Prijeđi na sadržaj

Energija u svijetu

Dodaj poveznice
Izvor: Wikipedija
Ovaj je članak dio projekta Wikiprojekt - Osnove Energetike na kojem radi grupa suradnika s Fakulteta strojarstva i brodogradnje.
Mole se ostali suradnici da NE uređuju ovaj članak dok je ova obavijest prisutna.
This article is the part of the Wikiproject Wikiprojekt - Osnove Energetike. Other users are asked not to interfere while the author of this article is editing it.
(Po prestanku rada na projektu uklonite ovaj predložak. Pogledajte upute.)

Uvod i osnovni podaci

[uredi | uredi kôd]

Energija je fizikalna veličina koja opisuje sposobnost nekoga tijela ili sustava da obavi neki mehanički rad; veličina koja karakterizira gibanje, mirovanje ili položaj tijela, tekućine, čestice ili sustava čestica, ukupna količinska mjera gibanja i međudjelovanja svih oblika tvari te veličina za opis čestica polja koje prenose prirodne sile i međudjelovanja čestica. U prirodnofilozofskom smislu, energija zajedno s tvari daje pojam materije. Energija se u prirodi, tehnici i industriji pojavljuje u različitim oblicima, koji se pretvaraju jedan u drugi po zakonu očuvanja energije: ona se ne može potrošiti ni stvoriti, već samo promijeniti svoj oblik.[1]

Makroekonomski podaci određene države, kao i podaci o njenoj populaciji i veličini, imaju značajan utjecaj na njenu portošnju i proizvodnju energije, a i ostale energetske parametre. Gospodarski najznačajnije države svijeta prikazane su na slijedećoj tablici.

10 najznačajnijih svjetskih gospodarstava prema podacima iz 2022. godine [1]
# Država BDP (nominalni, 2022) BDP (skraćenica) Rast BDP-a Stanovništvo (2022) BDP po stanovniku Udio u svjetskom BDP-u
1 Sjedinjene Američke Države $25,462,700,000,000 $25,463 bilijuna 2.06% 338,289,857 $75,269 25.32%
2 Kina $17,963,200,000,000 $17,963 bilijuna 2.99% 1,425,887,337 $12,598 17.86%
3 Japan $4,231,140,000,000 $4,231 bilijuna 1.03% 123,951,692 $34,135 4.21%
4 Njemačka $4,072,190,000,000 $4,072 bilijuna 1.79% 83,369,843 $48,845 4.05%
5 Indija $3,385,090,000,000 $3,385 bilijuna 7.00% 1,417,173,173 $2,389 3.37%
6 Ujedinjeno Kraljevstvo $3,070,670,000,000 $3,071 bilijuna 4.10% 67,508,936 $45,485 3.05%
7 Francuska $2,782,910,000,000 $2,783 bilijuna 2.56% 64,626,628 $43,061 2.77%
8 Rusija $2,240,420,000,000 $2,240 bilijuna -2.07% 144,713,314 $15,482 2.23%
9 Kanada $2,139,840,000,000 $2,140 bilijuna 3.40% 38,454,327 $55,646 2.13%
10 Italija $2,010,430,000,000 $2,010 bilijuna 3.67% 59,037,474 $34,053 2.00%

Država s najvećom površinom je Rusija, slijede Kanada, Kina i Sjedinjene Američke Države.

10 površinom najvećih svjetskih država[2]
Država Ukupna površina (Km²) Kopnena površina (Km²) % svjetske kopnene mase
Rusija 17,098,242 16,376,870 11.0 %
Kanada 9,984,670 9,093,510 6.1 %
Kina 9,706,961 9,388,211 6.3 %
Sjedinjene Američke Države 9,372,610 9,147,420 6.1 %
Brazil 8,515,767 8,358,140 5.6 %
Australija 7,692,024 7,682,300 5.2 %
Indija 3,287,590 2,973,190 2.0 %
Argentina 2,780,400 2,736,690 1.8 %
Kazahstan 2,724,900 2,699,700 1.8 %
Alžir 2,381,741 2,381,740 1.6 %

Na slijedećoj su tablici prikazani podaci o 10 najmnogoljudnijih zemelja svijeta. Podaci kao postotak urbanog stanovništva imaju značaju ulogu u stvaranju energetske slike o određenoj državi ili području.

10 najmnogoljudnijih država prema podacima iz 2023. godine[3]
# Država Stanovništvo (2023) Godišnja promjena Neto promjena Gustoća (ljudi/Km²) Površina kopna (Km²) Migranti (neto) Stopa fertiliteta Srednja dob Urbano stanovništvo (%) Udio u svijetu
1 Indija 1,428,627,663 0.81 % 11,454,490 481 2,973,190 -486,136 2.0 28 36 % 17.76 %
2 Kina 1,425,671,352 -0.02 % -215,985 152 9,388,211 -310,220 1.2 39 65 % 17.72 %
3 Sjedinjene Američke Države 339,996,563 0.50 % 1,706,706 37 9,147,420 999,700 1.7 38 83 % 4.23 %
4 Indonezija 277,534,122 0.74 % 2,032,783 153 1,811,570 -49,997 2.1 30 59 % 3.45 %
5 Pakistan 240,485,658 1.98 % 4,660,796 312 770,880 -165,988 3.3 21 35 % 2.99 %
6 Nigerija 223,804,632 2.41 % 5,263,420 246 910,770 -59,996 5.1 17 54 % 2.78 %
7 Brazil 216,422,446 0.52 % 1,108,948 26 8,358,140 6,000 1.6 34 88 % 2.69 %
8 Bangladeš 172,954,319 1.03 % 1,767,947 1,329 130,170 -309,977 1.9 27 41 % 2.15 %
9 Rusija 144,444,359 -0.19 % -268,955 9 16,376,870 -136,414 1.5 39 75 % 1.80 %
10 Meksiko 128,455,567 0.75 % 951,442 66 1,943,950 -50,239 1.8 30 88 % 1.60 %


Potrošnja energije u svijetu u 2022. godini u milijunima tona ekvivalenta nafte[4]


Globalna potrošnja energije u 2022. godini imala je rast od 2,1%, što je manje od 2021. godine kada je ta brojka iznosila 4,9%. Kao što vidimo na gornjoj karti, najveći svjetski potrošači energije su Kina (koja troši čak četvrtinu svjetske energije) i SAD, a nakon njih slijede Indija i Rusija. Potrošnja se u 2022. godini povećala u Kini, SAD-u i Indiji, dok se u Rusiji neznatno smanjila. Najviše se potrošnja povećala u Indoneziji, za čak 21%. Što se tiče Europske Unije, potrošnja energije se smanjila za 4,4%, ponajprije zbog rata u Ukrajini.[5][4][6]

Potrošnja energije po glavi stanovnika, 2022. godine[7]

Proizvodnja primarne energije

[uredi | uredi kôd]

Primarna energija predstavlja oblik energije koji se direktno dobiva iz prirode bez dodatnih pretvorbi ili procesa transformacije. Ova energija je sadržana u kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora. Izvori primarne energije mogu biti ili obnovljivi ili neobnovljivi. Vrste neobnovljivih izvora energije su: fosilna goriva (nafta, naftni derivati, zemni plin, ugljen, itd.) i nuklearna energija, dok se pod obnovljive izvore energije ubrajaju: hidroenergija, energija vjetra i sunčeva energija, biomasa, geotermalna energija, energija mora (nergija plime i oseke, energija valova, toplinska (OTEC)).[8]

Proizvodnja primarne enegije u svijetu 2022. godine[4]

Trendovi u proizvodnji primarne energije

[uredi | uredi kôd]

U posljednjih nekoliko godina svjetska proizvodnja primarnih energenata doživjela je nekoliko značajnih promjena. Ključnu ulogu imali su geopolitički događaji, fluktuacije cijena, tehnološki napredak, političke odluke i slično. Globalna proizvodnje nafte nastavlja blago rasti, a najveći dio povećanja čini OPEC+. Blagi porast proizvodnje ujedno i označava smanjenje udjela nafte u ukupnoj proizvodnji primarnih energenata. Cijena nafte također postupno raste te je 2022. godine zabilježena najveća cijena od 2013. godine.[9] Proizvodnja prirodnog plina ostala je relativno jednaka. Veliki utjecaj u proizvodnji, trgovanju i porastu cijene imala je geopolitička situacija. Daleko najveću proizvodnju ostvario je SAD praćen Rusijom. Nagli porast proizvodnje ugljena uvelike je vođen porastom proizvodnje u Kini, Indiji i Indoneziji (čak 95% ukupnog svjetskog porasta) dok se u ostatku svijeta proizvodnja smanjuje. Proizvodnja energije pomoću obnovljivih izvora nastavlja rasti. Najveći udio porasta čine solarna i energija vjetra (najveći porast zabilježen je u Kini). Nuklearna energija čiji su najveći proizvođači SAD, Kina i Francuska postiže drastičan pad koji se pripisuje obustavi rada francuske nuklearne flote radi rješavanja problema korozije te poremećajima u radu nuklearne elektrane Zaporižja u Ukrajini.

Proizvodnja primarne energije po izvorima (u gigawatt-satima)[10]
Godina Ugljen Sirova nafta Prirodni plin Nuklearna energija Hidroenergija Obnovljivi izvori energije (vjetar i solar) Biomasa
2021 167,781,988 179,349,261 146,322,340 30,660,087 15,456,239 16,825,797 57,850,773
2020 60,327,305 177,178,179 140,383,531 29,222,752 15,645,485 14,939,821 56,302,333
2019 167,740,284 190,492,175 144,128,191 30,465,719 15,254,879 13,524,429 56,011,766
2018 164,582,931 191,032,491 137,645,479 29,580,946 15,133,069 12,249,479 55,082,214
2017 157,914,848 187,294,179 132,138,630 28,783,492 14,666,633 10,896,082 53,605,775
Proizvodnja primarne energije po izvorima u svijetu (2021. godine, u GWh)[10]

Uvoz i izvoz energije

[uredi | uredi kôd]

U globalnom kontekstu, dinamika opskrbe i potražnje energije postavlja temelje za međunarodnu trgovinu energijom, koja igra ključnu ulogu u održavanju ravnoteže između zemalja s različitim energetskim resursima i potrebama. Jedinica korištena u grafovima je Mtoe - milijun tona ekvivalenta nafte. Bilanca neto izvoznika prikazuje se kao negativna vrijednost (-). Bilanca geografskih i geopolitičkih zona jednostavno je zbroj trgovinske bilance svih zemalja. Ukupna energija uključuje ugljen, plin, naftu, električnu energiju, toplinu i biomasu. Kontinuirano najveći uvoznik energije je Kina, čije je bilanca za 2022. godinu 778 Mtoe, dok je Rusija najveći izvoznik energije s bilancom za 2022. godinu od -601 Mtoe.[11] Podjela po regijama prikazana na stupčastom dijagramu nam govori kako su zemlje Bliskog Istoka najveći izvoznici energije dok azijske zemlje uvoze najviše energije.

Vodeći uvoznici energije 2022.[11]
Zemlja Mtoe
Kina 778
Indija 371
Japan 360
Južna Koreja 249
Njemačka 192
Italija 120
Francuska 116
Vodeći izvoznici energije 2022.[11]
Zemlja Mtoe
Rusija -601
Saudijska Arabija -438
Australija -298
Kanada -258
Indonezija -219
Norveška -187
Ujedinjeni Arapski Emirati -144
Bilanca uvoza i izvoza energije, po regijama, za 2022. godinu[11]


Na slijedećem je dijagramu prikazana bilanca po energentima. Primjetno je kako se trenutno najviše izvozi zemni plin, dok se najviše uvozi nafta.

Bilanca uvoza i izvoza po energentima, za 2022. godinu[11]


Sljedeća tablica pruža pregled energetske bilance uvoza i izvoza za posljednjih pet godina, prateći dinamiku promjena u distribuciji energije u cijelom svijetu. Prikazani podaci odnose se na ukupnu količinu energije, izraženu u teradžulima (TJ).

Energetske bilance uvoza i izvoza, po energentima, u cijelom svijetu[10]
Godina Ugljen (TJ) Nafta (TJ) Naftni derivati (TJ) Zemni plin (TJ) Biomasa (TJ) Električna energija (TJ) Toplina (TJ) Ukupno (TJ)
2020 -1860684 1058502 -2403047 -1160248 526104 23239 154 -3815980
2019 -2192452 1939954 -2480909 -1749780 390053 51563 153 -4041418
2018 -2185445 2258996 -4522934 -1185189 291211 20610 165 -5322586
2017 -1534980 3459980 -3980162 -1165074 357270 -18250 52 -2881163
2016 -218545 2258996 -4522934 -1185189 291211 20610 165 -5322586

Ukupna opskrba energije

[uredi | uredi kôd]

Povećanje opskrbe primarnom energijom uvelike je vođena obnovljivim izvorima energije i ugljenom, uz povećanu opskrbu plinom. Tijekom petogodišnjeg razdoblja od 2017. do 2021. godine, opskrba energijom iz različitih izvora pokazuje značajne trendove. Opskrba iz ugljena bilježi porast od otprilike 5.59%, dok se opskrba iz zemnog plina povećava za 12.08%. Nuklearna energija bilježi stabilan rast od približno 6.55%, dok hidroenergija pokazuje blagi pad od oko 0.87%. Izvor energije koji bilježi najznačajniji rast su obnovljivi izvori, uključujući vjetar, solarnu energiju i druge, s povećanjem od impresivnih 54.57%. Opskrba iz biogoriva i otpada bilježi postupan rast od približno 8.00%. S druge strane, opskrba iz nafte pokazuje fluktuacije, ali ukupno gledano, bilježi pad od oko 3.71%. Ovi trendovi ukazuju na sveprisutnu diversifikaciju energetskog miksa s naglaskom na povećanju udjela obnovljivih izvora energije i smanjenju ovisnosti o tradicionalnim fosilnim gorivima.energenata.

Ukupna opskrba energijom u svijetu (u TJ)[12]
Godina Ugljen Zemni plin Nuklearna Hidroenergija Vjetar, solar, itd. Biogoriva i otpad Nafta
2021 168145398 145989141 30660087 15456239 16825797 58488832 182226123
2020 157524400 139089807 29222752 15645485 14939821 56857529 172879622
2019 162015494 140529859 30465719 15254879 13524429 56429740 190553287
2018 162429311 136738978 29580946 15133069 12249479 55349236 189217112
2017 159125213 130152980 28783492 14666633 10896082 54000474 188856089
Ukupna opskrba energijom u svijetu 2021. godine (u TJ)[12]


Najveći opskrbljivači energenata često se mijenjaju ovisno o vrsti. Nafta ima najveći udio na svjetskom tržištu, pri čemu se ističu SAD s udjelom od 18.9%, Saudijska Arabija s udjelom od 12.9%, te Rusija s udjelom od 11.9%.

Kada je riječ o prirodnom plinu, opskrba LNG-a zabilježila je porast od 5% u 2022., usporediv s godinom ranije. Povećanje opskrbe LNG-a pretežno dolazi iz Sjeverne Amerike, a vodeći opskrbljivači prirodnog plina su SAD i Kina. Zbog geopolitičke situacije, Norveška je zamijenila Rusiju kao glavnog opskrbljivača u Europi.[13]

U sektoru ugljena, vodeći opskrbljivači su Indonezija i Australija, dok Kina, iako proizvodi značajne količine ugljena, istovremeno ga i intenzivno troši.

Što se tiče obnovljivih izvora energije, zemlje s najvećim kapacitetima vjetra i sunca često su lideri u opskrbi obnovljive električne energije. Kina se ističe kao jedan od vodećih proizvođača solarnih panela, dok Europi i Sjevernoj Americi često pripisuje napredna infrastruktura za vjetar i solar. Ovi podaci ukazuju na dinamičnost i specifičnosti opskrbe različitim vrstama energenata na globalnoj razini.

Proizvodnja električne energije

[uredi | uredi kôd]

Globalni energetski mozaik različitih izvora energije čine fosilna goriva, obnovljivi izvori energije i nuklearna energija. Ukupna proizvodnja električne energije u svijetu povećala se za 12% u razdoblju od 2017. do 2021. godine.

Ugljen je bio dominantan izvor energije tijekom ovog razdoblja, ali je njegova upotreba smanjena za 0.9% između 2018. i 2021. godine. S druge strane, upotreba zemnog plina povećala se za 10.7% u istom razdoblju. Upotreba obnovljivih izvora energije, kao što su solarna fotonaponska energija i energija vjetra, također je značajno porasla. Proizvodnja solarnih fotonaponskih elektrana povećala se za 136.3%, dok je proizvodnja energije vjetra porasla za 64.2%. U 2021. godini, najveći porast proizvodnje električne energije zabilježen je u sektoru solarnih fotonaponskih elektrana, s porastom od gotovo 23.6% u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane, proizvodnja energije iz nafte smanjila se za oko 3.5% u odnosu na 2020. godinu. Ovi podaci ukazuju na globalni trend prema većoj upotrebi obnovljivih izvora energije i smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima. Međutim, regionalne razlike u proizvodnji električne energije su značajne, s nekim regijama koje brže napreduju prema čistijim izvorima energije od drugih.

Proizvodnja električne energije (u gigawatt-satima)[14]
Godina Ugljen Nafta Zemni plin Biogoriva Otpad Nuklearna Hidroenergija Geotermalna Solarna fotonaponska energija Solarne termalne elektrane Vjetar Mjesečeve mjene Ostali izvori Ukupno
2021 10,252,454 722,727 6,556,329 619,756 114,854 2,808,116 4,410,979 95,518 1,020,439 14,633 1,864,068 976 38,817 28,519,666
2020 9,470,744 665,027 6,344,289 572,594 112,546 2,676,449 4,458,576 95,344 825,700 13,977 1,600,711 990 34,295 26,871,242
2019 9,953,778 724,260 6,343,602 539,720 111,196 2,790,111 4,345,934 92,100 684,232 13,933 1,429,006 1,000 48,489 27,077,361
2018 10,162,012 766,904 6,186,249 506,125 115,027 2,709,097 4,315,295 89,642 554,491 11,293 1,276,432 1,005 47,113 26,740,685
2017 9,582,710 845,888 5,923,750 475,024 112,739 2,636,117 4,189,552 87,117 431,850 10,901 1,134,879 1,032 37,854 25,469,413
Proizvodnja električne enegije po izvorima u svijetu (2021. godine)[14]

Finalna potrošnja

[uredi | uredi kôd]

Potrošnja električne energije ključni je pokazatelj energetskih potreba suvremenog društva odražavajući tehnološki napredak, ekonomske aktivnosti i opći životni standard. Značajne su različitosti u finalnoj potrošnji električne energije diljem različitih regija, pri čemu razvijene i manje razvijene regije pokazuju različite obrasce. Prema najnovijim dostupnim podacima, ukupna konačna potrošnja električne energije u svijetu i dalje raste, potaknuta rastom stanovništva, urbanizacijom i industrijalizacijom. Globalna potrošnja električne energije porasla je za 2% u 2022., vraćajući se bliže svom prosječnom rastu 2010. – 2019. (+2,8% godišnje), no i dalje je znatno ispod svoje stope rasta 2021. (+5,8%).[4]

Trendovi u dinamici potrošnje električne energije

[uredi | uredi kôd]

Trendovi po regijama[15][10]

[uredi | uredi kôd]
  • Sjeverna Amerika i Europa: Ove regije imaju visoku potrošnju električne energije po stanovniku, potaknutu industrijalizacijom, tehnološkim napretkom i visokim životnim standardom.
  • Azija: Doživljava značajan porast potražnje za električnom energijom, potaknut brzim gospodarskim rastom i urbanizacijom. Kina je najveći svjetski potrošač električne energije (32% od ukupne globalne potrošnje električne energije). Potršnja je u Kini porasla za 3,4%, unatoč značajnom usporavanju. Ako usporedimo s porastom ukupne potrošnje od 10% u 2021. i oko 7% godišnje tijekom razdoblja 2010. – 2019., potrošnja električne energije u Kini porasla je za više no dvostruko.
  • Afrika i Centralna i Južna Amerika: U tim regijama potrošnja električne energije raste, ali je još uvijek niska u usporedbi s drugim regijama.
Finalna potrošnja po regijama (za 2021. godinu, u GWh)
Finalna potrošnja po regijama (za 2021. godinu, u GWh)[16]

Trendovi po sektorima[10]

[uredi | uredi kôd]
  • Proizvodnja: Industrija je najveći potrošač električne energije, a udio proizvodnje u ukupnoj potrošnji električne energije raste.
  • Stanovanje: Stanovanje je drugi najveći potrošač električne energije, a udio u ukupnoj potrošnji električne energije se smanjuje.
  • Komercijalne i javne usluge: treći najveći potrošač električne energije, a udio u ukupnoj potrošnji električne energije se povećava.
Finalna potrošnja po sektoru (u TJ)[17]
Godina Industrija Transport Stanovanje Komercijalne i javne usluge Poljoprivreda / šumarstvo Ribarstvo Nespecificirano Ukupno
2021 37,011,116 1,489,701 23,431,558 17,486,255 2,777,781 31,039 4,729,731 86,957,181
2020 34,365,545 1,314,442 22,764,084 16,529,134 2,699,349 29,362 4,496,923 82,198,839
2019 34,354,913 1,384,773 21,914,026 17,626,257 2,621,438 30,090 4,245,487 82,176,984
2018 34,120,409 1,336,068 21,622,781 17,445,241 2,470,406 29,490 4,089,514 81,113,909
2017 32,683,260 1,233,911 20,802,938 16,976,304 2,343,919 28,298 3,549,643 77,618,273
Finalna potrošnja po sektoru (2021. godine)[17]

2021. godina[15][18]

  • Globalna potrošnja električne energije porasla je za 3,4% u 2021. godini, što je najbrži rast u posljednjih 10 godina. Rast je potaknut oporavkom globalnog gospodarstva od pandemije COVID-19, kao i povećanom potražnjom za električnom energijom iz obnovljivih izvora.
  • Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji električne energije porastao je na 28,4% u 2021. godini, što je najviši udio do sada. Rast je potaknut povećanim ulaganjima u obnovljive izvore energije, kao i padom cijena obnovljivih izvora energije.

Ključni trendovi

  • Rast potražnje za električnom energijom u razvojnim zemljama: Razvojne zemlje doživljavaju značajan rast potražnje za električnom energijom, potaknut gospodarskim rastom i urbanizacijom.
  • Uloga obnovljivih izvora energije: Uloga obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije se povećava, potaknuto padom cijena obnovljivih izvora energije i povećanom sviješću o okolišu.
  • Digitalizacija i elektrifikacija: Digitalizacija i elektrifikacija gospodarstva i društva dovode do povećane potrošnje električne energije.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ energija - Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 29. prosinca 2023.
  2. ↑ Largest Countries in the World by Area - Worldometer. www.worldometers.info (engleski). Pristupljeno 29. prosinca 2023.
  3. ↑ Population by Country (2023) - Worldometer. www.worldometers.info (engleski). Pristupljeno 29. prosinca 2023.
  4. ↑ a b c d World Energy Statistics | Enerdata. yearbook.enerdata.net (engleski). Pristupljeno 30. studenoga 2023.
  5. ↑ Book Review: BP Statistical Review of World Energy. Energy Exploration & Exploitation. 7 (6): 468–468. Prosinac 1989. doi:10.1177/014459878900700615. ISSN 0144-5987
  6. ↑ European Environment Agency's home page. www.eea.europa.eu (engleski). Pristupljeno 30. studenoga 2023.
  7. ↑ Energy use per person vs. GDP per capita. Our World in Data. Pristupljeno 30. studenoga 2023.
  8. ↑ Primarna energija. 12. svibnja 2023. Pristupljeno 22. prosinca 2023.
  9. ↑ Crude Oil Price Today | BRENT OIL PRICE CHART | OIL PRICE PER BARREL | Markets Insider. markets.businessinsider.com (engleski). 20. prosinca 2023. Pristupljeno 22. prosinca 2023.
  10. ↑ a b c d e Energy Statistics Data Browser – Data Tools. IEA (engleski). Pristupljeno 30. studenoga 2023.
  11. ↑ a b c d e Balance of world energy trade | Global Energy Trading | Enerdata. yearbook.enerdata.net (engleski). Pristupljeno 30. studenoga 2023.
  12. ↑ a b Energy Statistics Data Browser – Data Tools. IEA (engleski). Pristupljeno 29. prosinca 2023.
  13. ↑ Institute, Energy. Home. Statistical review of world energy (engleski). Pristupljeno 29. prosinca 2023.
  14. ↑ a b Energy Statistics Data Browser – Data Tools. IEA (engleski). Pristupljeno 24. prosinca 2023.
  15. ↑ a b World Energy Outlook 2022 – Analysis. IEA (engleski). Pristupljeno 24. prosinca 2023.
  16. ↑ Energy Statistics Data Browser – Data Tools. IEA (engleski). Pristupljeno 24. prosinca 2023.
  17. ↑ a b Energy Statistics Data Browser – Data Tools. IEA (engleski). Pristupljeno 24. prosinca 2023.
  18. ↑ Renewable Capacity Statistics 2022. www.irena.org (engleski). Pristupljeno 24. prosinca 2023.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Energija_u_svijetu&oldid=6977234"