Draganići (pleme)
Draganić je hrvatsko plemićko bratstvo.[1]
Staro je hrvatsko pleme čije se područje nalazilo u kraju između Jastrebarskog i Karlovca čije se ime očuvalo u imenu naselja Draganića. Na području današnjeg naselja Draganića između Jastrebarskog i Zagreba postojala je plemićka općina odnosno Podgorje, čiji su Draganići bili podložnici (jobagionis castri). Ista plemićka općina prestala je postojati 1848. godine. Usprkos toj promjeni i danas se u tom kraju pojavljuje to prezime.[1]
Uz njih u ovom kraju još se od 13. stoljeća spominju susjedna plemena Cvetkovići, Domagovići, Krašići, Pribići, Brezarići i još neki.[2] Kako su se istakli u borbama protiv Mongola] Draganići su dobili status „plemenite i slobodne općine“ i živjeli bez kmetovskog sustava. Slične sloboštine kralj Bela III. (1235. – 1270.)[3] daje i plemenu Krašića koji su ga postupno uvođenjem feudalnog sustava u 15. i 16. stoljeću počeli gubiti. Draganići su svoje slobode očuvali sve do 1848.[4] i svoje župane (iudex generationi; "sudac braće") birali na slobodnim plemenskim skupovima. Selo Draganić danas ima preko 2.500 stanovnika. Ne smiju se pobrkati s plemenom Draginići.
1556. godine pobunilo se plemićko bratstvo Draganića i plemićki rod Domagovića, a bunu je skršio hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban Petar II. Erdődy.[5]
- ↑ a b Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 286.
- ↑ Iz Povijesti Desinca - Prhoća. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. veljače 2009. Pristupljeno 4. rujna 2008. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Povijest sela Krašić. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. listopada 2008. Pristupljeno 4. rujna 2008. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Ozaljsko vlastelinstvo prema Urbaru iz 1642. godine
- ↑ Petar II. Erdődy, Hrvatska enciklopedija, LZMK, pristupljeno 17. svibnja 2015.