Eksponencijalna nejednadžba
Nejednadžba kod koje se nepoznata veličina nalazi na mjestu eksponenta neke potencije zove se eksponencijalna nejednadžba.
Eksponencijalna nejednadžba je definirana za sve vrijednosti nepoznate veličine x iz domene realnih brojeva.
Jednostavnijom eksponencijalnom nejednadžbom možemo smatrati eksponencijalnu nejednadžbu koja sadržava jedan član s nepoznatom veličinom u eksponentu potencije, kao na primjer:
Uvažavajući pravila o računanju s potencijama i koristeći svojstva eksponencijalne funkcije, nalazimo redom:
Rješenje ove eksponencijalne nejednadžbe bit će svaki x iz intervala
Složenije eksponencijalne nejednadžbe sadrže veći broj članova gdje se nepoznata veličina nalazi u eksponentu neke potencije, a gdje se nejednadžba može pojaviti u brojnim oblicima i gdje svaka nejednadžba u rješavanju može tražiti poseban postupak.
Zadana je eksponencijalna nejednadžba:
Slijedom pravila koja vrijede u računanju s potencijama, rješavajući nejednadžbu nalazimo, redom:
Rješavajući nađenu kvadratnu nejednadžbu nalazimo da je rješenje kvadratne nejednadžbe svaki x iz intervala , gdje je isti interval i skup rješenja zadane eksponencijalne jednadžbe.
Zadana je eksponencijalna nejednadžba oblika:
Rješavajući nejednadžbu nalazimo, redom:
Rješavajući nađenu kvadratnu nejednadžbu po y nalazimo da je skup rješenja kvadratne nejednadžbe svaki y iz intervala . Uzevši u obzir supstituciju gdje je (2/3)x = y, dolazimo i do konačnog rješenja početne eksponencijalne nejednadžbe gdje je rješenje svaki x iz intervala .
Zadana je eksponencijalna nejednadžba oblika:
Rješavajući jednadžbu nalazimo, redom:
gdje rješavajući nađenu kvadratnu nejednadžbu nalazimo da je rješenja kvadratne nejednadžbe svaki x iz intervala i , što je ujedno i skup rješenja zadane eksponencijalne nejednadžbe.
- Gusić J., Mladinić P., Pavković B., "Matematika 2", Školska knjiga, 2006.