Prijeđi na sadržaj

Emma Mærsk

Izvor: Wikipedija
Emma Mærsk

Emma Mærsk, trenutno najveći teretni brod u službi
Državna pripadnost:
Danska
Klasa i vrsta Emma Mærsk
Naručitelj A. P. Moller-Maersk Group
Brodogradilište Odense Steel Shipyard Ltd, Denmark
Kobilica položena 20. siječnja 2006.
Porinuće 18. svibnja 2006.
Stavljen u službu 8. rujna 2006.
Status u službi
Matična luka Taarbak, Danska
Glavne osobine
Istisnina Tonaža 170 794 t
Dužina 397 m LOA
Širina 56 m
Gaz 15,5 m
Pogon Wärtsilä 14RT-Flex96c
5 x Caterpillar 8M32
ukupno 80 MW (109 000 ks)
Brzina 25,5+ čvorova (47,2 km/h)
Kapacitet 156 907 DWT
11 000 TEU
Posada 13, mogućnost smještaja za 30
Napomene IMO: 9321483
pozivni znak OYGR2
Službena stranica
emma-maersk.com

Emma Mærsk je danski kontejnerski brod u vlasništvu kompanije A. P. Moller-Maersk Group, izgrađen u brodogradilištu Odense Steel Shipyard 2006. godine. Prvi brod iz istoimene klase još šest jednakih brodova, najvećih kontejnerskih dotad izgrađenih. Trenutno peti najveći i najduži teretni brod u upotrebi. [1] Službeni kapacitet utovara od 11 000 TEU (6 metarski kontejner, Twenty-Foot Equivalent Unit) u skladu je s metodom izračuna kompanije Maersk.[2]

Kapacitet

[uredi | uredi kôd]

Prema standardnim izračunima, kapacitet utovara znatno je veći u odnosu na deklarirani kapacitet — između 13 500[3] i 15 200 TEU.[4] Razlika između službenih i procijenjenih podataka uzrokovana je praksom kalkulacije kapaciteta kompanije Maersk prema težini, u ovom slučaju od 14 tona po kontejneru, koja može biti ukrcana na brod, što za Emmu Mærsk iznosi 11 000 kontejnera.[5] Druge kompanije kapacitet ukrcaja baziraju na maksimalnom mogućem broju ukrcanih kontejnera, bez obzira na težinu samih kontejnera, koji je uvijek veći u odnosu na Maerskovu metodu izračuna.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Usporedba s nekim od najdužih brodova: Knock Nevis, Queen Mary 2, Berge Stahl i USS Enterprise.

Brod je izgrađen u Odenseu u Danskoj. Lipnja 2006., za vrijeme izgradnje, zavarivanje je izazvalo požar u nadgrađu,[6] koji se brzo proširio kroz smještaje za posadu i most. Ubrzo je popravljen te je na ceremoniji krštenja 12. kolovoza 2006., nazvan je po pokojnoj supruzi vlasnika i osnivača kompanije Mærska Mc-Kinney Mollera. Na prvo putovanje isplovio je 8. rujna 2006. iz Århusa, sa zaustavljanjima u Göteborgu, Bremerhavenu, Rotterdamu, Algecirasu, i Sueskom kanalu, te dolaskom u Singapur 1. listopada. Na povratak u Europu isplovio je idućeg dana, s pristajanjima u Shenzhenu, Kobeu, Nagoyi, i 10. listopada 2006. u Jokohami. Nakon povratka u Shenzhen, daljni put je vodio preko Hong Konga, kontejnerske luke Tanjung Pelepas, Sueskog kanala, Felixstowea, Rotterdama, Bremerhavena, i Gothenburga do Århusa, gdje je uplovio 11. studenog 2006.[7] Krajem 2006., mediji su izvjestili o prijevozu velikog tovara potrošačke robe iz Kine u Europu, i prevozu otpada iz Europe u Kinu, namijenjenom reciklaži, na povratnom putovanju,[8] što je izazvalo Kinesku upravu za zaštitu okoliša na obećanje da će "pomno pratiti napredak istrage o iskrcavanju britanskog smeća u južnu Kinu", te je dodano da niti jednoj kompaniji u području nije izdana dozvola za uvoz otpada.[9]

Raspored plovidbe

[uredi | uredi kôd]

Redovna putovanja uključuju Ningbo, Xiamen, Hong Kong, Yantian, Tanjung Pelepas, Algeciras, Rotterdam, Bremerhaven i Ningbo.

Pogon i trup

[uredi | uredi kôd]
Emma Mærsk u Århusu 2006.

Pogonski stroj je Wärtsilä-Sulzer 14RTFLEX96-C, trenutno najveći dizelski motor na svijetu, težak 2300 tona s 109 000 konjskih snaga (82 MW).[10] Nekoliko je rješenja primijenjeno radi zaštite okoliša, kao skupljač i kogenerator ispusnih plinova koji se usmjeravaju u parni generator, povezan s električnim generatorima radi proizvodnje električne energije. Na taj način stvara se ekvivalent od 12% proizvodnje električne energije glavnog motora. Dio ispusnih plinova koristi se također i za zagrijavanje prostora za posadu.[11] Umjesto biocida koje kao sredstvo protiv balanida (priljepci, eng. barnacles) koristi većina pomorske industrije, korištena je posebna silicijska boja, što osim smanjenja potrošnje goriva radi manjeg otpora štiti i okoliš nekorištenjem toksičnih boja. Također, smatra se da silicijska boja korištena ispod vodene linije radi stvaranja manjeg otpora štedi 1200 tona goriva godišnje. Brod raspolaže s bulb profil pramcem što je standardna značajka svih suvremenih brodova.

Izvori i napomene

[uredi | uredi kôd]
  1. Najveći ikada izgrađeni brod je supertanker Knock Nevis, koji je povučen iz službe te se koristio kao plutajuće skladište za naftu (Floating storage and offloading unit (FSO). Izrezan je 2010.
  2. Namegiving of newbuilding L 203. Odense Steel Shipyard. 8. prosinca 2006. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. srpnja 2007. Pristupljeno 22. svibnja 2009.
  3. Alexander Bakker. 12. rujna 2006. Big, bigger, biggest. port of Rotterdam. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. ožujka 2016. Pristupljeno 22. svibnja 2009.
  4. Emma Maersk (PDF) (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 4. siječnja 2007. Pristupljeno 22. svibnja 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. Giant Christmas goods ship docks. BBC News. 5. studenoga 2006.
  6. Emma Maersk Fire. gCaptain. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. siječnja 2009. Pristupljeno 22. svibnja 2009.
  7. Sailing schedule. Maersk Line. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. lipnja 2007. Pristupljeno 22. svibnja 2009.
  8. Gaoming Jiang. 8. veljače 2007. China must say no to imported waste. Chinadialogue
  9. SEPA Warns of Crackdown on Foreign Waste Imports. Chinese State Environmental Protection Administration. 25. siječnja 2007. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. prosinca 2007. Pristupljeno 22. svibnja 2009.
  10. Inside The Engine Room Of The Emma Maersk. gCaptain. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. lipnja 2009. Pristupljeno 22. svibnja 2009.
  11. The world's most powerful Engine enters service. Wärtsilä Corporation. 12. rujna 2006.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Emma Mærsk