Dubravska visoravan

Dodaj infookvir "visoravan". (Primjeri uporabe predloška)

Pogled na Žitomisliće, lijevo su obronci Dubravske visoravni, a desno obronci visoravni Brotnjo.

Dubravska visoravan kod Aladinića.

Dubravska visoravan je krška visoravan u Bosni i Hercegovini, prostor omeđen kanjonom rijeke Neretve sa zapada, rijekama Bunom i Bunicom sa sjevera, planinom Sniježnicom s istoka, te kanjonom Bregave s juga. Administrativno je podijeljena između općina Mostar, Stolac i Čapljina.

Na Dubravskoj visoravni dobro je razvijena poljoprivredna proizvodnja, uzgoj voća i povrća te vinogradarstvo.

Vrlo je važna geopolitičkog i geostrateškog značaja. Zajedno s prostorom Tropolja (Kupreško, Livanjsko i Duvanjsko polje) jedna je od ključnih stupova nadzora nad srednjim Jadranom. Njima prolaze dvije glavne komunikacije od juga ka sjeveru.

Prirodno središte je Stolac.

Povijest

Geostrateška uloga prepoznata je barem već u antici. Tijekom rata u BiH, visoravan se pokazala strateški važnom.

Za hrvatske snage iz Hercegovine, rat je započeo već 19. rujna 1991., kad JNA s 20-ak tisuća vojnika zauzima Dubravsku visoravan. Već sutradan je napala, zatim potpuno razorila, te nastavila napadati ka Slanom i Dubrovniku, dok je drugom branom zauzela zračnu luku u Mostaru, grad Mostar, te se rasporedila na granice općine Mostara, pripremajući teren za pripajanje općine Mostar Republici Srpskoj i odsijecajući Mostar od ostalog dijela zapadne Hercegovine.

Hrvatske snage su u sklopu operacije oslobađanja Dubrovnika u proljeće 1992. stavile Dubravsku visoravan pod nadzor HV-a i HVO-a, a dio odlučujućih bitki vodio se i na Dubravskoj visoravni i na Tropolju. Rezultat tih operacija bio je potpuni hrvatski nadzor nad Srednjim Jadranom te obrana prostora BiH.

Ovo je područje bilo poprištem i hrvatsko-bošnjačkih sukoba, vidi Borbe za Dubravsku visoravan i Operacija Neretva '93.