Slavenski kalendar
U selu Lepesovki, u Volinjskoj oblasti u zapadnoj Ukrajini, ruski arheolozi Tihonova i Hvajko su 1958. godine pronašli staro slavensko svetište, u čijem su oltaru sačuvane dvije glinene posude iz 2. – 4. stoljeća na kojima je utisnut slavenski kalendar toga vremena. U selu Romaški, južno od Kijeva, u nalazištu je bio vrč iz 4. stoljeća, na kojem je također naslikan kalendar.[1]
Pronađeni kalendar u Lepesovki imao je svojevrsne crte i reze, čineći zagonetnu i složenu ornamentiku znakova i crteža. Ruski arheolog i povjesničar Boris Aleksandrovič Ribakov ga je odgonetnuo. Na kalendaru u Lepesovki je godina podijeljena na dvanaest razdoblja, s uočljivim simbolima vatre i sunca, s razvidnom razdiobom na godišnja doba i naznakama solsticija, s dvanaest mjeseci u kojima su poslovi i dani usklađeni s prirodnim pogodnostima (oranje, sjetva, žetva, lov, gajenje bilja), uz točno naznačenje nadnevaka praznika.
Vjeruje se da su Slaveni imali tjedan od šest dana i da su znali za pet radnih dana i jedan neradni dan, koje su nazvali: nedjelja, ponedjeljak, utorak, srijeda, četvrtak i petak.[2] Nedjelja je imala posebnu ulogu, a radni dani su nosili imena po rednim brojevima, kako su dolazili nakon nedjelje.
Nazivi dana u tjednu[2]:
- nedjelja – dan kada se ne radi, "ne dela", neradni dan;
- ponedjeljak – dan nakon nedjelje, dan "po nedjelji", prvi dan u tjednu;
- utorak – "vtori" dan, drugi dan u tjednu;
- srijeda – "sreda" – sredina, srednji dan u tjednu;
- četvrtak – četvrti dan;
- petak – peti dan.
Sedmodnevni tjedan slavenski narodi počinju rabiti tek prelaskom na kršćanstvo te se tada pojavljuje i naziv za šesti dan u tjednu: subota.[2] Ova riječ potječe od hebrejske riječi "sabat".
Današnji nazivi za dane u Slavena su se prvo javili kod Južnih Slavena, u tadašnjem Bizantu, da bi se vremenom, preko Bugarske, Slovačke i Češke, proširili i među ostalim slavenskim narodima.[2]
Hrvatski | Ruski | Slovački | Poljski |
---|---|---|---|
Nedjelja | Воскресенье | Nedel'a | Niedziela |
Ponedjeljak | Понедельник | Pondelok | Poniedziałek |
Utorak | Вторник | Utorok | Wtorek |
Srijeda | Среда | Sreda | Środa |
Četvrtak | Четверг | Štvrtok | Czwartek |
Petak | Пятница | Piatok | Piątek |
Subota | Суббота | Sobota | Sobota |
U Slavena je svaki dan u tjednu imao boga zaštitnika[1]:
- utorak – Prov[nepostojeći bog?], bog posvećenih hrastova,
- četvrtak – Perun, bog groma,
- petak – božica Mokoš
Pretpostavlja se da su Slaveni znali samo za šest dana u tjednu, i da je jedan mjesec sadržavao pet tjedana po šest dana tj. trideset dana.[2] Ovo se veoma dobro slagalo s razdobljem izmjene svih četiriju mjesečevih mijena, koje traje 29,53 dana.
Nazivi za mjesece bili su u vezi s prirodnim pojavama. Pošto Slaveni žive na velikim razdaljinama jedni od drugih, dolazilo je do toga da je mjesec "lipanj" u Hrvata šesti, a u Poljaka sedmi mjesec u godini, zato što lipa cvjeta mjesec dana ranije na jugu nego na sjeveru Europe. Također, isto je i za mjesece "travanj" i "listopad" zato što na jugu ranije dolazi proljeće i ostalih godišnjih doba nego na sjeveru.
Stari nazivi za mjesece u godini koji su se zadržali u slavenskim jezicima [3]:
Lužičkosrpski | Ukrajinski | Češki | Bjeloruski | Hrvatski | Poljski | |
---|---|---|---|---|---|---|
1. | Wulki rožk | Січень | Leden | Студзень | Siječanj | Styczeń |
2. | Maly rožk | Лютий | Únor | Люты | Veljača | Luty |
3. | Naletnik | Березень | Březen | Сакавік | Ožujak | Marzec |
4. | Jutrownik | Квітень | Duben | Красавік | Travanj | Kwiecień |
5. | Rožownik | Травень | Květen | Май | Svibanj | Maj |
6. | Smažnik | Червень | Červen | Чэрвень | Lipanj | Czerwiec |
7. | Pražnik | Липень | Červenec | Лiпень | Srpanj | Lipiec |
8. | Žnjenc | Серпень | Srpen | Жнiвень | Kolovoz | Sierpień |
9. | Požnjenc | Вересень | Září | Верасень | Rujan | Wrzesień |
10. | Winowc | Жовтень | Říjen | Кастрычнік | Listopad | Październik |
11. | Nazymnik | Листопад | Listopad | Лістапад | Studeni | Listopad |
12. | Hodownik | Грудень | Prosinec | Снежань | Prosinac | Grudzień |
Nazivi za mjesece u Slavena[1]:
- ljuti – vrijeme opakih mećava i ljutih mrazeva,
- golemi mjesec, veljača – vrijeme velike hladnoće i smetova,
- mežnik – vrijeme razmeđavanja zime i proljeća,
- bokogrej – vrijeme kada se sa sunčane strane, s boka, počinje osjećati toplina,
- suhi – vrijeme u kojem su mraz i vjetar stvrdli i osušili sve,
- protaljnik – vrijeme kada se na tlu ukazuju prokopnine,
- letnik – vrijeme proljetnog otopljavanja,
- žarki – vrijeme žega i omare,
- gruden – vrijeme stvrdnjavanja zemlje i stvaranja grumenja, gruda, po njivama i putevima,
- grjaznik – vrijeme blata i kaljuža zbog padalina,
- studen – vrijeme hladne i zimomorne pozne jeseni,
- snežanj – vrijeme snijega i smetova,
- prosinac, prosinec – kada lijepo vrijeme prosjenjuje, prosijava, kada se već lijepi dani pojavljuju i, najprije mjestimično, nakon jesenskih magli i zimske tmurne oblačnosti, ukazuje se nebeska vedrina,
- berezen, sakavik – vrijeme kada breze i drveće, s početkom proljeća i otopljavanjem, počinju lučiti sokove,
- biljar, travenj, cvetanj, kvitanj, svibanj, lažitrava – vrijeme bujnog rasta i cvjetanja trava i grmlja,
- lipenj – dani miomirisnog cvjetanja lipe,
- trešnjar, čerešnjar – vrijeme dozrijevanja prvih voćnih plodova,
- crvenik, rujen – preodevanje šume u zlatastu i rumenu jesen,
- veresenj – vrijeme upadljivosti vrijeska, niske drvenaste biljke, malih listova i ljubičasta cvijeta, vječno zelene šibljike, rasprostranjene u Polesju i brdskim predjelima,
- žovtenj, listopad, šumopad – vrijeme kada lišće žuti, opada i gora ogoljuje;
- derikoža – vrijeme uništavanja stoke zbog nedostatka hrane na kraju zime,
- izok – vrijeme pojavljivanja kukaca i oglašavanja cvrčkova,
- červenj – vrijeme crva, gusjenica i larvi pčela,
- zarev – vrijeme revanja ili rike jelena,
- sečenj – vrijeme najpogodnije da se drveće sječe, jer tada ne luči sokove, da se zemlja privede za usjeve, što govori i naziv
- berezozol – vrijeme sječe, krčenja breza i pretvaranja njihovih panjeva i korijenja u pepeo (paljevinska zemljoradnja),
- serpenj, žnjiven, žetvar – vrijeme žetve,
- gumnik, kolovoz – vrijeme kada se ljetina odvozi s njiva i žito vrše na gumnu,
- grozdober – vrijeme berbe vinograda, veresenj, kastričnik,
- pazdernik – vrijeme mlaćenja konoplje i lana i izvlačenja vlakana za pređu (vresat: mlatiti, kostrika: konoplja, pozder: usitnjena drvenasta stabljika konoplje),
- kaledar – vrijeme kretanja obrednih povorki ususret novom ljetu,
- koložeg – vrijeme paljenja vatri za pojačanje snage zimskog sunca,
- svadebnik – vrijeme svadbovanja.
- Mile Nedeljković: Zimski znak vatre, letnji znak Sunca i Perunova munja Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. lipnja 2008. (Wayback Machine), Srpsko nasleđe, Istorijske sveske br. 9, 1998.
- Jaroslav Francisti: Kalendar i merenje vremena Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. veljače 2008. (Wayback Machine), NIŠRO Dnevnik, Novi Sad, 1982.
- Narodni nazivi za mesece u godini Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. veljače 2008. (Wayback Machine)
- Slavic Myth and Religion
- Slavic Pagan Holidays
- Slavic Pagan Kalendar
- ↑ a b c Mile Nedeljković: Srpsko nasleđe, br. 9, 1998.
- ↑ a b c d e Prema Jaroslav Francisti: Kalendar i merenje vremena Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. veljače 2008. (Wayback Machine)
- ↑ Nazivi mjeseca prema Narodni nazivi za mjesece u godini Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. veljače 2008. (Wayback Machine) i Jaroslav Francisti: Kalendar i mjerenje vremena Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. veljače 2008. (Wayback Machine)