Franjo Mraz
Franjo Mraz | |
Franjo Mraz | |
Rođenje | 4. travnja 1910. |
---|---|
Smrt | 26. listopada 1981. |
Nacionalnost | Hrvat |
Vrsta umjetnosti | naiva |
Portal o životopisima |
Franjo Mraz (Hlebine, 4. travnja 1910. – Brežice, 26. listopada 1981.), hrvatski naivni slikar.
Uz Ivana Generalića i Mirka Viriusa začetnik je hrvatske naivne umjetnosti. Socijalno je angažiran slikar, poslije rata se priklonio i socijalizmu (Mape "Omladinska pruga"), napustivši tipičnu "hlebinsku maniru".
Franjo Mraz rođen je 4. travnja 1910. u mjestu Hlebine, u siromašnoj seljačkoj obitelji. Nakon pet razreda osnovne škole radi u domaćinstvu te se bavi poljodjelstvom. Od rane dobi započinje s crtanjem i akvareliranjem. Piše te objavljuje pjesme. Od 1930. godine slika, prvo pod mentorstvom Krste Hegedušića, a potom Petra Franjića. Od 1931. godine počinje izlagati svoja djela. Godine 1936. sudjeluje u I. izložbi hrvatskih seljaka slikara Generalić – Mraz, u Salonu Ulrich u Zagrebu. Zbog svojih ljevičarskih uvjerenja tijekom Drugog svjetskog rata više puta je bio zatvaran. Na putu do logora uspijeva pobjeći i prelazi u ilegalu. Godine 1942. prelazi u partizane te obnaša visoke političke dužnosti kao vijećnik ZAVNOH-a i AVNOJ-a. U to vrijeme njegova umjetnička djelatnost svedena je na minimum. Nakon završetka rata živi u Zagrebu te radi na Odsjeku za likovne umjetnosti u Ministarstvu prosvjete i kulture. Od 1950. godine živi u Beogradu te radi u Vojnom muzeju. Godine 1955. postaje profesionalni slikar. Do kraja života živi vrlo povučeno; vrijeme provodi slikajući u beogradskom ateljeu i u Orebiću na Pelješcu. Umro je 26. listopada 1981. u Brežicama u Sloveniji, a sahranjen je u Beogradu.
Mraz se kao samouki slikar pojavljuje 1930. godine. Od ranog djetinjstva bavio se crtanjem i akvarelom, no tek od 1930. godine, nakon što zajedno s Ivanom Generalićem upoznaje akademskog slikara Krstu Hegedušića, počinje se sustavno baviti slikanjem. Hegedušić ga upućuje da ne preslikava prikaze s razglednica i reprodukcije iz časopisa, već da slika ono što vidi: realnu svakodnevicu života na selu. Tada nastaje čitav niz njegovih crteža i akvarela s tipičnim motivima seoskog života, ponekad prožeti i socijalnom tematikom. Hegedušić mu omogućuje da izlaže u Zagrebu kao gost na III. izložbi grupe »Zemlja« (1931.). Poslije organizira skupinu seljaka slikara s kojom izlaže i Zagrebu, Varaždinu, Karlovcu, Kragujevcu, Čačku i Beogradu. Najčešće prikazuje likove žeteoca, orača, kopača, kosaca i nadničara, stoku na poljima i u šumi te krajolike. »Sredinom 1930-ih počinje slikati temperama i uljem na staklu i platnu« čime, ističe Crnković,»nastaju njegova paradigmatska djela mekih tonskih rješenja, bez čvrstih obrisa, slikana plošno i slobodnim mrljama boja, prepuna lirskih naboja i kolorističkih sloboda (Selo vozi gradu led, 1936.; Oranje, 1936.)«.[1]
Pod utjecajem političkog angažmana Mraz, već i prije priključenja u Narodnooslobodilački pokret, počinje postupno mijenjati svoj slikarski izraz te s liričnosti i svijetlog kolorita prelazi na čvrsti realizam; prikazuje istinite likove ranjenika, izbjeglica, siročadi te zbjegove. Rat i često susretanje sa smrću upućuju ga na nove sadržaje i naglašenu ekspresivnost. Tema rata ostat će i kasnije prisutna u njegovu stvaranju. Radi ilustracije za propagandne plakate (Sakrivanje žita, Tifus), novinsku ilustraciju - uglavnom za partizanski tisak na koje prenosi ratne prizore te likove boraca. Njegove ilustracije vrve autobiografskim elementima jer je i sam aktivno sudjelovao u NOB-u. Za njegove crteže i ilustraciju karakteristična je gruba, sirova linija, ponešto nemirna, ali kao takva ona je i ekspresivna te dočarava svu grubost ratnoga razdoblja. Nakon rata usredotočuje se na prikaze obnove: ponovnu izgradnju uništenog.
Sredinom 1950-ih Mraz se u odabiru tema i načinu slikanja iznova vraća ideologiji Hlebinske škole. Umjetnik se ponovno usredotočuje na seoske prikaze svakodnevice te idiličnoga krajolika s tek pokojim djelom koje se osvrće na partizansku tematiku (Brigada, 1956.). No ni u lirskim pejzažima ni prikazima seoskog načina života ne zazire od realističnog prikazivanja zbilje. Slika pejzaže Vojvodine, osobito Banata, ravničarske predjele te ljude koji ga asociraju na voljenu Podravinu.
-
Franjo Mraz, Oranje, 1936., tempera na staklu, 29 x 39 cm, Moderna galerija, Zagreb
-
Franjo Mraz, Selo vozi gradu led, 1936., tempera na staklu, 30 x 40.4 cm, Moderna galerija, Zagreb
-
Franjo Mraz, Brigada, 1956., ulje na staklu, 33 x 46.3 cm, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Zagreb
-
Franjo Mraz, Povratak, drvorez, ilustracija za novine, godina nepoznata, Arhiv za likovne umjetnosti, Zagreb
- Oranje, 1936., tempera na staklu, 29 x 39 cm
- Oplakivanje, 1940., ulje na platnu, 59 x 71 cm
- Brigada, 1956., ulje na staklu, 33 x 46.3 cm, HMNU, Zagreb
- Na paši, 1968., ulje na staklu, 30 x 30 cm, HMNU, Zagreb
- Dobro jutro, oko 1975., ulje na staklu, 28 x 39 cm
- Ruralni krajolik, 1954., ulje na platnu, 57x92cm
- Volovi, ulje na staklu, 37x49cm, Galerija Mona Lisa, Zagreb
- II. Izložba grupe Zemlja, Zagreb, 1931.
- Izložba hrvatskih seljaka-slikara, Beograd, II. 1939.
- Izložba slika Franje Mraza, Zagreb, XII. 1940.
- Izložba umjetnika partizana, Dubrovnik, II. 1945.
- Izložba slavenske grafike, Prag, 1946.
- Izložba grafike, Zagreb, 1948.
- Izložba Hlebinske škole, Zagreb, 10. i 11. IV. 1955.
- III. Biennale likovnih umjetnosti, Sao Paolo, VI. – X. 1955.
- Izložba crteža i grafika NOB, Zagreb, X. – XI. 1955.
- Franjo Mraz, Zagreb, XII. – I. 1977.
- ↑ Crnković, Vladimir. Umjetnost Hlebinske škole / The Art of the Hlebine School, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Zagreb, 2006., str. 74 ISBN 953-6660-32-6
- Crnković, Vladimir. Guide to the Museum Collection: Naïve, Art Brut and Outsider Art Masterpieces, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Zagreb, 2011. ISBN 978-953-6660-49-0
- Crnković, Vladimir. Umjetnost Hlebinske škole / The Art of the Hlebine School, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Zagreb, 2006. (2005.) ISBN 953-6660-32-6
- Maleković, Vladimir. Hrvatska izvorna umjetnost, Zagreb, 1973.
- Depolo, Josip. Hrvatska naivna umjetnost (katalog), Zagreb, 1992.
- Kelemen, Boris. Naivno slikarstvo Jugoslavije, Zagreb, 1969.
- Bihalji – Merin, Oto. Umetnost naivnih, Jugoslavija, 1959.
- Vižintin, Boris. Izložba Franje Mraza, Izvor, 1949.
- Hanževački, M. Seljak u hrvatskom slikarstvu, Nova riječ, 1938.