Prijeđi na sadržaj

Dušan Džamonja

Izvor: Wikipedija
Dušan Džamonja
Dušan Džamonja
Dušan Džamonja
Rođenje Strumica, 31. siječnja 1928.
Smrt Zagreb, 14. siječnja 2009.
Portal o životopisima
Skulptura Dušana Džamonje u Rijeci
Skulptura jelena Dušana Džamonje u Zagrebu
Spomenik revolucije u Podgariću iz 1967., rad Dušana Džamonje

Dušan Džamonja (Strumica, 31. siječnja 1928.Zagreb, 14. siječnja 2009.) hrvatski kipar, akademik i autor arhitektonskih projekata za muzeje, spomenike, galerije, nebodere i džamije.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1940-ih godina, živio i radio u Bruxellesu, Vrsaru i Zagrebu. Prvu izložbu priredio je 1954. godine, a dobitnik je brojnih priznanja za svoj rad. U Vrsaru se nalazi spomenički kompleks njegove kuće s ateljeom i parkom skulptura.

Osnovni materijali s kojima je radio su bronca, željezo, korten čelik i aluminij. Džamonjine monumentalne apstraktne skulpture su već bile izložene na Place de Vendome u Parizu, Praca de Commercio u Lisabonu, ispred Palače pravde u Bruxellesu i u londonskom Regent´s Parku.

  • Za njegovu karijeru osobito je bio značajan nastup na XXX. Venecijanskom bijenalu 1960. god. kada je nominiran za Grand Prix bijenala, i skrenuo na sebe pozornost međunarodne kritike.

Osim monumentalnih skulptura od betona i ciklusa skulptura životinja razvio je specifičan izraz u tehnici spoja čavala i spaljenog drva.

Od 1988. godine bio je izvanredni član SANU na Odjeljenju likovne i glazbene umjetnosti, od 20. svibnja 2004. je redovni član HAZU.[1]

Preminuo je 14. siječnja 2009. u osamdesetoj godini života.

Dušan Džamonja - Skulptura iz ciklusa MS, Varaždin, Trg Miljenka Stančića, 2001.

Izložbe

[uredi | uredi kôd]

Imao je veliki broj samostalnih izložbi u Zagrebu, Beogradu, Milanu, Splitu, Veneciji, Cirihu, Ljubljani, Rimu, Hagu, Klagenfurtu, Đenovi, Skoplju, Kölnu, Mannheimu, Dubrovniku, Düsseldorfu, Sarajevu, Londonu i dr.

Učesnik je i brojnih reprezentativnih likovnih manifestacija u Jugoslaviji i inostranstvu i to Bienalu u Veneciji, Mediteranskom bienalu u Aleksandriji, „Ekspo 58“ u Bruxellesu, Bienalu u Antwerpenu, Trienalu u Beogradu, Bienalu mladih u Parizu, Bienalu u Spoletu, Bienalu u San Marinu, „Trigonu“ u Grazu, Bienali u Sao Paulu, Bienalu crteža u Rijeci, Jadranskom bienalu u Riminiju, „Dokumenta“ u Kasselu i dr.

Najznačajnija djela

[uredi | uredi kôd]

Nagrade i priznanja

[uredi | uredi kôd]
  • 1958. Druga i četvrta nagrada za idejni projekt Spomenika streljanima u Jajincima, Srbija
  • 1959. Jedna od šest nagrada na međunarodnom natječaju za Spomenik žrtvama u Dachau, Njemačka
  • 1960. Nagrada grada Zagreba, Hrvatska
  • 1961. Premio Morgan’s Paint, Rimini, Italija
  • 1962. Četvrta nagrada za Spomenik revolucije naroda Slavonije, Kamensko, Hrvatska
  • 1963. Druga nagrada, IV. Bijennale, San Marino, Italija
  • 1965. Zlatna medalja za umjetničko djelo, Veruchio, Italija
  • 1968. Druga nagrada za idejni projekt Spomenika žrtvama fašizma u Podhumu, Rijeka, Hrvatska, Prva nagrada za projekt spomen-kosturnice, Barletta, Italija
  • 1970. Prva nagrada za Spomenik revolucije na Mrakovici, Kozara, Bosna i Hercegovina
  • 1974. Druga nagrada za spomen-kosturnicu, Rim, Italija, Prva nagrada za projekt Spomenika pobjede i palim borcima na Srijemskom frontu 1944. – 1945., Srbija
  • 1977. Rembrantova nagrada, Goethe Stiftung zu Basel, Švicarska
  • 1980. Druga nagrada za Spomenik Edvardu Kardelju, Ljubljana, Slovenija
  • 1982. Druga nagrada za Spomenik u Jajincima, Beograd, Srbija
  • 1983. Treća nagrada, III. Biennale der Europäischen Grafik, Baden-Baden, njemačka
  • 1986. Nagrada žirija, X. bijenale originalnog crteža, Rijeka, Hrvatska
  • 1990. Druga nagrada za spomen-obilježje Kanala Rajna-Majna-Dunav, Njemačka
  • 2000. Nagrada Masarykove Akademije za životno djelo, Prag, Češka Republika[2]

Djela

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2009. Pristupljeno 18. siječnja 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  2. http://www.hdlu.hr/2009/01/15/umro-je-dusan-dzamonja/[neaktivna poveznica] (pristupljeno 17. prosinca 2012.)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]