Henry Dudeney

Henry Ernest Dudeney (Mayfield, 10. travnja 1857. – Lewes, 23. travnja 1930.) bio je engleski matematičar i jedan od vodećih svjetskih sastavljača matematičkih zagonetaka.

Život

Henry Dudeney potiče iz obitelji s matematičkom tradicijom, njegov otac i djed bili su učitelji u Lewesu. Iako je imao samo osnovno obrazovanje, osobito ga je zanimala matematika, te je izučavao matematiku i njenu povijest u svoje slobodno vrijeme.

S 13 godina počeo je raditi u Civil Service (vrsta državne uprave u UK), ali je nastavio proučavanje matematike i šaha. Počeo je pisati članke za časopise i pridružio se grupi pisaca u kojoj je bio i Arthur Conan Doyle. Istovremeno je pod pseudonimom Sphinx objavljivao matematičke zagonetke. Oženio se 1884. s Alice Whiffin, koja je u to doba bila popularna spisateljica, što je omogućavalo obitelji dobro financijsko stanje.

Cijeli život posvetio je matematici i matematičkim zagonetkama. Imao je i dosta hobija (biljar, kuglanje i kroket), a kao pijanist i organist interesirao se za crkvenu glazbu. Umro je od raka grla 1930.

Rad

Problem disekcije trokuta
(*haberdasher's problem*)

Sam Loyd je 1893. počeo slati svoje zagonetke u Englesku. Uskoro su on i Dudeney počeli prepisku, kao vodeći sastavljači zagonetaka u to doba. Od njih dvojice, Dudeney je pokazivao više matematičkog umijeća. Mnoge zagonetke je poslao Loydu. Bio je vrlo uzrujan kad ih je Loyd počeo objavljivati pod svojim imenom i prekinuo je suradnju s njim.

Nakon raskida suradnje s Loydom, Dudeney je počeo slati svoje priloge mnogim tadašnjim časopisima (Blighty, Cassell's, The Queen, Tit-Bits i Weekly Dispatch), a preko 30 godina uređivao je kolumnu Perplexities u časopisu Strand Magazine.

Kraljevsko društvo je bilo zainteresirano za njegov haberdasher's problem, zagonetku iz geometrije u kojoj jednakostranični trokut treba razrezati u 4 dijela i od njih složiti kvadrat. Dudeney je problem predstavio Kraljevskom društvu 1905.

Doprinos matematici

Veliki francuski matematičar Adrien-Marie Legendre je "dokazao" da ne postoje dva pozitivna racionalna broja čiji je zbroj kubova jednak 6. Taj "dokaz" Dudeney je oborio:

\left({\frac {17}{21}}\right)^{3}+\left({\frac {37}{21}}\right)^{3}=6

a uz to je našao i dva racionalna broja čiji je zbroj kubova 9:

\left({\frac {415280564497}{348671682660}}\right)^{3}+\left({\frac {676702467503}{348671682660}}\right)^{3}=9

Verbalna aritmetika

Dudeniju se pripisuju zasluge za izum kriptograma (iako je zagonetka dosta starija), odnosno "verbalne aritmetike" kako je on to nazvao u zadatku objavljenom u srpnju 1924. u Strand Magazineu:

    S E N D
+   M O R E
= M O N E Y

Rješenje kriptograma je: O = 0, M = 1, Y = 2, E = 5, N = 6, D = 7, R = 8, i S = 9

Šah

Pored zagonetaka, Dudeney se dosta bavio šahovskim problemima. Predsjedavao je osnivačkoj skupštini najstarijeg svjetskog društva problemista, British Chess Problem Society. Kao i Loyd, izdao je mnogo nestandardnih šahovskih problema, kao npr. naći mat u 6 poteza: bijeli ima sve figure na svojim početnim poljima, dok crni ima samo kralja na početnom polju.

Publikacije

The Canterbury Puzzles (1907.)
Amusements in Mathematics (1917.)
The World's Best Word Puzzles. (1925.)
Modern Puzzles (1926.)
Puzzles and Curious Problems (1931., postumno izdala njegova udovica)
A Puzzle-Mine (bez datuma, postumno)
Martin Gardner (izdavač): Dudeney's 536 puzzles and curious problems (1967.)

Vidi još

Dudeneyev broj

Vanjske poveznice