Energija u Južnoj Europi

	Ovaj je članak dio projekta energetika na kojem radi grupa suradnika s Fakulteta strojarstva i brodogradnje.
	Mole se ostali suradnici da NE uređuju ovaj članak dok je ova obavijest prisutna. This article is the part of the Wikiproject energetika. Other users are asked not to interfere while the author of this article is editing it.
	(Po prestanku rada na projektu uklonite ovaj predložak. Pogledajte upute.)

Južnu Europu kao bazen Sredozemnog mora čini šesnaest država: Albanija, Andora, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Italija, Malta, Monako, Portugal, San Marino, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Srbija, Španjolska i Vatikan. Regija ima koristi od bogate mješavine energetskih resursa, uključujuću solarnu energiju, energiju vjetra, hidroelektričnu energiju i fosilna goriva. Sredozemna klima koja prevladava u mnogim zemljama Južne Europe čini regiju posebno pogodnom za obnovljive izvore energije, pretežito solarne energije i vjetroelektrane.

Države Južne Europe

Geografski položaj

Geografski položaj južne Europe izuzetno je povoljan što najbolje pokazuje društveno-povijesni razvoj južne Europe (grčka i rimska civilizacija nastale su i razvile se upravo ovdje). Obale južne Europe obuhvaća Sredozemno more koje ga povezuje s ostalim svjetskim morima i oceanima (preko Gibraltarskih vrata i Sueskog kanala), ali i s dva susjedna kontinenta Afrikom i Azijom (Bliski Istok). Do velikih geografskih otkrića Sredozemlje (koje uključuje južnu Europu, afričku i azijsku obalu Sredozemnog mora) je bilo središte europske trgovine.

Područje regije prilično je jasno podijeljeno na tri velike podregije u obliku poluotoka - Ibersku, Apeninsku, Balkansku. U južnoj Europi postoje i otoci u sjevernom dijelu Sredozemnog mora - Kreta, Sicilija, Sardinija, Balearski otoci itd.

Reljef

Južna Europa je među europskim makroregijama najzastupljenija planinama, koje zauzimaju više od tri četvrtine njezina teritorija. Najviše planine se uglavnom nalaze na sjeveru regije, na granici sa zapadnom i srednjo-istočnom Europom. Tako Pireneji odvajaju Španjolsku od Francuske, visoke Alpe prirodna su granica između Italije, Francuske, Švicarske i Austrije, a Južni Karpati svojim sjevernim padinama ograđuju južnu regiju od srednje i istočne Europe.

Zaleđe južne Europe zauzimaju planinski lanci srednje visine - Iberske planine, Apeninski planinski sustav, Balkanske planine i visoravni, kao i ravnice.

Planinski sustav južne Europe nalazi se u zoni alpskog nabora. O relativnoj mladosti ovih građevina svjedoče geološki procesi koji traju do danas. To podsjeća na česte i jake potrese, kao i na vulkansku aktivnost.

Planinski lanci prekriveni mezozojskim vapnencem često su izloženi, tvoreći bizarne oblike reljefa u obliku strmih vrhova, nazubljenih grebena i tako dalje. Ovdje su česte pojave krša. Tamo gdje sedimentne stijene (fliš) strše na površinu, nastaju mekani oblici planina, uglavnom s bogatom vegetacijom.

Klima

Jedno od glavnih prirodnih bogatstava juga Europe je blaga klima, vrlo povoljna za život ljudi. Ovdje je tipično mediteransko (u većini regije) - suha vruća ljeta, blage kišne zime, rano proljeće i duge tople jeseni. Vegetacija u regiji traje 200-220 dana. A na jugu Pirenejskog poluotoka i na Siciliji - još duže. Ovdje temperaturni režim pridonosi vegetaciji biljaka tijekom cijele godine.

Sušnost klime je najizraženija ljeti - u unutarnjim subregijama, posebice u srednjoj i istočnoj Španjolskoj, čak i u umjerenom klimatskom pojasu srednjeg i donjodunavskog nizina, na istoku makroregije.

Zimi prevladavaju morske zračne mase umjerenih širina. Oni donose tople obilne kiše s Atlantika.

Općenito, padalina je malo. Razina vlaženja površine makroregije ima tendenciju pada u istočnom i južnom smjeru. To potvrđuje rast kontinentalne klime.

Statistički podaci

Zemlje s najviše stanovnika u Južnoj Europi su: Grčka, Italija, Portugal i Španjolska.

_{Tablica 1.}

Makroekonomski podaci
Zemlja	Broj stanovnika	Površina [km2]	Stopa inflacije u 2022. godini	Stopa zaposlenosti u 2022. godini	BDP (u milijardama USD) u 2021.
Albanija	2 812 000	28 748	6,70%	57,08%	18,26
Bosna i Hercegovina	3 271 000	51 209	14%	40%	23,37
Crna Gora	619 211	13 812	13,04%	50,40%	5,861
Grčka	10 816 286	131 957	9,65%	91,40%	214,9
Hrvatska	3 899 000	56 594	12,70%	44,35%	68,96
Italija	60 589 445	302 073	8,10%	60,10%	2108
Malta	520 700	316	6,12%	78,70%	17,36
Portugal	10 555 853	92 152	7,83%	57,40%	253,7
Sjeverna Makedonija	2 065 000	25 713	14,20%	47,34%	13,83
Slovenija	2 108 000	20 273	8,83%	73,90%	61,75
Srbija	6 834 000	88 499	12%	58,20%	63,08
Španjolska	46 572 028	506 030	8,32%	52,38%	1427

Proizvodnja primarne energije

Primarna energija predstavlja vitalni izvor energije dobiven iz prirodnih resursa bez pretvorbe ili procesa transformacije. Oblici primarne energije su obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) i neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni).  

_{Tablica 2.}

Proizvodnja primarne energije po vrsti energenata 2020. godine [TJ]
	Ugljen	Sirova nafta	Naftni derivati	Prirodni plin	Nuklearna energija	Hidroenergija	Vjetar, solari	Biomasa
Albanija	2 906	31 743	-	1 725	-	19 011	680	6490
Bosna i Hercegovina	139 367	-	-	-	-	16 488	1 105	62 312
Crna Gora	16 756	-	-	-	-	5 212	1 152	7 266
Grčka	68 258	3 738	-	280	-	12 037	62 032	44 364
Hrvatska	-	27 697	-	29 519	-	20 384	9 673	68 379
Italija	-	245 055	-	137 630	-	171 186	390 925	528 720
Malta	-	-	-	-	-	-	1 067	56
Portugal	-	-	-	-	-	43 497	63 006	147 916
Sjeverna Makedonija	28 649	-	-	-	-	4 598	704	7 776
Slovenija	36 231	17	-	192	69 303	17 763	2 256	25 672
Srbija	301 673	38 657	13 620	-	-	32 524	3 772	69 110
Španjolska	-	1 184	-	1 746	635 989	109 825	355 529	339 296

Države Južne Europe promatrane geografski imaju odlične predispozicije za dekarbonizaciju i iz tablice je vidljivo da sve države teže iskorištavanju takvog položaja. Udio neobnovljivih energenata i dalje je značajan, ali ovisi o potrebama pojedinih država koje se razlikuju prvenstveno brojem stanovništva te površinom, što samim time predstavlja određen izazov u raspodjeli korištenja energije i održavanja energetskog sustava stabilnim.

Proizvodnja hidroenergije

Nakon dugog razdoblja nacionalnih karantena i restriktivnih mjera uvedenih kako bi se suzbilo širenje COVID-19 2020. godine, mnoge države članice EU-a doživjele su oporavak gospodarske aktivnosti 2021. godine, koja se dodatno ubrzala 2022. Kako su se tvrtke ponovno otvarale, a ljudi počeli ponovno putovati, potražnja za energijom je porasla. U tom kontekstu i iz različitih razloga, cijene prirodnog plina skočile su u nebo u drugoj polovici 2021., dok su 2022. obilježili poremećaji u opskrbi plinom i zabrinutost zbog potencijalnih nestašica plina. Osim toga, ljeto 2022. bilo je iznimno vruće i suho u mnogim državama članicama EU-a, što je utjecalo na proizvodnju nuklearne i hidro energije. Svi ovi čimbenici, između ostalog, utjecali su na opskrbu energijom i razvoj pojedinih energenata.

Obnovljivi izvori energije

Obnovljivi izvori energije su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, razmjernom vremenu korištenja. Pod njih podrazumijevamo drvo, biomasu, biogorivo, hidroenergiju, energiju vjetra, sunčevu energiju, geotermalnu energiju i nuklearnu energiju.

Danas je glavno ograničenje ovih obnovljivih primarnih izvora energije to što dostupnost nije stalna, stoga je potrebno imati rezervne proizvodne sustave. U Španjolskoj imamo vrlo povoljne vremenske uvjete za proizvodnju PV solarnih panela, hidro i vjetro energije. Cilj je EU-a da do 2030. udio obnovljivih izvora energije dosegne 74% u proizvodnji električne energije i 42% u konačnoj potrošnji električne energije.

Potencijale geotermalne energije najviše iskorištava Italija – prva geotermalna elektrana u svijetu i trenutno najveća geotermalna elektrana u Europi nalazi se u Larderellu u Italiji. Ima ukupnu instaliranu snagu od 405 MW i zadovoljava 10% ukupne svjetske proizvodnje iz geotermalne energije s 4800 GWh godišnje. Električnom energiju iz tog postrojenja napaja se oko milijun domaćinstava godišnje.

Neobnovljivi izvori energije

Neobnovljivi izvori energije su izvori energije koji se ne mogu regenerirati niti ponovno proizvesti. Ovi primarni izvori energije prisutni su u prirodi u ograničenim količinama. To su: fosilna goriva (nafta, plin, ugljen, treset) i nuklearna energija. Znamo da u Španjolskoj radi 7 nuklearnih elektrana: Almaraz, Ascó, Cofrentes, Santa María de Garoña, Trillo, Vandellós.

Nuklearna elektrana Cofrentes

Nuklearna elektrana Almaraz

Hrvatska je zajedno sa Slovenijom u suvlasništvu Nuklearne elektrane Krško koja se nalazi na teritoriju Slovenije. Svaka država ima udio od 50% u suvlasništvu i pravo na jednako toliko proizvedene električne energije. Snaga elektrane iznosi 696 MW, što se šalje do središta potrošnje u Hrvatskoj i Sloveniji. Godišnja proizvedena količina električne energije pokriva oko 20% potreba za električnom energijom u Sloveniji i 16% potreba u Hrvatskoj.

Nuklearna elektrana Krško

Uvoz i izvoz energije

Južna Europa suočava se s različitim izazovima u proizvodnji energije, što rezultira potrebom za uvozom energije. Neki od faktora koji utječu na uvoz su: ovisnost o fosilnim gorivima, nedovoljno razvijeni obnovljivi izvori energije, slaba povezanost te politika i tržište. Uvoz energije igra važnu ulogu u osiguravanju kontinuirane opskrbe energijom i podržavanju gospodarstva regije.

_{Tablica 3.}

UVOZ energenata prema podacima IEA-a za 2021. godinu [TJ]
	Ugljen	Sirova nafta	Struja	Prirodni plin	Naftni derivati
Albanija	3 402	-	11 659	-	46 209
Bosna i Hercegovina	37 967	29 086	11 758	7 977	63 156
Crna Gora	57	-	21 396	-	13 427
Grčka	6 842	955 568	27 292	252 594	194 141
Hrvatska	16 026	81 383	37 786	82 818	80 403
Italija	232 586	2 387 425	167 630	27 811 300	510 380
Malta	955	-	15 110	14 237	116 223
Portugal	457	384 164	34 358	230 632	148 614
Sjeverna Makedonija	3 380	-	10 675	12 967	48 127
Slovenija	4 591	-	30 194	35 859	156 559
Srbija	22 130	106 726	18 250	73 709	28 639
Španjolska	155 026	23 508 000	62 706	1 496 250	647 406

Kako je proteklih godina potrošnja energije na jugu Europe smanjena zbog recesije, dio zemalja postao je još osjetljiviji prema uvozu energije. U takvoj situaciji značajni su svi domaći izvori, od preostalih izvora ugljikovodika do razvoja obnovljivih izvora energije. Pojedine zemlje južne Europe, poput Bosne i Hercegovine, Srbije, Rumunjske i Bugarske, posebno su osjetljive prema uvozu plina, iako povremeno izvoze električnu energiju. Uz to, zemlje izložene dugoj recesiji, poput Hrvatske, ili financijskoj krizi, poput Grčke, bit će u posebno osjetljivom položaju.

Španjolska više ovisi o tradicionalnim ugljikovodicima (nafti i plinu) od većine svojih europskih i transatlantskih partnera. Također pati od velike ovisnosti o uvozu energije, koncentriranom uglavnom u nedemokratskim ili nestabilnim zemljama ili zemljama koje imaju nestabilnu energetsku politiku. Stoga bi nacionalni prioritet trebao biti razvoj energetske politike usmjerene na smanjenje ovisnosti o ugljikovodicima i povećanje energetske učinkovitosti.

_{Tablica 4.}

IZVOZ energenata prema podacima IEA-a za 2021. godinu [TJ]
	Ugljen	Sirova nafta	Struja	Prirodni plin	Naftni derivati
Albanija	-	- 26 131	- 3 467	-	- 4 331
Bosna i Hercegovina	-12 085	-	-26 341	-	-450
Crna Gora	-810	-	-21 110	-	-394
Grčka	-7	-3 561	-14 302	-	-872 438
Hrvatska	-	-23 253	-21 066	-2 028	-74 245
Italija	-75 660	-7 280	-13 756	-58 807	-1 067 150
Malta	-	-	-15	-	-8 163
Portugal	-7	-	-17 248	-	-207 636
Sjeverna Makedonija	-13	-	-2 299	-	-4 328
Slovenija	-	-7	-	-	-67 175
Srbija	-590	-	-20 429	-	-37 141
Španjolska	-18 030	-	-59 484	-122 261	-812 098

Promatrajući gospodarstvo zemalja Južne Europe vrlo je lako uočiti da je uvoz energenata znatno dominantniji u odnosu na izvoz, neovisno o porijeklu izvora. U ovakvom obrascu, koji je relativno nepovoljan, postoji prostor za otkrivanje novih kapaciteta i razvoja istih u svrhu smanjenja uvoza te maksimalnog iskorištavanja vlastitih resursa

Uvoz energenata

Izvoz energenata

Ukupna opskrba energije

Ukupna opskrba energijom svih proizvoda (goriva) jedan je od ključnih agregata u energetskim bilancama i predstavlja količinu energije potrebnu za zadovoljenje domaćih energetskih potreba. Njegovo tumačenje za pojedine proizvode (goriva) je različito i treba uzeti u obzir druge dijelove energetskih bilanci. Za sekundarne proizvode, koji se proizvode kao rezultat transformacije u srednjem bloku energetske bilance, ukupna opskrba energijom može biti negativna jer se odražava samo na trgovinu i promjene zaliha.

Opskrba zemalja južne Europe energijom, osobito plinom, u značajnoj mjeri ovisi o transportnim pravcima preko Ukrajine. Zemlje jugoistočne Europe našle su se u posebno osjetljivom položaju 2009. godine, kada je došlo i do potpunog prekida opskrbe europskih zemalja plinom preko Ukrajine. Energetsko-geopolitičke posljedice sadašnje krize u Ukrajini mogu destabilizirati opskrbu zemalja na jugu Europe energijom. Uz to, destabilizacija zemalja Bliskog istoka, ako one i nisu nositeljice opskrbe energijom, mogla bi imati posrednih posljedica i na energetiku južne i istočne Europe.

Mrežni paritet

Potencijal Sunčeve energije u Europi

Na slikama su prikazani ukupni potencijali sunčeve energije u Europi i mrežni paritet. Vidljivo je da su u području Južne Europe potencijali sunčeve energije veliki i imaju veliku mogućnost za iskorištavanje.

_{Tablica 5.}

Ukupna opskrba energije prema podacima IEA-a za 2021. [TJ]
	Ugljen	Prirodni plin	Hidroenergija	Biogoriva i otpad	Nafta	Obnovljivi izvori (vjetar i solar)	Nuklearna energija
Albanija	6 308	1 725	19 011	10 985	43 631	-	-
Bosna i Hercegovina	167 877	7 179	16 488	54 900	64 407	-	-
Crna Gora	16 033	-	5 212	6 207	13 766	1 152	-
Grčka	70 239	228 124	21 273	49 738	392 611	69 146	-
Hrvatska	17 389	101 706	25 659	69 983	119 556	10 766	-
Italija	232 000	2 613 838	161 060	628 946	1 949 985	394 270	-
Malta	-	13 324	-	724	12 248	1 067	-
Portugal	8 199	207 476	42 647	142 899	345 261	66 970	-
Sjeverna Makedonija	31 614	11 671	4 598	9 927	41 383	704	-
Slovenija	39 367	32 455	16 963	30 043	86 879	-	62 247
Srbija	329 756	83 295	32 524	68 490	146 387	-	-
Španjolska	130 258	1 231 621	106 654	318 242	2 008 440	401 148	617 062

Iz priloženih tablica moguće je iščitati kako navedene države prate trenutna događanja na svjetskoj razini po pitanju klimatskih promjena stavljajući u fokus opskrbu koja uključuje obnovljive izvore energije. Udio ustaljenih neobnovljivih izvora energije u blagom je padu kroz posljednjih nekoliko godina, što je dobro jer je takvu redukciju vrlo teško provesti u kratkom periodu vremena.

Portugal je ostvario izniman uspjeh prije mjesec dana, jer je uspio održavati potpunu funkcionalnost svojih energetskih sustava tijekom čak 6 uzastopnih dana isključivo putem obnovljivih izvora energije. Ova dostignuća svjedoče o posvećenosti zemlje održivom razvoju i važnosti korištenja ekološki prihvatljivih resursa za ispunjenje energetskih potreba.

Ukupna opskrba energije u Južnoj Europi

Proizvodnja električne energije

Proizvodnja električne energije u Južnoj Europi predstavlja značajan segment energetskog sektora ovog područja. Južna Europa obuhvaća različite zemlje koje se razlikuju po resursima, politici, infrastrukturi i prioritetima u proizvodnji energije. Proizvodnja električne energije koristi električnu potencijalnu energiju koja nastaje odvajanjem elektrona iz elektronskih omotača atoma. Odvajanje možemo postići raznim metodama poput elektromehaničke energetske pretvorbe (elektromagnetska indukcija), termoelektrične pretvorbe (Seebeckov efekt), termionske, fotoelektrične pretvorbe (fotoelektrični učinak) ili izravnom pretvorbom kemijske u električnu energiju u gorivnom članku. Električna energija se ne može uskladištiti, nego se mora proizvoditi kad je potrebna. Skup ovih tehnologija omogućuje proizvodnju električne energije iz mnogih izvora.

_{Tablica 6.}

Proizvodnja električne energije po izvoru prema podacima IEA-a za 2020. godinu [GWh]
	Ugljen	Sirova nafta	Prirodni plin	Biogorivo	Nuklearna	Hidroelektrane	Vjetroelektrane	Geotermalna	PV moduli
Albanija	-	-	-	-	-	5 281	-	-	-
Bosna i Hercegovina	11 847	43	1	-	-	4 663	262	-	45
Crna Gora	1615	-	-	-	-	1 448	315	-	-
Grčka	6 605	4 728	19 228	454	-	3 440	9310	-	4 447
Hrvatska	1 215	34	3 437	978	-	5 810	1 721	94	96
Italija	15 043	10 043	133 638	17 304	-	49 495	18 762	6 026	24 942
Malta	-	60	1 841	6	-	-	-	-	237
Portugal	2 363	1 204	17 599	3 466	-	13 633	12 299	217	1 716
Sjeverna Makedonija	2 635	92	1 145	57	-	1 277	117	-	24
Slovenija	4 363	11	580	274	6 353	5 225	6	-	368
Srbija	26 494	15	512	192	-	9 749	976	-	-
Španjolska	6 149	10 704	69 739	5 435	58 299	33 998	56 444	4 992	15 675

Prirodni plin je glavni izvor električne energije u Grčkoj. Proizvodnja električne energije je pod dominacijom jedne trećine državne energetske korporacije (poznate većinom po akronimu ΔΕΗ ili na engleskom DEI). Već je godinu dana prošlo od svečanog otvorenja nove solarne elektrane u blizini sjevernog grčkog grada Kozani. Najveću solarnu elektranu u regiji jugoistočnog Mediterana, i jednu od najvećih u Europi, izgradila je grčka naftna kompanija Hellenic Petroleum (HELPE).

Glavni izvor proizvodnje električne energije u Italiji 2021. bio je prirodni plin, s približno 51% ukupne mješavine električne energije. Od 2015. dva glavna izvora električne energije su obnovljivi izvori energije i prirodni plin, a oba čine 40% do 45% ukupne proizvodnje električne energije. U 2022. godini Italija je imala jednu od najvećih potrošnja prirodnog plina u Europi, nakon Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva, te je stoga teško pogođena prekidom izvoza iz Rusije, koja je bila jedan od glavnih dobavljača prirodnog plina u Italiju.

U posljednjem desetljeću proizvodnja električne energije u Španjolskoj značajno se dekarbonizirala, jer se smanjio udio proizvodnje iz fosilnih goriva. Obnovljivi izvori energije vodeći su dobavljači električne energije, a slijede prirodni plin, nuklearna energija, ugljen i nafta. Španjolska je sada na pola puta do postizanja cilja Nacionalnog energetskog i klimatskog plana da 2030. ima 74% proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, što će zahtijevati daljnje napore svih sudionika na tržištu.

Proizvodnja električne energije

Na razini EU-a obnovljivi izvori energije čine najveći udio u proizvodnji energije, nakon čega slijede fosilna goriva i nuklearna energija. Električna energija u EU-u svake godine postaje sve zelenija. Udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije više se nego udvostručio od 2004. Nastavit će rasti u predstojećim godinama jer se EU obvezao da će do 2050. postati klimatski neutralan.

Ukupno gledano, Južna Europa se suočava s izazovima i prilikama u proizvodnji električne energije. Tranzicija prema održivijem energetskom sustavu zahtijeva uravnotežen pristup različitim izvorima energije, ulaganje u infrastrukturu i tehnološki napredak kako bi se osigurala stabilna i čista opskrba energijom za budućnost.

Finalna potrošnja

Finalna potrošnja energije je ukupna energija koju potroše krajnji korisnici, kao što su kućanstva, industrija i poljoprivreda. To je energija koja dolazi do vrata krajnjeg potrošača i isključuje onu koju koristi sam energetski sektor. Finalna potrošnja energije u "kućanstvima, uslugama i sl." obuhvaća količine koje troše privatna kućanstva, trgovina, javna uprava, usluge, poljoprivreda i ribarstvo.

_{Tablica 7.}

Finalna potrošnja po izvoru prema podacima IEA-a za 2020. godinu [TJ]
	Ugljen	Prirodni plin	Biogoriva i otpad	Naftni proizvodi	Sirova nafta	Obnovljivi izvori (vjetar i solar)	Struja	Toplina
Albanija	6 308	271	11 089	37 410	-	564	22 739	-
Bosna i Hercegovina	11 973	5 242	51 936	62 520	-	-	35 770	5 378
Crna Gora	268	-	6 193	13 612	179	8	10 181	-
Grčka	7 010	61 667	43 605	326 448	-	12 507	171 106	2 199
Hrvatska	4 394	62 599	49 196	108 188	-	987	54 775	10 597
Italija	30 294	1 359 058	340 869	1 599 863	-	14 901	990 721	162 404
Malta	-	-	697	11 251	-	215	8 476	1
Portugal	406	72 588	91 337	307 661	-	4 271	166 514	9 436
Sjeverna Makedonija	2 932	1 811	9 102	40 233	-	181	22 408	1 930
Slovenija	1 476	24 590	25 367	83 779	-	870	46 624	7 136
Srbija	22 215	41 690	66 094	130 866	-	212	100 370	31 391
Španjolska	26 672	597 028	225 316	1 570 368	-	13 724	790 758	-

U prikazu finalne potrošnje energije država Južne Europe po sektorima jasno je izražen udio transporta koji dominira u svakoj navedenoj državi, dok se kućanstvo i industrija izmjenjuju kao sekundarni potrošač ovisno o razvijenosti države. Korištenje goriva koje ubrajamo u neobnovljive izvore energije prevladava u transportu i tu je uočljiv značajan prostor za napredak u vidu smanjenja emisija stakleničkih plinova usmjeravanjem na implementaciju obnovljivih izvora energije.

Finalna potrošnja energije u prijevozu

Položaj država Južne Europe u energetskoj tranziciji iznimno je povoljan jer obiluju resursima koji se ubrajaju u obnovljive izvore energije, iako sadašnje stanje količine uvoza neobnovljivih energenata jasno ukazuje koliko su i dalje oslonjene na iste. Ostaje vidjeti kakav će napredak u smjeru smanjenja emisije stakleničkih plinova ostvariti kroz sljedeći period i na koji će način iskoristiti potencijale.