Donja Lastva
| Donja Lastva | |
|---|---|
 Trg ispred crkve Sv. Roka | |
| Država |  Crna Gora |
| Regija | Boka kotorska |
| Općina/grad | Tivat |
| Mikroregija | Tivatski zaljev |
| Najbliži veći grad | Tivat |
| Koordinate | 42°28′59″N 18°43′08″E / 42.483°N 18.719°E |
| Stanovništvo | |
| • Naselje | 733 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 85322 |
| Pozivni broj | +382 32 |
| Autooznaka | TV |
 | |
  Donja Lastva Donja Lastva na zemljovidu Crne Gore | |
Donja Lastva je naselje u Boki kotorskoj, u općini Tivat.
Nalazi se u Tivatskom zaljevu. Udaljena je četiri kilometra od općinskog središta Tivta, a sjeverozapadna granica je dijeli od susjednog mjestašca Lepetani.
Naselje Lastva razvilo se uz crkvu svetoga Vida iz 9. stoljeća, a koja se prvi put spominje 1327. godine. Godine 1410. tamo je izgrađena crkva Male Gospe.[1] Lastva je bila feudalni posjed peraške opatije svetoga Jurja te kotorskih crkava i samostana.[1]
Tablica ispod pokazuje rezultate popisa stanovništva provedenih u Dalmaciji za potrebe austrougarske uprave. U njima nisu navedeni podatci koji se odnose na narodnost anketiranog pučanstva.[2]
| Kretanje brojke stanovnika u Lastvi tijekom austrougarskih popisa stanovništva 1880. – 1910 | ||||
| godina | 1880 | 1890 | 1900 | 1910 |
| Lastva | 672 | 680 | 754 | 717 |
| Nacionalnost | Broj | postotak |
|---|---|---|
| Hrvati | 315 | 41.9% |
| Crnogorci | 232 | 30.9% |
| Srbi | 122 | 16.3% |
| Ostali/Neopredijeljeni | 82 | 10.9% |
| Ukupno | 751 | 100% |
| Nacionalnost | Broj | postotak |
|---|---|---|
| Hrvati | 362 | 49.4% |
| Crnogorci | 187 | 25.5% |
| Srbi | 136 | 18.6% |
| Neopredijeljeni | 19 | 2.6% |
| Ostali | 29 | 4% |
| Ukupno | 733 | 100% |
Do izgradnje Jadranske magistrale, pedesetih i šezdesetih godina prošloga stoljeća, stanovnici Donje Lastve, a i stanovnici ostalih naselja u općini, uglavnom su bili usmjereni na rad u Luci Arsenal u Tivtu, te na bavljenje tradicionalnim zanimanjima - pomorstvom, ribarstvom i zemljoradnjom. Nakon izgradnje moderne prometnice, na cijelom području uzimaju maha nove gospodarske grane, poglavito turizam.
- Hrvatska knjižnica „Ljudevit Gaj“", u prostorijama Radio Dux-a u Donjoj Lastvi[3][4]
- Dom kulture „Josip Marković"[5]
- dokumenti nađeni u župnom dvoru u Donjoj Lastvi, koji pokazuju da se u obližnjoj Gornjoj Lastvi u 18. st. pisalo hrvatskom glagoljicom. Vodio ih je tadašnji župnik u Gornjoj Lastvi, don Juraj Pinezić, rodom s otoka Krka. Matične knjige pisane su dijelom i glagoljicom, tzv. brzopisnom glagoljicom (ili glagoljičkim kurzivom).[6][7]
- Fešta od rogača u organizaciji Hrvatske krovne zajednice Dux Croatorum.[8]<[9]
- Radio Dux (od 2009.)
- Crkva Svetog Roka (Donja Lastva)
- Crkva Svetog Mihovila
- Crkva Svete Terezije
- Crkva Gospe od Karmena[10]
Na lastovskoj rivi je stablo rogača koje predstavlja posebnu vrijednost i nalazi se pod zaštitom Općine Tivat posebnom Odlukom.[8]
http://wikii.itam.ws/index.php/Crkva_Sv._Roka_%28Donja_Lastva%29[neaktivna poveznica]
- ↑ a b Vidović 2020, str. 67.
- ↑ Spezial Ortsrepertorium von Dalmatien, Statistische zentralkommission, Wien, 1919.
- ↑ otvorena hrvatska knjižnica "Ljudevit Gaj" u Tivtu Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. travnja 2015. (Wayback Machine) HINA: Novi list, 30. ožujka 2011., (pristupljeno 3. travnja 2015.)
- ↑ Radio Dux Radio Dux: Otvorena Hrvatska knjižnica „Ljudevit Gaj“ u Tivtu, 30. ožujka 2011, (pristupljeno 3. travnja 2015.)
- ↑ YouTube, Radio Dux: Otvaranje Doma kulture "Josip Marković" Donja Lastva, 20. veljače 2012. (pristupljeno 3. travnja 2015.)
- ↑ Hrvatska glagoljička kultura Darko Žubrinić: Hrvatska glagoljica u Gornjoj Lastvi u Boki kotorskoj, 2013. (pristupljeno 3. travnja 2015.)
- ↑ Croatian History Darko Žubrinić: Hrvatski glagoljički rukopisi izvan domovine, (pristupljeno 3. travnja 2015.)
- ↑ a b (): [http://www.radiodux.me/vijesti/drustvo/festa-od-rogaca-u-nedjelju Fešta od rogača u nedjelju, 1. listopada 2018. Pristupljeno 4. listopada 2018.
- ↑ Radio Dux: Dobra atmosfera na „Fešti od rogača“, Radio Dux, 8. listopada 2018. Pristupljeno 10. listopada 2018.
- ↑ Ivo Stjepčević:Lastva, Gospa od Škrpjela, Perast; MAR&MAR, Donja Lastva, 1997.
- Vidović, Domagoj. 2020. Pogled u tivatsku toponimiju. Studia lexicographica. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb. 14 (26): 65–89
| |||||