Draugr
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
Draugr ili draug stvorenje je iz skandinavske mitologije. Vikinzi su vjerovali da je draugr vrsta živog mrtvaca koji pohlepno čuva bogatstvo koje je ostavljeno u njegovu grobu, što je bio običaj među Vikinzima i mnogim drugim narodima.
Draugri su posjedovali nadljudsku snagu, mogli su povećati svoju tjelesnu masu i bili su iznimno izdržljivi borci, gotovo neranjivi. Životinje koje bi se hranile kraj draugrova groba često bi poludjele. Prema pučkom vjerovanju draugri ne vole ljude te ih proždiru žive i piju njihovu krv. Prema nekima izvorima sposobni su proricati budućnost, kontorlirati vrijeme, mijenjati lik i ulaziti u snove. Opisuje ih se kao pohlepna i škrta bića. U starijoj literaturi nailazi se na jasnu podjelu između morskih draugra i kopnenih draugra.
Prema legendi draugra može ubiti samo snažan i hrabar ratnik, koji mu mora odsjeći glavu i spaliti ju. Njezin pepeo se zatim baca u more.
Draugr je veoma sličan još jednom stvorenju iz nordijske mitologije zvanom hagbui. Glavna razlika između njih je u tome što hagbui ne može napustiti svoj grob i zato napada samo ljude koji mu se približe. Riječi draugr i zmaj (eng. dragon) lingvistički su srodne što ukazuje na moguću povezanost.
Vjerojatno najpoznatiji draugr je Glámr, koji je pobijeđen u Sagi o Grettiru. Draugri su se pojavljivali i u Sagi o Eyrijancima (Thorolof) i Sagi o Njálu (Gunnard Hammuradsnon).
Draugri se pojavljuju u djelima Arnea Garborga, Henrika Ibsena i Aasmunda Olavsona Vinje. Izraz draug koristi se za opis bilo kojeg nemrtvog u nordijskom folkloru.