Prijeđi na sadržaj

Hasinai

Izvor: Wikipedija

Hasinai (Aseney, Asinai, Asinay, Assinais, Cenis), konfederacija (labavi savez) plemena američkih Indijanaca grupe Caddoan u povijesno vrijeme nastanjena duž srednjeg toka rijeke Neches i gornje Angeline u Teksasu. Savezu pripadaju plemena: Anadarko, Hainai, Nabedache, Nacogdoche, Nacono (Nacao, Naconish), Namidish (Nabiti, Nawidish), Lower Nasoni, Nechaui, Neche. Spominje se i pleme Guasco, no njihov status u konfederaciji nije poznat. Središte Hasinai konfederacije bilo je u selu Hainai.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Pred povijesno doba

[uredi | uredi kôd]

Arheologija je utvrdila da Hasinai nastanjuju područje George Davisa negdje od 780. pa do 1260. Nagli porast stanovništva zbiva se od 1300. do 1400., oni se tada bave agrikulturom i uzgojem kukuruza, graha i 'squash'-tikava. Nastambe ovih Indijanaca bijahu tada ovalnog do kružnog oblika, moguće prekrivene rogožinom ili travom, kao kod kasnijih Hasinaija. Naselje u George Davisu u Teksasu (okrug Cherokee), bilo je političko-religiozno središte u kojemu je evidentno vladala teokracija.

Novija povijest

[uredi | uredi kôd]

Hasinai Indijance prvi susreću 1542. ljudi Hernanda De Sotoa, nakon njegove smrti na putu za Meksiko. La Salle ovdje dolazi 1687. ali ga 6 milja od jednog Hasinai sela ubije jedan od njegovih ljudi (Pierre Duhaut). Tri godine poslije (1690.) misionari su utemeljili misiju u selu Nabedache Indijanaca. Misionarskim radom za Hasinaije počinnu nevolje, već 1691. pogađaju ih boginje. Misije koje su kasnije utemeljene napuštene su do 1719. i preseljene u San Antonio u Teksasu. Godine 1855. oni se pridružuju ostalim Caddo plemenima iz Louisiane, i svi su zajedno preseljeni na rezervat Brazos, tu ostaju do 1859., nakon čega odlaze u Oklahomu .

Običaji

[uredi | uredi kôd]

Chenesi (xinesi), religiozni vođa smatra se i za glavnog vođu ili civilnog poglavicu konfederacije. Njemu podređeni su: poglavice (caddis) pojedinih plemena i administrativni funkcionari canahas (ili cayahas), chayas i tammas. Postojale su i vrhovne ratne poglavice čiji je autoritet ograničen tek na period ratnog stanja. Hasinai bijahu organizirani po klanovima ali su pojedinosti o tome izgubljene. Domaćinstvo je osnovna jedinica Hasinai-sela, u jednoj komunalnoj nastambi živi 8 do 10 obitelji. Vjera Hasinaija je u vrhovnog stvaraoca Caddi Ayo ili 'Great Chief' kojemu u svakodnevnim poslovima pomažu drugi niži bogovi i božanstva. Religiozni život odvija se oko svetišta o kojemu skrbi vrhovni svećenik chenesi. Posrednici između njega i Caddi Ayoa su Coninisi (two boys).

Populacija

[uredi | uredi kôd]

Populacija Haisinaia iznosila je 4,500 (1680 ) u Texasu, prema Mooneyevoj procjeni, takva je i ostala do 1716. (Don Diego Ramon). NAHDB kalkulira da ih je 1800. preostalo oko 1,000; 350 (1851.; prema Stemu u Texasu); 150 (1876.; US Indian Office). Tokom 20. stoljeća Hasinai i ostala Caddo plemena ne popisuju se posebno.

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Herbert Eugene Bolton, The Hasinais: Southern Caddoans as Seen by the Earliest Europeans, ed. Russell M. Magnaghi (Norman: University of Oklahoma Press, 1987).
  • Hiram F. Gregory, ed., The Southern Caddo: An Anthology (New York: Garland, 1986).
  • Elizabeth A. H. John, Storms Brewed in Other Men's Worlds: The Confrontation of Indians, Spanish, and French in the Southwest, 1540-1795 (College Station: Texas A&M University Press, 1975).
  • Russell M. Magnaghi, "Changing Material Culture and the Hasinai of East Texas," Southern Studies 20 (Winter 1981).
  • William W. Newcomb, The Indians of Texas (Austin: University of Texas Press, 1961).
  • John R. Swanton, Source Material on the History and Ethnology of the Caddo Indians (Smithsonian Institution, Bureau of American Ethnology Bulletin 132, Washington: GPO, 1942).

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]