Prijeđi na sadržaj

Indigo doba

Izvor: Wikipedija

Indigo doba (engleski: indigo era) koncept je koji je objavio biznismen Mihail Fridman opisujući ono što vidi kao nastajanje novog doba ekonomija temeljenih na idejama, inovacijama i kreativnosti, zamjenjujući one temeljene na posjedovanju prirodnih resursa. Fridman je suosnivač međunarodne investicijske tvrtke LetterOne,[1] a ideju je prvi put objavio početkom 2016. godine. Riječ "indigo" u početku je odabrana na temelju izraza indigo djeca koji se koristi za opisivanje ljudi s neobičnim i inovativnim sposobnostima.

Fridman opisuje indigo doba kao inovativno vrijeme potaknuto izvanrednim razinama ljudske kreativnosti gdje nadprosječno talentirani pojedinci mogu ostvariti nove razine ljudskog potencijala i ekonomskih postignuća. To je "novo ekonomsko doba u kojoj glavni izvor nacionalnog bogatstva više nije resursna renta, već društveno-ekonomska infrastruktura koja svakoj osobi omogućuje ostvariti svoj intelektualni ili kreativni potencijal." No, prema Fridmanu – na temelju njegovih promatranja nedavnih ekonomskih pokazatelja, političke i tržišne nestabilnosti i povijesnih obrazaca – ovo je također doba koje će generirati dobitnike i gubitnike jer se zemlje i skupine koje zaostaju u razvoju ne uspiju dovoljno brzo prilagoditi.

Krajem 2016. časopis Global Perspectives tvrtke LetterOne objavio je Indigo Indeks rangirajući 152 zemlje prema njihovoj sposobnosti natjecanja i rasta dok se gospodarstva odmiču od prirodnih resursa prema idejama, kreativnosti i digitalnim vještinama. Godine 2017. pokrenuo je nagradu Indigo kako bi dodijelio nove koncepte ekonomskog mjerenja izvan pukog BDP -a dok zemlje u 21. stoljeću prelaze u gospodarstva u kojima su inovacija, kreativnost i digitalne vještine njegovi pokretači. Natjecanje je namijenjeno "poticanju rasprave o čimbenicima koji se trenutno mjere s obzirom na razvoj gospodarstva, tehnologije i baze vještina te onim što bi danas trebalo uzeti u obzir u službenoj ekonomskoj statistici koja mjeri zdravlje, veličinu i rast modernog gospodarstva."

Podrijetlo

[uredi | uredi kôd]

U članku iz travnja 2016. u RealClearPoliticsu, prenaslovljenom i ponovno tiskanom u svibnju 2016. u Jerusalem Postu te ponovno tiskanom u studenom 2016. pod izvornim naslovom u časopisu Global Perspectives tvrtke LetterOne, Fridman je napisao: Ulazimo u inovativno doba koje pokreću izvanredne razine ljudske kreativnosti. Novu generaciju znatiželjnih, voljnih i talentiranih pojedinaca ne ometaju konvencije ili prošlost. Ova nova Indigo generacija sada oblikuje ekonomiju sutrašnjice i stvara nacionalno bogatstvo. Koristim izraz Indigo jer se njime označavaju djeca s posebnim ili neobičnim sposobnostima. Ovo je doba u kojem nadprosječno talentirani pojedinci mogu ostvariti nove razine ljudskog potencijala i ekonomskog postignuća. Web stranica Global Perspectives tvrtke LetterOne dodaje da indigo simbolizam "utjelovljuje kršenje norme, nešto što snažno odražava novo doba u koju ulazimo, ono kojem nedostaje konvencija i koju pokreću inovacije."[2]

Analiza

[uredi | uredi kôd]

U nizu članaka objavljenih 2016. godine Fridman navodi nedavnu ekstremnu promjenjivost na tržištima i svjetske političke promjene te nestabilnost kao znakove nadolazeće globalne promjene.[3][4][5] Primjećuje dva često citirana istaknuta pokazatelja gospodarskog pomaka: oštar pad cijena prirodnih resursa, uključujući naftu i usporavanje gospodarskog rasta Kine unatoč tom padu cijene prirodnih resursa.[3][4][6][5]

Fridman i drugi komentatori također primjećuju porast populizma te lijevih i desnih populističkih vođa i kandidata u vrijeme promjena koje se događaju.[7][6][3][4][5] U međuvremenu, tvrtke poput Applea i Googlea – digitalne i tehnološke tvrtke koje on naziva "Indigo tvrtkama" – zamijenile su dugoročne tradicionalne kompanije za proizvodnju prirodnih resursa ili proizvodnju kao što je Exxon kao najveće svjetske kompanije.[6][3][4]

Fridman primjećuje da su kroz povijest inovacije, alternative i tehnologije uvijek prevladavale sve uočene nedostatke bilo kojeg prirodnog resursa.[3][4][6] Stoga pretpostavlja da će novo "Indigo doba" potaknuto digitalnim i tehnološkim resursima biti obilježeno odmakom od borbe za prirodne resurse i njihove percipirane nestašice te se oslanjati na ideje, inovacije i kreativnost kao potporu intelektualnih i kreativnih potencijala svakog ljudskog bića: "Svijet je ušao u novo doba u kojem izvor bogatstva naroda nisu više prirodni resursi. Intelektualni kapacitet je sada zamijenio zemlju, sirovine i trgovačke putove kao najveći izvor bogatstva."[6]

Za uspješne Indigo tvrtke i Indigo gospodarstva potrebna su tri međusobno povezana čimbenika, rekao je Friedman:[3][4][5][8]

  • intuitivni individualni talent i visok stupanj obrazovanja te sposobnost formiranja tima jednako obrazovanih i darovitih ljudi
  • sofisticiran i složen ekosustav koji uključuje ne samo pravne sustave koji štite prava fizičkog i intelektualnog vlasništva te zaštitu od preuzimanja od strane većih tvrtki, već i tisuće dobavljača i podizvođača za pružanje visokokvalitetnih usluga koje sežu od rizičnog kapitala preko marketinga do web dizajna i druge tehnologije i usluge
  • globalna digitalna infrastruktura za distribuciju novih proizvoda i prikupljanje podataka o kupcima i uvid u ponašanje kupaca

Primjećuje da je većina gospodarstava u nastajanju orijentirana na izgradnju fizičkih struktura (ceste, zgrade, gradovi, fizička infrastruktura), a ne na složene pravne, političke i društvene sustave, institucije i promjene koje će podržati učinkovito slobodno i inovativno gospodarstvo intelektualnih resursa.[3][4][5] Slobode, zaštita te politički i pravni okviri razvijenih zapadnih zemalja počivaju na stoljetnim povijesnim, društveno-političkim tradicijama i načinima razmišljanja te će ih biti teško brzo preslikati u gospodarstva u nastajanju.[6][3][4][5] Fridman izdvaja Indiju kao zemlju u usponu koja ima odgovarajuću pravnu infrastrukturu i slobodu preživjeti Indigo promjenu.[6][5]

Fridman smatra rast Indigo ekonomija promjenom paradigme; navodi da tempo kojim se tehnologija razvija stvara svjetske tektonske pomake i predviđa velike globalne promjene u sljedećih pet do deset godina.[6][3][4] Zajedno s drugim analitičarima predviđa da će rastući ekonomski rascjep između slobodnih, kreativnih ekonomija i grupa, za razliku od represivnih, autoritarnih, totalitarnih ili tradicijom vezanih ekonomija ili grupa, proširiti i stvoriti ogorčenost i neprijateljstva – bilo da je riječ o narodima ili unutar nacija.[7][9][3][4][5] Ostatak su zemlje u usponu ili prosječna osoba – za razliku od intelektualnih elita – unutar razvijenih zapadnih zemalja.[5][7][3][4][9]

Autoritarni vođe i autoritarnost često rastu u razdobljima neizvjesnosti i nesigurnosti te ekonomske regresije.[6][3][4][5] Fridman međutim tvrdi da u novom ekonomskom dobu koje se stalno mijenja glavni izvor bogatstva u zemlji ili regiji više neće biti prirodni resurs, već društvena infrastruktura koja će svima omogućiti ostvarenje intelektualnog i kreativnog potencijala.[8][10][11][3][4] Stoga tvrdi da je „buduća Indigo ekonomija, ekonomija slobodnih ljudi. A to znači da će svijet postajati sve slobodniji."[3][4][5]

U studenom 2016. godine, tvrtka LetterOne pokrenula je časopisGlobal Perspectives kao platformu za istraživanje "novog ekonomskog doba u nastajanju, Indigo doba, iz različitih perspektiva, uključujući obrazovanje, religiju, politiku, ekonomiju, povijest i poslovanje" te za ispitivanje " globalnih pitanja očima vodećih komentatora i poslovnih ljudi diljem svijeta".[12] Prvo izdanje sadržavalo je članke Fridmana, Dominica Bartona, Michaela Bloomberga, Stana Greenberga, Carla Bildta, Vincea Cablea, Kena Robinsona, Brenta Hobermana, Alexa Kleina, Deirdre McCloskey, Yurija Milnera, Nicka D'Aloisija, Lynde Gratton, Paraga Khanne, Iana Goldina, George Freemana, Ian Bremmera i drugih.[13][14][9]

Indigo indeks i indigo ocjena

[uredi | uredi kôd]

Uvodno izdanje časopisa Global Perspectives iz studenoga 2016. godine, također je objavilo Indigo Indeks,[15][16] koji je ocijenio 152 zemlje temeljem pet ključnih mjerenja poslovanja dok se gospodarstva odmiču od pokretanja prirodnim resursima u pokretanje kreativnošću i digitalnim vještinama.[17] Pet parametara su: kreativnost i inovativnost, ekonomska raznolikost, digitalna ekonomija, sloboda i stabilnost te pravni okviri[18][19] koji su ocijenjeni temeljem preko 30 mjerenja iz objavljenih izvora podataka kao što su Svjetska banka, UNESCO, CIRI Human Rights Data Project, Centar za međunarodni razvoj na Sveučilištu Harvard i Global Education Monitoring Report.[20][17][15][11][10] Indeks je nastojao izmjeriti poduzetnički ekosustav zemlje, a na taj način njen potencijal za prilagodbu i razvoj.[20][17][19][21]

Svaka je zemlja dobila kombinirani ukupni Indigo rezultat pri čemu je 200 bodova najveći mogući rezultat.[22][23] Deset najbolje rangiranih zemalja bile su Švedska, Švicarska, Finska, Danska, Velika Britanija, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Irska i Japan.[24][25][23] Sjedinjenih Država bilo je ukupno 18 članica.[25]

Izvješće je također uključivalo tri ključna nalaza: kreativnost i inovativnost bili su najveći ukupni pokretači visokih rezultata; time je naglašena važnost poticanja poduzetništva i cjeloživotnog učenja te velikog ulaganja u ljude.[8][24][15] Nordijske zemlje postigle su posebno visoke rezultate na Indigo indeksu s tri zemlje u prva četiri i četiri nordijske zemlje u prvih deset; to se pripisuje njihovom visokom položaju u kreativnosti, inovativnosti i slobodi.[8][24][21][19][15] Zemlje s najnižom ocjenom bile su opterećene društvenim i političkim problemima, poput rata, političkih previranja i korupcije.[8][15][26]

Nagrada Indigo

[uredi | uredi kôd]

U srpnju 2017.godine časopis Global Perspectives tvrtke LetterOne najavio je nagradu Indigo sa svrhom poticanja rasprave o pronalaženju novog načina mjerenja gospodarstva u 21. stoljeću koji nadilazi ograničenja pukih mjerenja BDP-a.[27][28][29][30]

Sudionici su trebali poslati esej od 5000 riječi gdje odgovaraju na pitanje:

Kako biste osmislili novu ekonomsku mjeru za globalna gospodarstva koja u potpunosti priznaje ne samo društvene i ekonomske čimbenike, već i utjecaj kreativnosti, poduzetništva i digitalnih vještina? Kako bi se vaša nova mjera trebala koristiti za poboljšanje načina na koji mjerimo BDP u službenoj statistici? Prijave su trebale stići do 15.rujna 2017., a širom svijeta bile su otvorene za grupe ili pojedince starije od 16 godina, a posebno su poticane prijave predstavnika akademskih institucija, poduzeća, dobrotvornih organizacija, think tankova, konzultantskih tvrtki ili drugih organizacija.[27] Nagrada je objavljena u iznosu od 100.000 funti, a drugoplasirani i trećeplasirani dobit će po 25.000 funti i 10.000 funti.

Ocjenjivački sud je uključivao sljedeće članove:[31][32][28]

  • Dominic Barton, globalni menadžerski partner u McKinsey & Company
  • Mervyn Davies, neizvršni predsjednik LetterOnea, bivši državni Ministar za trgovinu, ulaganja i mala poduzeća, bivši predsjednik i glavni izvršni direktor Standard Chartereda
  • Stephanie Flanders, glavna tržišna strateginja u JP Morgan Asset Management i bivša BBC urednica ekonomije
  • Jim O'Neill, bivši komercijalni tajnik Ministarstva financija, bivši glavni ekonomist Goldman Sachsa
  • Lynda Gratton, autorica i profesorica Menadžment prakse na London Business School
  • Brent Hoberman, osnivač Lastminute.com i Foruma osnivača
  • Gus O'Donnell, predsjednik Frontier Economicsa, bivši tajnik kabineta
  • Ed Vaizey, član parlamenta i bivši Ministar kulture, komunikacije i kreativne industrije
  • Mihail Fridman, suosnivač LetterOne

Dobitnici prve nagrade Indigo objavljeni su 25. listopada 2017. godine. Zajednička prva nagrada, £125,000 koja je ravnomjerno podijeljena, dodijeljena je dvama timovima pisaca: Diane Coyle i Benjamin Mitra-Kahn i Jonathan Haskel, Carol Corrado, et al.[33][34][35] Nagrada za treće mjesto "Zvijezda u usponu" od £10,000 dodijeljena je Alicei Lassman.[33][34][35]

Coyle je bio profesor ekonomije na Sveučilištu u Manchesteru, a Mitra-Kahn je glavni ekonomist u IP Australia.[34] Predložili su radikalnu zamjenu BDP-a kontrolnom pločom koja mjeri šest ključnih sredstava: fizičku imovinu, prirodni kapital, ljudski kapital, intelektualno vlasništvo, društveni i institucionalni kapital i neto financijski kapital.[35][34][36] Njihov esej navodi da se "BDP nikada nije pretvarao da je mjera ekonomskog blagostanja" i predlaže da nova mjera treba procijeniti "raspon sredstava potrebnih za maksimiziranje sposobnosti pojedinaca voditi život kakav bi željeli ";[34] ovo bi uključivalo "financijski i fizički kapital, ali također i prirodni i nematerijalni kapital".[37] Ustvrdili su da bi se nova statistika trebala usredotočiti na mjerenje promjena u zalihama važne imovine, a ne na tokove prihoda, rashoda i rezultata.[38] Praćenje evolucije zaliha fizičke imovine, financijske imovine i obveza, prirodnog kapitala, razine vještina i implicitnih državnih obveza bolje bi izmjerilo održivost gospodarstva.[38][39] Coyle i Mitra-Kahn također su predložili privremena poboljšanja mjerenja BDP-a – poput boljeg mjerenja nematerijalne imovine, prilagodbe za raspodjelu dohotka i uklanjanja neproduktivne financijske aktivnosti – prije nego što se to potpuno ukine.[40] Nakon nagrađenog eseja, Coyle sada vodi istraživački projekt Šest prijestolnica koji financira LetterOne pri Bennett Institutu za javnu politiku na Sveučilištu Cambridge; projekt je inauguriran u siječnju 2019. i istražuje društveni i prirodni kapital.[36][41]

Haskel je profesor ekonomije u Poslovnoj školi Imperial College.[42] Umjesto odricanja od BDP-a, predložio je pročišćavanje, ažuriranje i proširenje postojećeg iznosa BDP-a.[38][42][43] Predložio je poboljšanje procjene usluga i nematerijalne imovine kao i izravno mjerenje ekonomskog bogatstva generiranog digitalnom robom.[40] Njegov se esej usredotočio na činjenicu o dramatičnoj promjeni strukture gospodarstva od početnog stvaranja BDP-a: više proizvodnje znanja, više digitalne robe, više besplatnih stvari i besplatnih informacija te više nematerijalne imovine poput intelektualnog vlasništva.[38][42] Također je naglasio važnost razmatranja čimbenika okoliša, održivosti i javne dobrobiti, uz izračunavanje troškova robe i usluga koje se pružaju besplatno.[34][42][43][38][44]

Lassman, dobitnica nagrade "Zvijezda u usponu", bila je 19-godišnja studentica Geografije na Sveučilištu Durham.[34] Predložila je indeks "Globalne integracije i individualnog potencijala" koji mjeri svaku naciju na dvije razine: njezinu vrijednost u odnosu na druge nacije te pojedince i njihove doprinose unutar svake nacije.[34][35][45][46]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ "Mikhail Fridman". Global Perspectives. Preuzeto 13 listopada 2017.
  2. ↑ "Symbolism of Indigo". Global Perspectives. vol. 1. studenoga 2016.
  3. ↑ a b c d e f g h i j k l m n Поколение индиго. Вход свободный. Forbes.ru (ruski). 5. svibnja 2016. Pristupljeno 4. listopada 2023.
  4. ↑ a b c d e f g h i j k l m n Fridman, Mikhail. "The Indigo Generation. Admission Free". ABH Holdings. 5 svibnja 2016.
  5. ↑ a b c d e f g h i j k "Searching for Growth in an Unstable Global Economy: A conversation with Mikhail Fridman and Anatole Kaletsky". Milken Institute Review. 3rd Quarter 2016: 7 srpnja 2016. pp. 68–76. (pretisak: )
  6. ↑ a b c d e f g h i Fridman, Mikhail. "Fundamentals of a strong economy"  Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. listopada 2018. (Wayback Machine). ABH Holdings. 30 rujna 2016.
  7. ↑ a b c Greenberg, Stanley. "We Need a New Progressive Era of Renewal". Global Perspectives. vol. 1. studenoga 2016.
  8. ↑ a b c d e 文丨陳召強. "讓我們在灰霾中瞭望靛藍指數，這次比的不是天空" (in Chinese). KK News. 19 prosinca 2016.
  9. ↑ a b c "Editorial". Global Perspectives. vol. 1. studenoga 2016.
  10. ↑ a b Te państwa mają największe szanse na dynamiczny rozwój. Wielka Brytania w czołówce. forsal.pl (poljski). 9. prosinca 2016. Pristupljeno 4. listopada 2023.
  11. ↑ a b Elliott, Larry. "UK's digital strength could mean bright economic future – study". The Guardian. 7 prosinca 2016.
  12. ↑ "The Global Perspectives Journal examines global issues through the eyes of leading commentators and business people around the world"  Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. veljače 2018. (Wayback Machine). LetterOne. Preuzeto 14 listopada 2017.
  13. ↑ "Articles". Global Perspectives, vol. 1. studenoga 2016.
  14. ↑ "Contributors". Global Perspectives, vol. 1. studenoga 2016.
  15. ↑ a b c d e "Indigo Score". Global Perspectives, vol. 1. studenoga 2016.
  16. ↑ "Global Perspectives publishes the Indigo Score". European Commission. 1 studenoga 2016.
  17. ↑ a b c Solomon, Shoshanna. Israel ranks only 36th out of 152 nations in new innovation index. www.timesofisrael.com (engleski). Pristupljeno 4. listopada 2023.
  18. ↑ Washtell, Francesca. "These are the countries that will thrive in the post-Trump, post-Brexit era according to the new Indigo Index". City A.M. 6 prosinca 2016.
  19. ↑ a b c "Denmark ranks fourth of 152 countries in new innovation index"  Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. rujna 2018. (Wayback Machine). Copenhagen Capacity. 13 prosinca 2016.
  20. ↑ a b Scott, Patrick. 7. prosinca 2016. UK among top five countries best equipped for the post-Brexit era, new study shows. The Telegraph (engleski). ISSN 0307-1235. Pristupljeno 4. listopada 2023.
  21. ↑ a b "Nordics among best countries in new innovation index". Scandinavian-Polish Chamber of Commerce. 14 prosinca 2016.
  22. ↑ "Country Rankings". Global Perspectives, vol. 1. studenoga 2016.
  23. ↑ a b Zhao, Ziye. "World Indigo Index Ranking"  Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. prosinca 2017. (Wayback Machine). Chartist.co. 22 prosinca 2016.
  24. ↑ a b c "New Innovation Index"  Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. prosinca 2017. (Wayback Machine). Knowledge Library. KnowledgeBusiness.com. 22 prosinca 2016.
  25. ↑ a b Stokel-Walker, Chris. "How to Be Optimistic About a Post-Brexit Britain". Bloomberg News. 5 prosinca 2016.
  26. ↑ "Indigo Score Ranking". Global Perspectives, vol. 1. studenoga 2016.
  27. ↑ a b Aldrick, Philip. "Win £100,000 if you can measure the economy". The Times. 5 July 2017.
  28. ↑ a b Hoberman, Lord Odonnell, Brent. 6. srpnja 2017. Think beyond GDP to measure the true success of an economy. Evening Standard (engleski). Pristupljeno 4. listopada 2023.
  29. ↑ "Economics turns into a new moneyspinner"  Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. prosinca 2017. (Wayback Machine). City A.M. 6 srpnja 2017. p. 11.
  30. ↑ May, Christian. "Get thinking for the Indigo Prize". City A.M. 7 srpnja 2017.
  31. ↑ "The Indigo Prize"  Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. ožujka 2018. (Wayback Machine). London Business School. 27 lipnja 2017.
  32. ↑ "The Indigo Prize: Judges". Global Perspectives, preuzeto 12 listopada 2017.
  33. ↑ a b "Indigo Prize Winners 2017". Global Perspectives, preuzeto 25 listopada 2017.
  34. ↑ a b c d e f g h Isaac, Anna. 25. listopada 2017. First winners of Indigo Prize in economics given £135,000 for re-imagining GDP. The Telegraph (engleski). ISSN 0307-1235. Pristupljeno 4. listopada 2023.
  35. ↑ a b c d Smith, Rebecca. "Winners announced of economics prize to give GDP a radical shake-up"  Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. prosinca 2017. (Wayback Machine). City A.M. 25 listopada 2017.
  36. ↑ a b C4BImport. 8. siječnja 2019. Beyond GDP – Cambridge research project explores new measures for the 21st century economy. Bennett Institute for Public Policy (engleski). Pristupljeno 4. listopada 2023.
  37. ↑ "ESCoE's top researcher wins new economic prize for GDP work". Economic Statistic Centre of Excellence (ESCoE). 25 listopada 2017.
  38. ↑ a b c d e Tetlow, Gemma. "Leading UK academics have suggested a radical overhaul of existing national statistics". Financial Times. 25 listopada 2017.
  39. ↑ Coyle, Diane; Mitra-Kahn, Benjamin. "Making the future count". Indigo Prize Entry. 14 rujna 2017.
  40. ↑ a b Coyle, Diane. "The measurement that holds economic statistics back from reality". Financial Times. 15 studnog 2017.
  41. ↑ The Wealth Economy. Bennett Institute for Public Policy (engleski). Pristupljeno 4. listopada 2023.
  42. ↑ a b c d Haskel wins £125 000 economics prize. www.thejc.com. Pristupljeno 4. listopada 2023.
  43. ↑ a b Imperial professor awarded prize for new approach to measuring the economy | Imperial News | Imperial College London. Imperial News (engleski). 25. listopada 2017. Pristupljeno 4. listopada 2023.
  44. ↑ Haskel, Jonathan; Corrado, Carol; Fox, Kevin; Goodridge, Peter; Jona-Lasinio, Cecilia; Sichel, Daniel; Westlake, Stian. "Improving GDP: Demolishing, Repointing or Extending?" Indigo Prize Entry. rujna 2017.
  45. ↑ University, Durham. Geography - Durham University. www.durham.ac.uk (engleski). Pristupljeno 4. listopada 2023.
  46. ↑ Lassman, Alice. "Indigo Prize Entry". , preuzeto 25 listopada 2017.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Indigo_doba&oldid=6790335"