Prijeđi na sadržaj

Düsseldorf

Koordinate: 51°13′N 6°46′E / 51.217°N 6.767°E / 51.217; 6.767
Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Dusseldorf)
Düsseldorf
Düsseldorp
Düsseldorf
Grb grada Düsseldorf
Koordinate: 51°13′N 6°46′E / 51.217°N 6.767°E / 51.217; 6.767
Država Njemačka
Savezna država Zastava Sjeverne Rajne-Vestfalije Sjeverna Rajna-Vestfalija
Upravno područje Düsseldorf
Površina 217,0 km2
Nadmorska visina 38 m
Stanovništvo 582 222 (30. lipnja 2008.)
Gustoća stanovništva 2683 stan./km2
Poštanski broj 40000–40629
Pozivni broj 0211, 0203, 02104
Registarska oznaka D
Službena stranica duesseldorf.de
Karta
Düsseldorf na zemljovidu Njemačke
Düsseldorf
Düsseldorf
Položaj grada na karti Njemačke

Düsseldorf (donjonjemački: Düsseldörp) je grad u Njemačkoj i glavni grad gusto naseljene njemačke pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija. Grad leži na rijeci Rajni i dio je konurbacije Ruhr (niza spojenih gradova uz Rajnu). Düsseldorf je središte njemačke modne industrije, oglašivačkih agencija i multinacionalnih korporacija.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Na prostor današnjeg Düsseldorfa su se u 7. i 8. stoljeću naselila germanska plemena. Nastalo je manje naselje poljoprivrednika i ribara na Rajni. Prvi spomen grada potječe iz 1135. godine (tada se zvao Dusseldorp). Car Fridrik I. Barbarossa je sagradio tvrđavu u gradu Kaiserswerthu sjeverno od Düsseldorfa.

Od 1186. je Düsseldorf došao pod upravu grofova Berg koji su 1280. u grad preselili svoje sjedište. 1288. su grofovi Düsseldorfu dali gradske privilegije. Došlo je do sukoba oko vlasti nad gradom između grofova Berg i kölnskog nadbiskupa. 1609. je grofovija Berg postala dio grofovije Pfalz-Neuburg, a Düsseldorf je jedan od najvažnijih grofovskih gradova. Grad se jače razvija u 18. st. kad dolaze mnogi umjetnici (na poziv grofove žene Ane Marije Luise iz firentinske dinastije Medici). Grad je pretrpio štetu u Napoleonovim ratovima. Napoleon je osnovao Veliko vojvodstvo Berg, a Düsseldorf je glavni grad. Nakon Napoleonovog pada je Düsseldorf pripao Pruskoj. U Düsseldorfu je bio parlament Rajnskih provincija (autonomnog područja uz Rajnu unutar Pruske).

U 19. st. je grad brzo narastao zbog industrijalizacije koja je zahvatila cijeli ruhrski prostor uz Rajnu. U prostoru Ruhra se brzo razvija industrija zbog nalazišta ugljena i dolaze mnogi naseljenici u tamošnje gradove, pa tako i Düsseldorf. Grad je razoren u bombardiranju tijekom 2. svj. rata. Nakon rata je postao glavni grad savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije. Grad se brzo razvija i postaje značajan industrijski i trgovački centar.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Düsseldorf se nalazi na zapadu Njemačke, na ušću rijeke Düssel u Rajnu. Dio je urbaniziranog područja (konurbacije) Ruhr. To je niz spojenih gradova uz rijeku Rajnu (Köln, Bonn, Leverkusen, Wuppertal, Essen, Bochum, Gelsenkirchen i Dortmund). Ruhr je značajan industrijski centar koji se razvio na rudnim nalazištima. Düsseldorf se nalazi na desnoj obali Rajne, a nasuprot je grad Neuss. Klima je umjerena s blagim zimama i toplim ljetima.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Düsseldorf je središte njemačke modne industrije i telekomunikacija. U nekoliko godina grad se snažno gospodarski razvio. Njemački najveći mobilni operateri Vodafone i E-Plus imaju sjedište ovdje. Također velike tvrtke NTT, Ericsson, Sandvik, Nokia i GTS imaju značajne podružnice ovdje. Mnoge velike svjetske internetske tvrtke imaju korijene u Düsseldorfu. Postoji 400 reklamnih agencija, među kojima su i tri najveće u Njemačkoj:BBDO Group, Publicis Grups i Grey Group. Ima oko 170 financijskih institucija, te jedna od najvećih burza u Njemačkoj. Poznate tvrtke iz Düsseldorfa su L'Oreal, Henkel i Metro. Grad je medijski vrlo razvijen.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
TV toranj Rheinturm
Zgrada regionalnog parlamenta
  • Najpoznatija građevina je TV toranj Rheinturm visok 240.5 metra, te je najveći telekomunikacijski toranj u Düsseldorfu
  • Vrlo su poznate zgrade koje je konstruirao arhitekt Frank Gehry.
  • Poznata je akademija Heinrich-Heine-Universität koja je osnovana 1965.
  • Poznata je zračna luka koja je treća po veličini u Njemačkoj.
  • Poznata i zanimljiva je zgrada regionalnog parlamenta zbog jedinstvenog oblika.
  • Poznato je javno šetalište Königsallee.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]
Godina Stanovnici
1632 5.000
1703 8.573
1792 18.794
1. prosinca 1834. ¹ 21.421
1. prosinca 1840. ¹ 22.477
3. prosinca 1855. ¹ 29.085
3. prosinca 1858. ¹ 38.765
3. prosinca 1861. ¹ 37.900
3. prosinca 1864. ¹ 44.300
3. prosinca 1867. ¹ 63.400
1. prosinca 1871. ¹ 69.365
1. prosinca 1875. ¹ 80.695
1. prosinca 1880. ¹ 95.458
1. prosinca 1885. ¹ 115.190
1. prosinca 1890. ¹ 144.642
2. prosinca 1895. ¹ 175.985
1. prosinca 1900. ¹ 213.711
1. prosinca 1905. ¹ 253.274
1. prosinca 1910. ¹ 358.728
1. prosinca 1916. ¹ 354.747
Godina Stanovnici
5. prosinca 1917. ¹ 374.770
8. listopada 1919. ¹ 407.338
16. lipnja 1925. ¹ 432.633
16. lipnja 1933. ¹ 498.600
17. svibnja 1939. ¹ 541.410
31. prosinca 1945. 392.316
29. listopada 1946. ¹ 420.909
13. rujna 1950. ¹ 500.516
25. rujna 1956. ¹ 654.850
6. lipnja 1961. ¹ 702.596
31. prosinca 1965. 698.007
27. svibnja 1970. ¹ 663.586
31. prosinca 1975. 664.336
31. prosinca 1980. 590.479
31. prosinca 1985. 561.686
25. svinja 1987. ¹ 563.531
31. prosinca 1990. 575.794
31. prosinca 1995. 571.030
31. prosinca 2000. 569.364
31. prosinca 2005. 577.416

¹ Popis stanovništva

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]
Panorama grada

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Düsseldorf