Gorušica (biljni rod)
| Gorušica | |
|---|---|
 Sinapis alba | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Brassicales |
| Porodica: | Brassicaceae |
| Nadtribus: | Brassicodae |
| Tribus: | Brassiceae |
| Rod: | Sinapis L., 1753 |
| Baze podataka | |
Gorušica (lat. Sinapis), maleni biljni rod iz porodice kupusovki ili krstašica (Brassicaceae) kojemu pripada četiri vrsta[1] jednogodišnjeg raslinja. Rod je najviše poznat po tome što se iz njezinog sjemenja, ljutog okusa, proizvodi senf, a po istome je poznata i srodna vrsta Brassica nigra (crna gorušica) koja pripada rodu kupusa brassica.
Latinsko ime roda dolazi od grčkog sinos (=šteta) i ops (=oko), zbog njezinog draženja očiju na suzenje. Mladi listovi bijele gorušice su jestivi i sirovi i kuhani. Od njezinog ljutog samljevenog sjemenja proizvodi se senf, a može se kuhati i kao ljekoviti čaj.[2]
Gorušica u Hrvatskoj nije česta i rijetko se uzgaja, a prisutne su dvije vrste poljska gorušica (S. arvensis) koja je rasprostranjena po Europi i Aziji i i bijela gorušica (S. alba), čija je domovina Sredozemlje.
- Sinapis alba L.
- Sinapis arvensis L.
- Sinapis flexuosa Poir.
- Sinapis pubescens L.
Sinonimi
- Sinapis incana sinonim za Hirschfeldia incana (L.) Lagr.-Foss.
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sinapis |
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu Sinapis |
- ↑ Plants of the World online Pristupljeno 28. siječnja 2019.
- ↑ Priroda i biljke