Gornja Austrija
| Gornja Austrija Oberösterreich | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| |||||
| Država |  Austrija
| ||||
| Glavni grad | Linz | ||||
| Najveći grad | Linz | ||||
| ISO 3166-2 | AT-4 | ||||
| Površina | 11.981,92 km² (4. od 9) | ||||
| - kopna | 11.718,32 km² (97,8 %) | ||||
| - vode | 263,6 km² (2,2 %) | ||||
| Koordinate | |||||
| - z. š. | 47° 27' - 48° 45' | ||||
| - z. d. | 12° 44' - 14° 59' | ||||
| Veličina | |||||
| - sjever-jug | 145 km | ||||
| - istok-zapad | 165 km | ||||
| Najviša točka | 2.995 m (Hoher Dachstein) | ||||
| Najniža točka | 239 m (Grein) | ||||
| Stanovništvo | 3. od 9 | ||||
| - ukupno (2001.) | 1,376.797 | ||||
| - gustoća | 116/km² | ||||
| |||||
| Službena stranica | www.land-oberoesterreich.gv.at | ||||
Gornja Austrija (njemački: Oberösterreich, stari naziv: Erzherzogtum Österreich ob der Enns) je savezna zemlja Republike Austrije. S površinom od 11.981,92 km² i s 1,4 milijuna stanovnika, Gornja Austrija je četvrta austrijska savezna zemlja po veličini i treća po broju stanovnika. Glavni i najveći grad je Linz, s 205.921 stanovnika.[1]
Graniči s Bavarskom u Njemačkoj, Češkom i austrijskim saveznim zemljama Donja Austrija (njemački: Niederösterreich), Štajerska (njemački: Steiermark) i Salzburg.
Gornja Austrija je podijeljena na četiri četvrta. To su Hausruckviertel, Innviertel, Mühlviertel i Traunviertel. Na sjeveru, do granice s Češkom, se pruža područje nižih i srednje visokih planina Mühl. U srednjem dijelu nalazi se prostrana kotlina rijeke Dunav, najčešće blago zatalasana. Nadmorska visina je oko 250 - 400 metara. Izrazito planinska područja se javljaju na jugu – Gornjoaustrijski Alpi. Na Alpima se nalazi i vrhovi s preko 2000 metara nadmorske visine. U podnožju Alpa ima dosta termalnih izvora, pa je dio savezne zemlje bogat toplica.
Gornja Austrija ima blagu umjerenu kontinentalnu klimu, koja samo u višim dijelovima prelazi u planinsku.
Središnjim djelom Gornje Austrije protiče Dunav, koji se danas smatra sastavnim dijelom identiteta savezne zemlje . Dunav u pokrajini ima nekoliko pritoka: sa sjevera teku rijeke Veliki Mühl i Mali Mühl, a s juga rijeke Inn (granica s Njemačkoj) s pritokom Salzach, te Traun i Enns.
Prema popisu iz 2011. godine, Gornja Austrija ima preko 1,4 milijuna stanovnika, s tim je četvrta austrijska savezna zemlju po broju stanovnika. Posljednjih desetljeća broj stanovnika se brže povećava od državnog prosjeka zbog visokog nivoa razvijenosti savezne zemlje.
Gustoća je blizu 120 st./km², što osjetno više od državnog prosjeka. Dijelovi uz grad Linz i nizine su mnogo jače naseljeni (150 - 300 st./km²), dok su planinski prostori na sjeveru i jugu mnogo manje naseljeni (<50 st./km²).
Gornja Austrija je tradicionalno naseljena Austrijancima. Povijesnih manjina nema, ali se posljednjih desetljeća značajan broj doseljenika (posebno iz bivše Jugoslavije i Turske) naselio u većim gradovima, kao što su Linz, Wels, Steyr i Vöcklabruck.
Važna gospodarska grana u Gornjoj Austriji je plastičarstvo. Duga je tradicija te industrije u Gornjoj Austriji. Danas djeluje oko 250 pogona. Mnogi od tih pogona na vodećemu su mjestu u Europi, pa i u svijetu. Da bi lakše odgovorio na pritiske tržišnog natjecanja i zahtjeve novonastalih tržišta te tržišnih niša, proizvođači su odlučili udružiti snage u plastičarski grozd (Kunststoff-Cluster, KC). Osnovan je 1999. godine. Grozd je u međuvremenu postao najveća područna mreža takve vrste u Europi. Proširen je na Donju Austriju 2005. godine, a 2007. na Salzburg.[2]
- ↑ Stanovništvo grada Linza, 2018., linz.at, pristupljeno 6. svibnja 2018.
- ↑ Polimeri 32/2011. 3.-4., str. 135. Werner Pamminger: Austrijski plastičarski grozd – umreženost kao recept uspjeha, pristupljeno 1. svibnja 2015.
| ||||||||||
| |||||||
