religije, ravnodušnost prema religiji, nezainteresiranost ili neosjetljivost za religiju, odbacivanje religije ili neprijateljstvo prema religiji.[1] Kad označava odbijanje ili odbacivanje religijskog vjerovanja, onda ireligija obuhvaća ateizam i sekularni humanizam. Kada označava neprijateljstvo prema religiji, onda obuhvaća antiteizam, antiklerikalizam i antireligiju. Kada označava ravnodušnost i nezainteresiranost za religiju, onda obuhvaća apateizam. Kada označava odsutnost religijskog vjerovanja, onda može obuhvaćati agnosticizam, ignosticizam, neteizam, religijski skepticizam i slobodoumlje.
Procjenjuje se da je 16% svjetskog stanovništva (1,1 milijarda ljudi) "nereligiozno" obuhvaćajući pod tim pojmom agnostike, ateiste, sekularne humaniste i ljude koji se "ne izjašnjavaju" ili ne navode "nikakvu religijsku sklonost" pri odgovaranju na otvoreno pitanje o tome koja je njihova religijska sklonost.[2] Prema jednom izvoru procjenjuje se da 40-50% nereligioznih osoba vjeruje u jedno ili više božanstava ili neki oblik više sile.[3] Prema nekim dokazima može se reći da status najbrže rastuće religije u Sjedinjenim Država ima "nereligija",[4] obuhvaćajući gotovo 20% odrasle javnosti iz 2012.[5] Osobe koje navode nikakvu religijsku pripadnost obično se označavaju kao "neizjašnjeni".[6][4][5]
Iako 10 zemalja popisanih iznad imaju nereligiozne većine, to ne znači da većina stanovništva tih zemalja ne pripada nijednoj religijskoj skupini. Primjerice, 70% švedskog stanovništva pripada luteranskoj kršćanskoj crkvi dok se 56,7% Albanaca izjašnjava muslimanima unatoč takvoj ireligioznosti.
↑Indeks religioznosti mjera je važnosti religije koju iskazuju ispitanici te njihovo samoizjašnjavanje u pohađanju religijskih služba. U religijama u kojima je pohađanje službe ograničeno moraju se pažljivo tumačiti prikazani podaci. (Gallup WorldView)
Podrobniji članak o temi: ireligija po zemljama
