Prijeđi na sadržaj

NK Dinara Knin

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s HNK Dinara Knin)
NK Dinara Knin
Puno ime Nogometni klub Dinara Knin
Nadimak Beštije
Osnovan 1913.
Igralište Podno tvrđave
Kapacitet 3000
Liga ŽNL Šibensko-kninska
2022./23. 2.
Domaći dres
Gostujući dres

NK Dinara hrvatski je nogometni klub iz Knina, osnovan 1913. godine. Trenutačno se natječe u ŽNL Šibensko-kninskoj.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Prvo ime kluba bio je Sportski klub Lav. Od 1915. godine klub se zove Lastavica, a 1923. godine klub nosi ime Dinara.

Prva utakmica je odigrana protiv Osvita iz Šibenika i završila je rezultatom 0:3.

Od 1927. godine Dinara je član Zagrebačkog nogometnog podsaveza, a od 1934. i Splitskog nogometnog podsaveza.

Tijekom Drugog svjetskog rata klub prestaje djelovati, da bi se obnovio već 1946. godine i započeo natjecanje u Dalmatinskoj ligi.

NK Dinara već 1948. godine bilježi nastup u završnici nogometnog kupa Jugoslavije, a nakon toga dva puta postaje prvak Dalmacije, 1951. i 1977. godine.

Godine 1979. klub ostvaruje uspjeh plasmanom u Hrvatsku Republičku nogometnu ligu.

Tijekom Domovinskog rata klub službeno nije djelovao, ali je klub pod istim imenom nastupao u prvenstvu tzv. RSK.

Oslobođenjem Knina u operaciji Oluja, klub se reaktivirao 1995. godine i pritom promijenio boje iz crno-bijele u crveno-bijelu.

Nastupi u završnicama kupa

[uredi | uredi kôd]

Kup maršala Tita

[uredi | uredi kôd]

1948.

Poznati igrači

[uredi | uredi kôd]

Iz Dinare su potekla dva jugoslavenska reprezentativca: Radomir Vukčević i Ilija Petković. U novije vrijeme, najpoznatiji igrači ponikli u Dinari su: Zeni Husmani, Filip Jazvić, Dražen Bagarić i Leon Kreković.

Ostali poznati igrači, treneri i dužnosnici koji su nastupali za Dinaru: Sveto Škobalj, J. Urukalo, Nikša Đuić – Ture, Đorđe Bjegović, Ćevo Bjegović, Slaven Klepo, Miro Stanić, Luka Dukić, Niko Matković, Dalibor Škorić, i drugi.

Škola nogometa

[uredi | uredi kôd]

Dinara ima i svoju Akademiju u uzrastima od juniora, kadeta, stariji pioniri, mlađi pioniri, tići, špigeti.

Izvori

[uredi | uredi kôd]