Flores
Flores | |
---|---|
Otok | |
Položaj | |
Koordinate | 8°40′29″S 121°23′04″E / 8.67472°S 121.38444°E (WD) |
Smještaj | Jugoistočna Azija |
Država | Indonezija |
Otočje | Mali sundski otoci |
Fizikalne osobine | |
Površina | 13 540 km2 |
Stanovništvo | |
Glavno naselje | Maumere (700 000 stan.) |
Broj stanovnika | 1 831 000 (2010.) |
Flores je indonezijski otok koji spada u skupinu Malih sundskih otoka. Flores (što na portugalskom znači cvijeće) je 2010. imao oko 1 831 000 stanovnika koje je većinom smješteno u najvećem otočkom gradu Maumereu (oko 700 000 stanovnika).
Potres magnitude 7,8 koji je pogodio ovaj otok 12. prosinca 1992. ubio je 2 500 ljudi.
Uprava[uredi | uredi kôd]
Flores je dio pokrajine East Nusa Tenggara. Podijeljen je na osam regencia(okruga lokalne uprave) koji poredani od zapada prema istoku idu ovako: Manggarai Barat (zapadni Manggarai), Manggarai Tengah (središnji Manggarai), Manggarai Timur (istočni Manggarai), Ngada, Nagekeo, Ende, Sikka i Flores Timur (istočni Flores).
Flores je po broju stanovnika deseti otok Indonezije.
Flora i fauna[uredi | uredi kôd]
Zapadna obala otoka je jedno do rijetkih mjesta gdje se komodo može pronaći slobodan te je taj dio otoka proglašen nacionalnim parkom Komodo koji je uvršten na UNESCO-ovu prirodnu baštinu svijeta. Kelimutu je drugi nacionalni park na ovom otoku koji je osnovan radi zaštite flore i faune. Na otoku prebivaju dvije endemske vrste štakora, floreski divovski štakor i Veerhovenov divovski štakor.
Flores je bio dom patuljastog slona nazvanog Stegodon koji je na Floresu izumro prije oko 50 000 godina, kao i izumrle ptice Leptoptilos robustus.
Kultura[uredi | uredi kôd]
Na Floresu se govori mnogo jezika, ali svi oni pripadaju austronezijskim jezicima.
Za razliku od Indonezije koja je muslimanska na Floresu žive pretežito rimokatolici te je to granica između muslimanskih i kršćanskih zemalja Pacifika.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Homo floresiensis[uredi | uredi kôd]
Homo floriensis je vrsta hominida otkrivena 2004. Popularno je nazvana hobitom jer je bila visoka samo 1 metar. Postojala je kontroverza je li se radi o odvojenoj vrsti ili bolesnom Homo sapiensu, ali današnji konzensus je da se radi o odvojenoj vrsti.
Za sada je poznato da su na otoku živjeli između 190 000 i 50 000 godina u prošlosti, te se vrijeme njihovog izumiranja ugrubo poklapa s dolaskom Homo sapiensa na Flores. Točan tijek njihove evolucije nije poznat, iako postoje pretpostavke da su mogli biti predci Homo erectusa ili ranijeg Homo habilisa.
Nakon dolaska modernih ljudi[uredi | uredi kôd]
Pretpostavlja se da su otok prvi naselili Melanezijanci, još u vrijeme paleolitika.
Portugalski trgovci došli su na Flores u 16. stoljeću te se to i dan danas vidi u kulturi, jeziku i religiji Sikka. 1613. Nizozemci napadaju Flores te se stanovništvo povlači u Utvrdu Solor.
Nakon toga 1846. Portugalci i Nizozemci otvaraju pregovore o granici, ali bez većih uspjeha. Zbog teške situacija portugalski guverner Lima Lopes je prodao portugalske posjede za 200 000 forinti no kako je to učinio bez odobrenja Lisabona smijenjen je i osramoćen u čitavoj državi. Za vrijeme II. svjetskog rata Japanci zauzimaju otok.
Nakon kraja rata, Flores je postao dio nezavisne Indonezije.
Turizam i gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Najpoznatije turističko mjesto na otoku je Kelimutu krater ugaslog vulkana na kojemu su smještena tri jezera različite boje (svijetlozelena, tamnozelena i crna) koja su tijekom povijesti mijenjala boju, a uzrok toga nije poznat.
Osim turizma, glavne gospodarske grane na otoku su poljoprivreda, ribarstvo i marikultura. Primarne kulture koje se uzgajaju na otoku su riža, kukuruz, slatki krumpir, manioke. Glavna novčanu važnost za otok iznose kava i kokos.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- Monk, KA, Fretes, Y., Reksodiharjo-Lilley, G. (1996) Ekologija Nusa Tenggara i Maluku. Hong Kong: Periplus Editions Ltd. Hong Kong: Periplus izdanja Ltd.
- L, Klemen (1999-2000) "Manji sundski otoci 1941-1942". Zaboravljene kampanje: Nizozemske istočnoindijske kampanje 1941-1942.