Duhovna uporaba konoplje
Konoplja ima dugu povijest obredne uporabe u brojnim kultovima i religijama diljem svijeta. Rastafarijanci je smatraju svetom biljkom, a njeno uživanje vjerskim činom.
U Indiji se rabi stoljećima u čast boga Šive. U predstavama drevnih civilizacija, poput Persije ili Indije, konoplji je pripisivana izrazito božanska moć.[1] Taoisti su jeli konoplju da povećaju koncentraciju dok čitaju svete tekstove.[2] U islamu su je rabili derviški (sufi) redovi. Neki povjesničari smatraju da je uporabljivana i u judaizmu i ranom kršćanstvu.[3]
U drevnoj germanskoj kulturi, konoplja je bila povezana s germanskom boginjom ljubavi Frejom. Vjerovalo se da Freja, bogica plodnosti, živi u ženskim cvjetovima konoplje. Unošenjem u sebe, čovjek bi postajao obuzet njenom božanskom silom (Rätsch 2003).
Konoplju se spominje i u indijskim vedskim tekstovima starim oko 3000 godina u kojima je kanabis prihvaćen u svrhu poticanja duha, ali i u svrhu liječenja.[4]
Šiva je jedno od najstarijih božanstava poznatih čovječanstvu. Svećenici Šivi često meditiraju ispijajući sveto piće bhang koje se sastoji od mješavine mlijeka i cvijeta konoplje, koju pripremaju svećenici.[5][6] Vjeruje se da je konoplja rabljena u Indiji još prije 3000. godina. Brojni lutajući sveti ljudi (sadhus) u Indiji i dan danas puše čaras na čilimu. Tijekom hindu festivala Holi, ispija se sveto piće bhang koje sadrži cvjetove konoplje.[7]
Derviši (sufiji) su konoplju smatrali sredstvom za, drugim putem nedohvatljivo, samopromatranje – uključujući dublje razumijevanje, sagledavanje različitih značenja, produbljivanje estetskih doživljaja i smanjivanje osjećaja tjeskobe.
Prema staroj arapskoj legendi, Hajdar, osnivač vjerskog reda sufija, naišao je na polje konoplje dok je lutao perzijskim planinama. Obično povučen i tih čovjek, kada se vratio u njegov samostan nakon unosa konoplje, njegovi učenici su bili zapanjeni koliko je govorljiv i nadahnut bio. Nakon što su izmolili Hajdara da im kaže što je radio kada izgleda toliko radostan, njegovi učenici su izašli u planine i sami kušali konoplju. I tako su, prema predanju, sufiji otkrili čari hašiša.
Za razliku od alkohola, prorok Muhamed nije branio konoplju.
Rastafarijanci imaju obrede zajedničkog pušenja konoplje (poznate kao gandža, biljka, kali), tijekom kojih razgovaraju o istini i životu. Prema rasta filozofiji, konoplja je ključ za razumijevanje sebe, svemira i Boga.[8] Oni u njoj vide silu koja omogućava ljudima da spoznaju istinu puno jasnije, kao kada drvo biva izvađeno iz oka. Rastama je pušenje konoplje duhovni čin, često praćen izučavanjem Biblije; smatraju je pričešćem koje čisti tijelo i duh, uzdiže svijest, donosi mir i približava ih prirodi i Bogu. Rastafarijanci vide konoplju i kao Drvo Života, spomenuto u Bibliji i poštuju je kao svetu i istinski blagodarnu biljku. Prema predaji konoplja je prva biljka iznikla na grobu Kralja Solomona.
- ↑ Kristijan Reč, Rečnik svetih i magijskih biljaka, str. 112, Babun, 2001.
- ↑ Siniša Marček, Uporaba konoplje nekada i sada
- ↑ Cannabis linked to Biblical healing. BBC. 3. siječnja 2003. Pristupljeno 3. srpnja 2007.
- ↑ Nikša Dubreta: Konoplja – sociološki aspekti uzgoja i uporabe
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. kolovoza 2005. Pristupljeno 23. listopada 2013. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2013. Pristupljeno 23. listopada 2013. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Indian Hemp Drugs Commission Report
- ↑ http://www.watchman.org/profile/rastapro.htm