Hamid Dizdar

Hamid Dizdar
Puno ime	Hamid Dizdar
Rođenje	22. veljače 1907. ; Stolac
Smrt	17. srpnja 1967. ; Sarajevo
Nacionalnost	hrvatska
Književne vrste	poezija
	Portal o životopisima

Hamid Dizdar (Stolac, 22. veljače 1907. – Sarajevo, 17. srpnja 1967.), hrvatski,^[2] novinar i književnik iz Hercegovine.

Životopis

Gimnaziju je pohađao u Mostaru i Tuzli^[2] - sam za sebe navodi i gimnaziju u Sarajevu ("Ko je ko u Jugoslaviji", Beograd 1957, str. 142). Bio je službenikom u Stocu (1926. – 1930.), potom novinar beogradskih listova "Politika" (1928. – 1930.) i "Pravda" (1933. – 1938.) i sarajevskog "Jugoslovenskog lista", urednik sarajevskih listova: "Slobodna riječ", "Jugoslavenska pošta" (1931. – 1941.), "Pravda", "Gajret" (1935. – 1941.). Radio je i kao izvjestitelj za narodne pjesme na drž. krugovalnoj postaji u Sarajevu.^[2] Tiskao je pjesme i pripovjesti iz hercegovačkoga života u sarajevskim časopisima Novom Beharu, Gajretu, Pogledu i Hrvatskoj misli, te u zagrebačkom Vijencu.^[2] Zbog ilegalnog rada uhićen je od ustaškog prijekog suda ali je pobjegao iz Sarajeva; nakon toga njegova majka Nazira (rođ. Babović) i sestra su odvedene u Jasenovac i tamo ubijene od ustaša (Leksikon pisaca Jugoslavije, knjiga I, Novi Sad 1972., str. 645).

Nakon rata direktor je Arhiva grada Sarajeva. Uređivao je časopise "Odjek", "Vidik" i "Život". Poeziju je počeo pisati kao socijalni pisac, a javio se u "Knjizi drugova" 1929. godine. U biografskom leksikonu "Ko je ko u Jugoslaviji" 1957. deklarirao se kao Srbin.^{[nedostaje izvor]}

Hamid je bio stariji brat poznatoga hrvatskoga književnika iz BiH Mehmedalije Maka Dizdara.

Ostavština mu nije ostala u Stocu, nego je završila u Tešnju. Za 20 milijuna ondašnjih dinara Tešnjaci su ju otkupili 1968. i danas je u posebnom odjelu Gradske knjižnice u Tešnju.^[3]

Djela

"Arabeske", zbirka pjesama (1929.)
"Kasaba šapće", pripovijetke (1933.)
"Zapisi u kamenu" (Urezi u kamen), zbirka pjesama (1936.)
"3x8", pjesme (1954.)
"Obasjane staze"
"Nitko se ne vraća"
"Proljeće u Hercegovini"

Izvori

Salih Alić: Kratak pregled hrvatske muslimanske književnosti u BiH

↑ Alija Nametak, Sarajevski nekrologij, [Sarajevo] : Globus, Zürich : Bošnjački Institut, 1994., str. 130, ISBN 3-905211-00-9 (COBISS.BH)
»Kad sam g. 1929. htio izdati kalendar Musa Ćazim Ćatić za godinu 1930. pozvao sam i Hamida na suradnju i pitao ga da li je Hrvat, jer sam samo od Hrvata muslimana primao suradnju. On mi je odgovorio da je Hrvat i obećao mi suradnju, ali nije ništa poslao, i tako sam ja kalendar štampao bez njegova priloga, ali je zaplijenjen.«
(Nametak, 1994., 130)
↑ ^a ^b ^c ^d Mate Ujević, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, Sv. 5. : Dilatacija — Elektrika, Zagreb : Naklada Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda, 1945., str. 112.
↑ (boš.) Stolac - muzej pod vedrim nebom Jeste li znali (pristupljeno 29. ožujka 2019.)

[1] Alija Nametak, Sarajevski nekrologij, [Sarajevo] : Globus, Zürich : Bošnjački Institut, 1994., str. 130, ISBN 3-905211-00-9 (COBISS.BH)
»Kad sam g. 1929. htio izdati kalendar Musa Ćazim Ćatić za godinu 1930. pozvao sam i Hamida na suradnju i pitao ga da li je Hrvat, jer sam samo od Hrvata muslimana primao suradnju. On mi je odgovorio da je Hrvat i obećao mi suradnju, ali nije ništa poslao, i tako sam ja kalendar štampao bez njegova priloga, ali je zaplijenjen.«
(Nametak, 1994., 130)

[Ujević-2] Mate Ujević, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, Sv. 5. : Dilatacija — Elektrika, Zagreb : Naklada Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda, 1945., str. 112.

[Jeste_li_znali-weebly-3] (boš.) Stolac - muzej pod vedrim nebom Jeste li znali (pristupljeno 29. ožujka 2019.)

[1]

[2]

[3]