Prijeđi na sadržaj

Predsjednik Republike Hrvatske

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Hrvatski predsjednik)

Ustav Republike Hrvatske

Zakonodavna vlast

Izvršna vlast

Sudbena vlast

Ustavni sud Republike Hrvatske

Hrvatska narodna banka

Lokalna i područna (regionalna) samouprava

Političke stranke

Izbori

Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske. Ovlasti i dužnosti su mu ograničeni Ustavom Republike Hrvatske. Mandat predsjedniku Republike traje pet godina i na tu dužnost može biti izabran najviše dva puta.

Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu, brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost svih tijela državne vlasti. Predsjednik Republike kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga RH odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.

Predsjednička dužnost nespojiva je s bilo kojom javnom ili profesionalnom dužnosti. Predsjednik Republike također ne smije biti članom političke stranke, odnosno po stupanju na dužnost, podnosi ostavku na stranačke dužnosti te o tomu obavještava Hrvatski sabor. Predsjednik Republike u skladu s Ustavnim ovlastima, dodjeljuje odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske.

Aktualni predsjednik Republike Hrvatske je Zoran Milanović.

Izbor i mandat

[uredi | uredi kôd]
Trg svetog Marka u Zagrebu mjesto je tradicionalne inauguracije hrvatskih predsjednika. Franjo Tuđman dao je prvi prisegu kao predsjednik Republike 1992. i 1997., Stjepan Mesić 2000. i 2005., Ivo Josipović 2010., a Kolinda Grabar-Kitarović 2015. godine.

Mandat predsjednika traje pet godina. Prema Ustavu RH nitko ne može biti biran više od dva puta za predsjednika Republike. Predsjednika Republike biraju svi punoljetni građani na temelju općeg i jednakog prava glasa na neposrednim izborima tajnim glasovanjem.

Predsjednik Republike bira se većinom svih birača, koji su glasovali. Ako ni jedan od kandidata ne dobije takvu većinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana (drugi krug). U drugi krug izbora idu dva kandidata koji su u prvom krugu dobili najveći broj glasova.

Prije preuzimanja dužnosti, Predsjednik Republike pred predsjednikom i sucima Ustavnog suda Republike Hrvatske polaže svečanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu. Tekst svečane prisege utvrđen je Zakonom 1997. godine:[1]

" Prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana. Kao hrvatski državni poglavar
držat ću se Ustava i zakona,
brinuti se za poštovanje ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske,
bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti,
čuvati nezavisnost, opstojnost i jedinstvenost države Hrvatske.
Tako mi Bog pomogao ".

Ovlasti, dužnosti i odgovornost predsjednika Republike

[uredi | uredi kôd]
"Ustav br. 1", koji se koristi u povodu predsjedničke inauguracije

Ovlasti predsjednika Republike su:

  • predstavlja Republiku Hrvatsku u domovini i inozemstvu
  • brine se za redovito usklađeno djelovanje te za stabilnost svih tijela državne vlasti
  • odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH
  • raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje
  • raspisuje referendum u skladu s Ustavom - može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske
  • povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika
  • daje pomilovanja
  • dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom
  • obavlja druge poslove u skladu s Ustavom

Ovlasti u provođenju vanjske politike

[uredi | uredi kôd]

Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike. Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu. Također, na prijedlog Vlade i uz mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora, donosi odluku o postavljanju i opozivu šefova diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu, uz prethodni supotpis predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Predsjednik Republike prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih šefova diplomatskih misija.

Ovlasti u području obrane i nacionalne sigurnosti

[uredi | uredi kôd]
Znak vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske
Zoran Milanović, aktualni peti predsjednik Republike Hrvatske

Predsjednik Republike je Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske. Zapovijedanje Oružanim snagama u miru, vrhovni zapovjednik ostvaruje preko ministra obrane, koji odgovara vrhovnom zapovjedniku za provedbu zapovijedi i izvješćuje ga o provedbi. U stanju neposredne ugroženosti i ratnom stanju vrhovni zapovjednik izravno izdaje zapovijedi načelniku Glavnog stožera te istodobno obavješćuje ministra obrane o izdanim zapovijedima. Načelnik Glavnog stožera u tom slučaju za provedbu zapovijedi odgovara vrhovnom zapovjedniku. Ako ministar obrane ne provodi zapovijedi vrhovnog zapovjednika, vrhovni zapovjednik može ostvarivati zapovijedanje Oružanim snagama neposredno preko načelnika Glavnog stožera. Predsjednik Republike imenuje i razrješuje načelnika Glavnog stožera OSRH te ostale vojne zapovjednike.

Na temelju odluke Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike objavljuje rat i zaključuje mir. U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države predsjednik Republike može, uz supotpis predsjednika Vlade, narediti uporabu oružanih snaga iako nije proglašeno ratno stanje.

Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike može donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. Ako Hrvatski sabor nije u zasjedanju, predsjednik Republike ima ovlast da uredbama sa zakonskom snagom uređuje sva pitanja koja zahtijeva ratno stanje. U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države, ili kad su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje ustavne dužnosti, Predsjednik Republike može, na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis, donositi uredbe sa zakonskom snagom. Predsjednik Republike dužan je podnijeti uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom saboru čim se bude mogao sastati.

Kolinda Grabar-Kitarović, četvrti predsjednik Republike Hrvatske i prva žena na čelu Republike Hrvatske u njezinoj povijesti

U suradnji s Vladom RH, predsjednik Republike sudjeluje u usmjeravanju rada sigurnosnih službi. Za poslove ostvarivanja te suradnje osnovano je Vijeća za nacionalnu sigurnost, kojim predsjedava predsjednik Republike, a odluke Vijeća supotpisuje zajedno s predsjednikom Vlade. Imenovanje čelnika sigurnosno-obavještajnih službi (SOA-e i VSOA-e), uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora, supotpisuju predsjednik Republike i predsjednik Vlade.

Raspuštanje Hrvatskoga sabora

[uredi | uredi kôd]

Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka može raspustiti Hrvatski sabor ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje, Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese državni proračun. Predsjednik Republike ne može na prijedlog Vlade raspustiti Hrvatski sabor, dok traje postupak za utvrđivanje njegove odgovornosti za povredu Ustava.

Odgovornost

[uredi | uredi kôd]

Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti.

Postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti predsjednika Republike može pokrenuti Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika. O odgovornosti predsjednika Republike odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske dvotrećinskom većinom svih sudaca.

Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost, Predsjedniku Republike prestaje dužnost po sili Ustava.

Ivo Josipović, treći predsjednik Republike Hrvatske

Nepovredivost

[uredi | uredi kôd]

Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti. Ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda, osim ako je zatečen da čini kazneno djelo za koje je propisana zatvorska kazna u trajanju dužem od pet godina. U takvom slučaju državno tijelo koje je Predsjednika Republike pritvorilo, dužno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda.[nedostaje izvor]

Privremena spriječenost i izvanredni prestanak mandata

[uredi | uredi kôd]

Predsjednik Republike može povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da ga zamjenjuje u slučaju kraće spriječenosti zbog odsutnosti, bolesti ili korištenja godišnjeg odmora. O povratku na dužnost odlučuje predsjednik Republike.

U slučaju duže spriječenosti zbog bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako predsjednik Republike nije u stanju odlučiti o povjeravanju dužnosti privremenom zamjeniku, predsjednik Hrvatskoga sabora preuzima dužnost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda. Ustavni sud o tome odlučuje na prijedlog Vlade RH.

Predsjednik Republike podnosi ostavku predsjedniku Ustavnog suda. O ostavci predsjednika Republike obavještava se predsjednik Sabora koji po sili Ustava preuzima dužnost privremenog predsjednika Republike. Predsjednik Hrvatskog sabora preuzima dužnost privremenog predsjednika Republike i u slučaju smrti predsjednka Republike ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata Predsjednika Republike (npr. u slučaju utvrđivanja odgovornosti, gubitka poslovne sposobnosti).

Stjepan Mesić, drugi predsjednik Republike Hrvatske

Kada predsjednik Hrvatskoga sabora kao privremeni predsjednik Republike donosi akt o proglašenju zakona, akt supotpisuje predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se održati u roku od 60 dana od dana preuzimanja dužnosti privremenog predsjednika Republike.

Simboli predsjednika Republike

[uredi | uredi kôd]
Zastava Predsjednika Republike Hrvatske
Prvi predsjednik RH Franjo Tuđman s predsjedničkom lentom

Zastava predsjednika Republike ističe se na zgradi u kojoj su službene prostorije i stan predsjednika kada on tamo boravi, na prometnom sredstvu (automobilu, zrakoplovu, brodu) te u drugim svečanim prilikama.

Lenta predsjednika Republike Hrvatske je znak predsjedničke časti. Sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave koje su položene kao i na zastavi Republike Hrvatske. Lenta je obrubljena zlatnim rubom. U sredini lente s prednje strane u bijelom polju nalazi se grb Republike Hrvatske obrubljen zlatnim rubom koji je s lijeve strane ukrašen izvezenim zlatnim grančicama hrasta, a s desne strane zlatnim grančicama masline. Lenta se nosi položena preko desnog ramena dijagonalno poprsjem do struka gdje se kopčom spaja s drugim krajem lente. Kopča je kvadratičnog oblika obrubljena zlatnim pleterom. Na sredini polja kopče je znak isti kao i znak na zastavi predsjednika Republike Hrvatske, ali bez natpisa na vrpci.

Predsjednik Republike nosi lentu u posebnim svečanim prilikama koje su vezane uz predstavljanje Republike Hrvatske:

  • na Dan državnosti;
  • pri predaji priznanja;
  • kod akreditiranja diplomatskih i konzularnih predstavnika;
  • u drugim svečanim prilikama.

Lenta, kao znak predsjedničke časti, uobičajena je u zemljama Latinske Amerike i nekim zemljama Afrike. Lenta predsjednika Republike nije viđena u upotrebi od 2000. godine iako je njena uporaba propisana u zakonom određenim prilikama. Prema tvrdnji predsjednika Josipovića: "desetogodišnjom neprimjenom, Zakon se, kako kaže teorija prava, izobičajio i time izgubio na značaju i važnosti" te da "u današnjim uvjetima, nošenje lente ne bi imalo učinak jačanja digniteta države, već upravo suprotno. To je i razlog zašto predsjednik Republike, pa i ja koji odnedavno obavljam tu dužnost, ne nosim lentu."[2]

Pravilnikom o vojnim odorama propisan je izgled znaka vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.[3]

Ured predsjednika Republike

[uredi | uredi kôd]
Glavno predvorje u Predsjedničkim dvorima

Ured obnaša savjetodavne, administrativne, stručne i druge poslove u pripremi i skrbi oko priprema i provođenja odluka i akata koje donosi predsjednik Republike.

Predsjednik Republike imenuje savjetnike predsjednika Republike i pomoćnike savjetnika predsjednika Republike. Savjetnici i pomoćnici savjetnika, sukladno odluci o imenovanju, odgovaraju predsjedniku Republike za praćenje stanja i izradu prijedloga djelovanja u određenom im području.

Radom Ureda upravlja predstojnik Ureda kojega imenuje i razrješava dužnosti predsjednik Republike. Predstojnik Ureda ima položaj visokoga državnog dužnosnika, a prema zaposlenima u Uredu i ovlasti čelnika tijela državne uprave.

Nisu dopuštena imenovanja u Uredu predsjednika Republike koja su u suprotnosti s načelom diobe vlasti.

Ured predsjednika Republike smješten je u kompleksu Predsjedničkih dvora u Zagrebu, na Pantovčaku.

Dosadašnji predsjednici Republike

[uredi | uredi kôd]
Predsjednik Franjo Tuđman Vlatko Pavletić Zlatko Tomčić Stjepan Mesić Ivo Josipović Kolinda Grabar-Kitarović Zoran Milanović
od 30. svibnja 1990. 10. prosinca 1999. 18. siječnja 2000. 18. veljače 2000. 19. veljače 2010. 19. veljače 2015. 19. veljače 2020.
do 10. prosinca 1999. 18. siječnja 2000. 18. veljače 2000. 18. veljače 2010. 18. veljače 2015. 18. veljače 2020. na dužnosti
napomena preminuo tijekom
drugog mandata
obnašatelj
dužnosti
obnašatelj
dužnosti
  • Vlatko Pavletić je privremeno bio na dužnosti predsjednika Republike. U prosincu 1999. godine na temelju Ustavnog zakon o privremenoj spriječenosti Predsjednika Republike Hrvatske za obavljanje svojih dužnosti postaje obnašateljem dužnosti za vrijeme dok se predsjednik Tuđman nalazio u bolnici. Nakon Tuđmanove smrti po Ustavu preuzima dužnost predsjednika Republike, kao predsjednik Sabora.
  • Zlatko Tomčić je privremeno bio na dužnosti predsjednika Republike. Konstituiranjem novog saziva Sabora, nakon trećesiječanjskih izbora (2000.), izabran je za novog predsjednika Sabora, te je automatski preuzeo dužnost privremenog predsjednika Republike.
  • Zoran Milanović izabran je za petog predsjednika Republike Hrvatske u drugom krugu izbora, 5. siječnja 2020. godine.[5]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske (NN 71/97.)
  2. KOLUMNA - Izobičajenje predsjedničke lente. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. siječnja 2012. Pristupljeno 27. listopada 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vojnim odorama
  4. Večernji.hr – Kolinda Grabar Kitarović prva hrvatska predsjednica!, pristupljeno 11. siječnja 2015.
  5. vijesti.hrt.hr, "Novi predsjednik Hrvatske Zoran Milanović", "21:45 - Zoran Milanović vodi za 105.996 glasova na temelju 6.523 od ukupno 6.533 (99,85%) obrađenih biračkih mjesta. Zoran Milanović dobiva 1.034.222 glasova, a Kolinda Grabar-Kitarović 928.226 glasova.", objavljeno i pristupljeno 5. siječnja 2019.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Predsjednik Republike Hrvatske