Gimnazija Antuna Vrančića
| Gimnazija Antuna Vrančića | |
|---|---|
| Šibenska gimnazija | |
 | |
| Adresa | |
| Put Gimnazije 64 | |
| Šibenik | |
| Šibensko-kninska županija | |
| Hrvatska | |
| Informacije | |
| Osnutak | 1911. |
| Ravnatelj | Ivan Knežević, mag. geogr. |
| Tajnik | Mario Božikov, dipl. iur. |
| Nastavnici | 50 |
| Broj razreda | 22 |
| Službena stranica | |
Gimnazija Antuna Vrančića javna je srednja škola u Šibeniku, s programima jezične, opće, prirodoslovno-matematičke, prirodoslovne i klasične gimnazije.
Početci gimnazijskog obrazovanja u Šibeniku sežu u 1806., no školske instuticije su često ukidane, preustrojavane i premještane izvan Šibenika. Trajna gimnazija s kontinuitetom do danas utemeljena je 1909.[1] Nalazila se u današnjoj zgradi glazbene škole, u četvrti Draga. U današnju namjenski građenu zgradu podno Šubićevca, "najveći i najmoderniji srednješkolski zavod u Jugoslaviji",[2] preselila se u rujnu 1937.[3] Za vrijeme talijanske okupacije Šibenika (1941. – 1943.) djelovala je na talijanskom jeziku, dok je dio školske zgrade bio pretvoren u vojnu bolnicu. Brojni učenici i profesori priključili su se antifašističkom pokretu (68 nositelja spomenice 1941.), a šestero ih je dobilo orden narodnog heroja, među kojima Slobodan Macura, Miro Višić i Vladimir Peran.[4] Nakon oslobođenja grada u studenom 1944., gimnazijalci su sudjelovali u radnim akcijama i čišćenju grada, skupljali priloge i darove za ranjenike u bolnici i dr. Nakon Drugog svjetskog rata neko vrijeme je nosila ime "Gimnazija šibenskih heroja". Šuvarovim obrazovnim reformama krajem 1970-ih je ukinuta kao gimnazija i preustrojena u Centar za odgoj i usmjereno obrazovanje Šibenik. 1991. reformom obrzaovnog sustava ponovno je ustrojena kao gimnazija te imenovana po Antunu Vrančiću (1504. – 1573.), šibenskom humanistu, kardinalu, diplomatu i piscu.
Povodom dana škole, u šibenskom kazalištu tradicionalno se održava priredba "Antun" na kojoj se dodjeljuju priznanja zaslužnim djelatnicima i učenicima, uz kulturni i zabavni program te humanitarni karakter. Na "Antunu" se svake godine uručuje i nagrada najzaslužnijem bivšem učeniku. Krajem studenog učenici organiziraju i amatersko glazbeno natjecanje "Vrana" pop i rock naravi.[5]
Školsko glasilo je godišnjak "Pegla", koji izlazi u veljači/ožujku svake godine.[6] "Pegla" se u nekoliko navrata plasirala na državnu smotru učeničkog stvaralaštva (LiDraNo).[7]
Na temelju rezultata nacionalnih ispita koje je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja proveo 2006., 2007. i 2008. godine kao pripremu za državnu maturu, Gimnazija Antuna Vrančića je na neslužbenoj rang-listi uvrštena među 25 najboljih hrvatskih srednjih škola, na 24. mjesto.[8]
Kao donedavno jedinu srednjoškolsku ustanovu u Šibeniku općeg i humanističkog smjera, pohađali su je mnogi poznati Šibenčani:[1]
- Ljubomir Antić (1946. – 2015.), povjesničar, publicist i političar[9]
- Arsen Dedić (1938. – 2015.), kantautor
- Vladan Desnica, pisac i filozof
- Aleksandar Ljahnicky, arhitekt i likovni umjetnik
- Maksim Mrvica, pijanist
- Anđelko Runjić (1938. – 2015.), političar, posljednji predsjednik Sabora SR Hrvatske (1986. – 1990.) i hrvatski veleposlanik u Rusiji (1991. – 2.)[10]
- Vice Vukov (1936. – 2007.), pjevač, filozof, političar
- Ivo Brešan[11]
- Ivo Livaković
- ↑ a b Danijela Slavica-Milović: "Šibenska gimnazija slavi 100. rođendan", Slobodna Dalmacija, objavljeno 24.10.2009.
- ↑ "Vreme", 21. 2. 1937, str. 8. digitalna.nb.rs (ćirilica)
- ↑ "Šibenska gimnazija i klaonica", sebenico.com
- ↑ Šibenski portal Diana Ferić: Danas obilježavamo 70. obljetnicu oslobođenja Šibenika od fašista, 2. studenoga 2014. (pristupljeno 25. listopada 2016.)
- ↑ Marko Podrug: "Kad ‘Vrana’ zasvira rock and roll: Glas razuma ‘izgubljene’ generacije", tris.com.hr, Objavljeno 13/12/2014
- ↑ M. K.: "Predstavljena nova Pegla, glasilo šibenskih gimnazijalaca", Šibenski portal, 17.03.2016
- ↑ "Državni Lidrano u Solarisu - Gimnazijska Pegla ishvaljena kao nikad dosad!", Šibenik.in, 20.04.2012
- ↑ Ivana Kalogjera-Brkić: "Na listi 25 najboljih srednjih škola nema nijedne iz Osijeka", Jutarnji list, 24.06.2009.
- ↑ Vesna Kukavica: "Odlazak povjesničara Ljubomira Antića - In memoriam " Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. lipnja 2016. (Wayback Machine), historiografija.hr, Objavljeno: 16.03.2015.
- ↑ "Anđelko Runjić Bivši predsjednik Sabora SRH i veleposlanik u Moskvi", VL biografije, Večernji list
- ↑ Valerija Bebek: "Prvi intervju legendarnog pisca nakon teškog pada i nedavne operacije kosti lubanje", telegram.hr