Hoslundia
Hoslundia | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Tracheophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Red: | Lamiales |
Porodica: | Lamiaceae |
Potporodica: | Nepetoideae |
Tribus: | Ocimeae |
Podtribus: | Ociminae |
Rod: | Hoslundia Vahl |
Vrsta: | H. opposita |
Podvrsta: | Vahl |
Dvojno ime | |
Hoslundia opposita Vahl | |
Baze podataka | |
Hoslundia, monotipski biljni rod iz porodice usnača. jedina vrsta je H. opposita, grm rasprostranjen po subsaharskoj Africi i Madagaskaru[1]
Rod je smješten u podtribus Ociminae, dio tribusa Ocimeae, potporodica Nepetoideae.[2]
Ime Hoslundia nazvano je po O. Hoslund-Smithu, prirodoslovcu iz Gvineje. Latinski naziv opposita odnosi se na listove i plodove, koji su postavljeni u nasuprotnim parovima.[3]
Biljke su zeljaste trajnice (bilo raširene ili uspravne), a ponekad i meki grmovi, narastu do 1,2 m visine. Listovi su nasuprotni ili ponekad raspoređeni po tri. Biljke posjeduju sitne, bijele ili kremasto zelene cvjetove, počevši od listopada do veljače. Plodovi su mesnati, bobičastog oblika i atraktivne narančasto-crvene boje.[3]
Biljka “narančaste ptičje bobice” imaju široku prirodnu rasprostranjenost, pojavljuju se u tropskim i suptropskim otvorenim šumama. U južnoj Africi prirodno se pojavljuju u područjima kao što su Namibija i Bocvana na sjeveru, kao i u Svazilandu. U Južnoj Africi mogu se naći kako prirodno rastu od obalnih područja KwaZulu-Natal, do Mpumalange i Limpopoa. Biljke su vrlo česte diljem tropske Afrike, u zemljama kao što su Senegal, Sudan i Etiopija.[3]
Određeni kukci, uključujući pčele, posjećuju biljke. Sićušne krem-zelene cvjetove jako vole leptiri. Voće je pticama najdraže; otuda i naziv narančasta ptičja bobica, a biljkom se hrane i divlje životinje.[3]
Koristi Ljudi jedu ukusno voće. Zabilježeno je da lišće ima jak neugodan miris, koji navodno odbija pčele i stoga se koristi u sakupljanju meda.[3]
Ova zeljasta trajnica otporna je vrtna biljka u vrtovima južne Afrike, ali se možda neće pokazati otpornom u hladnijim klimatskim uvjetima. Biljke zahtijevaju dobro drenirano tlo i dobro funkcioniraju na punom suncu. Mogu se uspješno koristiti za obrubljivanje neformalne granice grmlja ili prilaza; međutim, mora se ostaviti dovoljno prostora da se biljke mogu udobno širiti. [3]
Kako bi se potaknuo novi rast, biljke je potrebno rezati barem jednom godišnje. Razmnožavanje se lako dobiva iz sjemena ili reznica stabljike.[3]
-
Cvijet grma “narančaste ptičje bobice”, porijeklom iz podsaharske Afrike.
-
H. opposita
-
H. opposita
- Micranthes Bertol.; Mem. Acc. Sci. Bolog. 9: (1858) 172 (Misc. Bot. 19: 8. t. 4)
- Clerodendrum micranthum Gilli; Ann. Naturhist. Mus. Wien 77: 29 (1973)
- Hoslundia decumbens Benth.; Prodr. [A. P. de Candolle] 12: 54 (1848)
- Hoslundia opposita var. decumbens (Benth.) Baker; Oliv. et al. (eds.), Fl. Trop. Africa 5: 377 (1900)
- Hoslundia opposita var. verticillata (Vahl) Baker; Oliv. et al. (eds.), Fl. Trop. Africa 5: 377 (1900)
- Hoslundia oppositifolia P.Beauv.; Fl. Oware 1: 53 (1806), orth. var.
- Hoslundia verticillata Vahl; Enum. Pl. Obs. 1: 213 (1804)
- Micranthes menthoides Bertol.; Mem. Acc. Sci. Bolog. 9: (1858) 172 (Misc. Bot. 19: 8. t. 4)
- Orthosiphon physocalycinus A.Rich.; Tent. Fl. Abyss. 2: 180 (1850)
- Premna longipes Baker; Oliv. et al. (eds.), Fl. Trop. Africa 5: 288 (1900)