Filozofija 20. stoljeća
| povijest zapadne filozofije | |
| |
| zapadna filozofija | |
| po erama predsokratska · antička · srednjovjekovna · renesansna · moderna · suvremena | |
| po stoljećima 16. · 17. · 18. · 19. · 20. · 21. | |
| više informacija | |
| religijska filozofija kršćanska · židovska · islamska · hinduistička · sikistička · budistička | |
| istočna filozofija babilonska · indijska · iranska · kineska · japanska · korejska | |
| zapadna kultura · zapadni svijet | |
| v · r · u | |
20. stoljeće je donijelo prevrate koji su stvorili niz konfliktnih razvoja unutar filozofije o temelju znanja i valjanosti različitih apsoluta. S klasičnim sigurnostima koje su smatrane zbačenima i novim socijalnim, ekonomskim, znanstvenim, etičkim i logičkim problemima, filozofija 20. stoljeća je bila spremna za niz različitih pokušaja da se reformiraju, zadrže, promjene i ukinu prije zamišljene granice.
Nova proučavanja u filozofiji znanosti, filozofiji matematike i epistemologiji su ojačavala antagonističke tendencije za objašnjenje svijesti i njezinih objekata, izraženo u dubokim razlikama između analitičke i kontinentalne filozofije koje su imale svoj osnutak na početku stoljeća. Napredak u teoriji relativnosti, kvantnoj i nuklearnoj fizici, generativnim znanostima kao kognitivna znanost, kibernetika, genetika, generativna lingvistika, bogati spisateljski output i početak filma kao umjetnički oblik su izrazito obogatile sadržajni predmet filozofije.
Isto tako duboko, povijesni događaji kao svjetski ratovi, ruska revolucija, skori kolaps europske parlamentarne demokracije u 1930-ima i 1940-ima, holokaust, uporaba nuklearnih oružja na carski Japan, nastavljano kolonijalno nasilje, osnivanje Ujedinjenih Naroda, elaboracija novih doktrina u ljudskim pravima, propast revolucionarnog naboja 1968., kraj Sovjetskog Saveza, nastavljajuće nejednakosti u globalnom razvoju u civilnim društvima, ponovno pojavljivanje "fundamentalističkih" religijskih identiteta u kršćanskom, Islamskom, Židovskom i hinduističkom kontekstu i na prvi pogled neobuzdana ako i isprekidana genocidna aktivnost su stavili u pitanje mnoge filozofske doktrine o ljudskoj racionalnosti i stvorile još oštrije zatjeve na moralnu, političku filozofiju i filozofiju religije.
- Analitička filozofija (Lwow-Varšavska škola)
- Kontinentalna filozofija (Marburška škola/Badska škola)
- Kritička teorija (Frankfurtska škola)
- Dekonstrukcija
- Egzistencijalizam (Kyoto škola)
- Logički atomizam
- Logički pozitivizam (Bečki krug)
- Marksizam (Škola Praxis)
- Neopragmatizam
- Novokonfucijanizam
- Filozofija običnog jezika
- Fenomenologija
- Filozofska hermeneutika
- Postanalitička filozofija
- Postkolonijalna filozofija
- Postmodernistička filozofija
- Strukturalizam
- Poststrukturalizam