Prijeđi na sadržaj

Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije

Izvor: Wikipedija
Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije
Predsjednik Jasna Vojnić
Osnovana 23. siječnja 2003.
Sjedište Subotica
Država djelovanja Srbija
Ideologija Interesi Hrvata u Srbiji
Službena stranica

Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije je prema svom statutu:
"Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) je najviše zastupničko tijelo Hrvata u Republici Srbiji, izabrano radi ostvarivanja prava na manjinsku samoupravu. Osnovano na temelju Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina iz 2002., ono predstavlja hrvatsku nacionalnu manjinu u području službene uporabe jezika, obrazovanja, informiranja i kulture, sudjeluje u procesu odlučivanja ili odlučuje o pitanjima iz tih područja i osniva ustanove iz ovih područja.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Hrvatsko nacionalno vijeće je do sada birano na posrednim izborima – putem elektora. Prvi saziv je formiran na konstitutivnoj sjednici od 25. siječnja 2003. u Subotici (kao sami osnutak se spominje 15. prosinca 2002.[1]), a na kojoj je sudjelovalo 198 elektora. Tada je izabrano 35 vijećnika koji su utemeljili HNV na konstituirajućoj sjednici u Subotici 23. siječnja 2003. Na temelju Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina iz 2009., na elektorskoj skupštini u Subotici 6. lipnja 2010., 132 elektora izabralo je novih 29 vijećnika sadašnjega saziva HNV-a, čija je konstituirajuća sjednica održana 26. lipnja 2010. u Subotici. "[2]

HNV je neprofitna pravna osoba.

Sjedište je u Subotici.

Prvih je godina djelovalo u unajmljenim prostorima HKC Bunjevačko kolo.[3]

Obilježja

[uredi | uredi kôd]

Hrvatsko nacionalno vijeće ima svoju zastavu, grb i simbol. Zastavu je dizajnirao Aleksandar David iz Subotice, a usvojena je na sjednici HNV-a 11. lipnja 2005. Grb hrvatske zajednice u Republici Srbiji jest povijesni hrvatski grb, – štit s 25 naizmjeničnih kvadrata crvene i bijele boje, a na prvom mjestu je kvadrat crvene boje. Simbol je dizajnirao Darko Vuković iz Novoga Sada, a usvojen je na sjednici HNV-a 10. rujna 2010.[4]

Tijela

[uredi | uredi kôd]

Stanje od 17. ožujka 2011. godine:

Vijeće se sastoji od 29 članova, čiji mandat traje 4 godine.

Vijeće ima svoje dužnosnike, a to su: predsjednik, potpredsjednici, predsjednik Izvršnog odbora Vijeća, predsjednik e-vlade te tajnik Vijeća.
Predsjednika biraju svi članovi Vijeća, dok se potpredsjednike bira po teritorijalnom načelu, na temelju teritorijalne zastupljenosti, po jedan iz Srijema, Podunavlja, iz Sombora i Subotice.

Predsjednik je Slaven Bačić.

Dopredsjednici su:

Predsjednik Izvršnog Odbora je Darko Sarić Lukendić.
Dopredsjednik Izvršnog Odbora je Petar Balažević

Ostali članovi Izvršnog Odbora su:

Tajnik Vijeća je Željko Pakledinac.

Ožujka 2019. na 9. sjednici održanoj u Tavankutu imenovana i povjerenstva HNV-a, njih devet, s po sedmero članova:[5]

  • Povjerenstvo za propise, predstavke i žalbe (predsjednica Mirjana Stantić iz Subotice)
  • Povjerenstvo za financije i proračun (predsjednik Lazar Cvijin iz Subotice)
  • Povjerenstvo za promicanje gospodarske suradnje (predsjednik Neven Orčić iz Subotice)
  • Povjerenstvo za šport (predsjednik Ivan Budinčević iz Subotice)
  • Povjerenstvo za praćenje povreda manjinskih prava u Republici Srbiji (predsjednik Darko Baštovanović iz Beočina)
  • Povjerenstvo za mladež (predsjednik Marin Piuković iz Subotice)
  • Povjerenstvo za rodnu ravnopravnost (predsjednica Bernadica Ivanković iz Subotice)
  • Povjerenstvo za odnose s Crkvom (predsjednik Mato Princip iz Beograda) i
  • Povjerenstvo za dodjelu priznanja Hrvatskog nacionalnog vijeća (predsjednik Mirko Ostrogonac iz Žednika)

Elektori

[uredi | uredi kôd]

Po stanju od 15. prosinca 2002., elektore daju ova naselja:
- 91 daje Subotica
- 19 daje Tavankut
- 15 daje Sombor
- 10 daje Bajmok
- 6 daje Palić, Stari Žednik, Đurđin,
- 5 daje Mala Bosna,
- po 4 elektora daju: Bereg, Mirgeš, Monoštor
- po 3 elektora daju: Srijemska Mitrovica, Petrovaradin, Novi Slankamen, Golubinci, Sonta
- po 2 elektora daju: Novi Sad, Beograd, Novi Beograd, Srijemska Kamenica,
- po 1 elektora daju: Podgorica (dok je bila SiCG), Ruma, Bezdan, Surčin, Bikovo, Novi Banovci, Belegiš, Stara Pazova, Banatsko Novo Selo.

26. listopada 2014. održana je elektorska skupština HNV u Beogradu. U novom sazivu HNV, Hrvatska lista dr. Slaven Bačić osvojila je 21 vijećničko mjesto, Zajednička lista hrvatskih udruga dr. Tomislav Stantić osvojila je 8 mjesta. Listu podržava Demokratski savez Hrvata u Vojvodini i hrvatske udruge.[6]

Prava i dužnosti

[uredi | uredi kôd]

HNV, među ostalim:
- predstavlja hrvatsku nacionalnu zajednicu u područjima službene uporabe jezika obrazovanja, informiranja na hrvatskom jeziku i kulture,
- sudjeluje u procesu odlučivanja u područjima: služenja hrvatskim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te u službenoj uporabi; odgoja i obrazovanja; informiranja na hrvatskom jeziku; kulture, te očuvanju i zaštiti svojih kulturnih dobara i tradicije,
- sudjeluje u odlučivanju o načinu predstavljanja kulturno-povijesnog naslijeđa hrvatske nacionalne zajednice,
- predlaže nacionalne simbole, znamenja i blagdane hrvatske nacionalne zajednice Saveznom Savjetu za nacionalne manjine,
- sudjeluje u izradi nastavnog plana za potrebe nastave predmeta koji izražavaju posebnost hrvatske nacionalne zajednice na hrvatskom jeziku, i učenja hrvatskog jezika s elementima hrvatske kulture,
- odlučuje o pojedinim pitanjima u područjima: služenja hrvatskim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te u službenoj uporabi; odgoja i obrazovanja; informiranja na hrvatskom jeziku; kulture, te očuvanju svojih kulturnih dobara i tradicije,
- osniva udruge, zaklade i fondacije te ustanove za obavljanje djelatnosti javnog priopćavanja, kulture, nakladničke, muzejske, arhivske, književne, znanstvene i obrazovne djelatnosti,
- daje mišljenje tijelima države, teritorijalne autonomije ili jedinice lokalne samouprave, prilikom odlučivanja o pitanjima iz djelokruga službene uporabe jezika, obrazovanja, informiranja na hrvatskom jeziku i kulture,

Radna tijela

[uredi | uredi kôd]

HNV ima svoja radna tijela, u koja spadaju odjeli, odbori i konzultativna tijela.

Stalni odjeli su za:
- obrazovanje
- informiranje
- službenu uporabu jezika
- kulturu
- financije i
- gospodarstvo

Stalni odbori su za:
- Statut
- odnose s državom
- suradnju s Republikom Hrvatskom i
za prekograničnu suradnju
- informiranje
- obrazovanje
- uporabu jezika
- kulturu
- financije te
- predstavke i žalbe

Konzultativna tijela su:
- Savjet za odnose s Crkvama
- Savjet visokih dužnosnika

Značajne odluke

[uredi | uredi kôd]

Odlukom HNV R. Srbije, nadnevci koje će kao službene blagdane slaviti Hrvati u Srbiji su[7]:

  • 19. ožujka - blagdan sv. Josipa, zaštitnika hrvatskog naroda (od 1687.)
  • 15. kolovoza - dan objavljivanja poziva Ivana Antunovića na utemeljenje pučkih novina, kojim je započeo narodni preporod Hrvata u ugarskom Podunavlju (1869.)
  • 16. listopada - dan rođenja bana Josipa Jelačića
  • 15. prosinca - dan izbora za prvo Hrvatsko nacionalno vijeće (2002.)

Na to da je blagdan sv. Josipa izabran za blagdan hrvatske zajednice utjecalo je i tumačenje Hrvatske biskupske konferencije sa sastanka u Splitu 1972., kad su naglasili "da je odluka Hrvatskog sabora iz 1687. godine i sada na snazi, jer Sabor nije imao u vidu apstraktno Hrvatsko kraljevstvo nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta".[7]

Odlukom HNV R. Srbije od 29. ožujka2008. i Skupštine AP Vojvodine od 10. ožujka 2008., kojima se odlučilo osnovati zavode za kulturu onih manjinskih zajednica u Vojvodini čiji su jezici u službenoj uporabi, osnovalo se Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.[8]

Hrvatsko nacionalno vijeće dodjeljuje priznanje „Ban Josip Jelačić“ za društveni rad u hrvatskoj zajednici, priznanje „Dr. Josip Andrić“ za doprinos hrvatskoj kulturi i priznanje „Pajo Kujundžić“ za doprinos obrazovanju na hrvatskom jeziku.[9] Nagrade su utemeljene 4. listopada 2013. na 59. redovitoj sjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća održanoj u Gradskoj kući u Srijemskoj Mitrovici.[10] Na sjednici je odabrano povjerenstvo za dodjelu priznanja: Martin Bačić, Marko Klajić, Josip Hodak, Andrija Kopilović i Tamara Lerić.[10] HNV može odlučiti da se u pojedinoj godini priznanja ne dodjeljuju.[10]

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Glasnik Pučke kasine 1878. br.71/2009.Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. travnja 2014. (Wayback Machine) Lideri su najveća prepreka ujedinjenju hrvatske zajednice, razgovor s Josipom Ivankovićem
  2. [1]Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. srpnja 2011. (Wayback Machine) Statut (*.doc format)
  3. Hrvatski kulturni centar „Bunjevačko kolo“ – Subotica Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. lipnja 2012. (Wayback Machine), Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, piše Bela Ivković
  4. Hrvatsko nacionalno vijeće Republike SrbijeArhivirana inačica izvorne stranice od 17. listopada 2018. (Wayback Machine) Obilježja (pristup 25. studenoga 2017.)
  5. Hrvatska riječ. D.B.P. : Aktualno: Usvojen Godišnji plan, imenovana povjerenstva. Subotica. 7. ožujka 2019. (pristupljeno 10. lipnja 2019.)
  6. D., J. 3. studenoga 2014. Uvjerljiva pobjeda hrvatske liste dr. Slaven Bačić. Hrvatska riječ. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. travnja 2015. Pristupljeno 20. ožujka 2015.
  7. a b Radio SuboticaArhivirana inačica izvorne stranice od 16. kolovoza 2011. (Wayback Machine) Hrvatska zajednica u Srbiji proslavila blagdan Svetog Josipa, 20. ožujka 2009.
  8. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata O Zavodu, pristupljeno 6. veljače 2010.
  9. Proslava praznika hrvatske zajednice u SrbijiArhivirana inačica izvorne stranice od 26. prosinca 2014. (Wayback Machine), Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, 12. prosinca 2014.
  10. a b c Ustanovljena priznanja HNV-a Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. prosinca 2014. (Wayback Machine), Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Priređeno prema tekstu D. Španovića iz Hrvatske riječi

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]