Diplomatski arhiv Ministarstva vanjskih poslova Republike Srbije
| Diplomatski arhiv Дипломатски архив | |
|---|---|
 zgrada ministarstva u kojoj se nalazi i arhiv | |
| Osnovan | 1919. |
| Smještaj | Kneza Miloša 24-26, Beograd, Srbija |
| Vrsta | specijalizirani arhiv |
| Službena stranica | Diplomatski arhiv |
Diplomatski arhiv Ministarstva vanjskih poslova Republike Srbije (srpski: Дипломатски архив Министарства спољних послова Републике Србије), poznatiji kao Diplomatski arhiv, središnja je arhivska institucija nadležnog ministarstva u Srbiji smještena u Beogradu zadužena za arhiviranje diplomatske građe. Građa u Diplomatskom arhivu nominalno je dostupna istraživačima 30 godina nakon njezina nastanka.[1] Arhivski materijal koji se čuva u ovoj instituciji posebno je značajan za razumijevanje povjesti razdoblja Hladnog rata, zbog istaknute uloge SFR Jugoslavije u Pokretu nesvrstanih zemalja što privlači i brojne strane istraživače toga razdoblja.[2]
Arhiv je osnovan 5. svibnja 1919. godine dekretom Ministarstva vanjskih poslova novoosnovane Kraljevine.[3] Nova arhivska jedinica naslijedila je raniju dokumentaciju i knjižnice ministarstava vanjskih poslova Kraljevine Srbije i Kraljevine Crne Gore. Najstariji dokument u novom arhivu bio je službeni saveznički ugovor između Kneževine Srbije i Kneževine Rumunjske iz 1868. godine.[4] Stručna komisija osnovana je u arhivu 1924. godine s ciljem pregleda dokumenata vezanih uz stvaranje nove ujedinjene jugoslavenske kraljevine, čime se dodatno profesionalizirao arhivski rad.[3] Od 5. travnja 1930. novi zakon o diplomatskom arhivu odredio je institucionalne fondove i postupke.[3] 10. kolovoza 1939. godine arhiv je prebačen u Povijesni odjel, no daljnji razvoj naglo je prekinut invazijom na Jugoslaviju 6. travnja 1941., nasiljem i uništavanjima u okviru Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i prijenosom diplomatskih dokumenata u nacističku Njemačku, a kasnije i u Sovjetski Savez.[3] Već 1940. godine izrađeni su opsežni planovi za evakuaciju arhiva Ministarstva i kategorizaciju dokumenata prema važnosti kako bi se zaštitili najvrjedniji materijali.[5] Nakon kapitulacije Jugoslavije 17. travnja 1941., Povijesni odjel prestao je s radom na četiri godine.[5] Dijelovi arhiva su uništeni, dok su drugi materijali zaplijenjeni i prebačeni u Austriju, uključujući u Državni vojni arhiv u Beču, te pokrajinske arhive u Klagenfurtu i Grazu.[5] Dio jugoslavenskih arhiva poslan je i u Središnji arhiv Reicha u Potsdamu.[5]
Nakon oslobođenja Beograda i uspostave Demokratske Federativne Jugoslavije, Povijesni odjel ponovno je započeo s radom u ožujku 1945. godine.[3] Od ožujka 1945. do sredine 1949. godine, njegov je primarni fokus bio na povratu dokumenata odnesenih iz zemlje tijekom Drugog svjetskog rata.[3] 1949. godine, nakon sukoba Tito–Staljin, arhiv je zatvoren, a dokumenti su premješteni u izoliranije dijelove zemlje.[3] Rad je ponovno započeo krajem 1957. godine u Dubrovniku, u starom benediktinskom samostanu svetog Jakova.[3] 1960. godine arhiv se vratio u Beograd, gdje je od 1961. otvoren za znanstvena istraživanja.[3]
Nakon raspada Jugoslavije, Jugoslavenskih ratova i naknadnog potpisivanja Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, prva skupina istraživača iz Arhiva Republike Slovenije u Ljubljani ponovno je posjetila arhiv 2003. godine.[6]
Srbija je ponovno stekla puni suverenitet nakon raspada državne zajednice Srbije i Crne Gore koji je uslijedio kao rezultat referenduma o neovisnosti Crne Gore 2006. godine. Danas je za pristup diplomatskom arhivu stranim državljanima potrebno odobrenje izravno od ministra vanjskih poslova, dok srpski državljani moraju dobiti dopuštenje od glavnog tajnika.[3]
- ↑ World Wide Diplomatic Archives Index: Serbia. Office of the Historian. Pristupljeno 30. srpnja 2024.
- ↑ Yugoslavia is Gone, But Its Archives Remain. Woodrow Wilson International Center for Scholars. Pristupljeno 30. srpnja 2024.
- ↑ a b c d e f g h i j Дипломатски архив Министарства спољних послова. European Holocaust Research Infrastructure. Pristupljeno 30. srpnja 2024.
- ↑ Izložba povodom 100 godina Diplomatskog arhiva MSP. Radio-televizija Vojvodine. 16. prosinca 2019. Pristupljeno 30. srpnja 2024.
- ↑ a b c d Dušan Glumac; Milica Bjelobaba; Zvonko Kuprešanin; Dragoš Petrović; Jelena Đurišić; Marko Radovanović; Đurđija Borovnjak. 2019. 100 Година Савременог Дипломатског Архива Минстарства Спољних Послова Републике Србије (PDF) (srpski i engleski). Ministarstvo vanjskih poslova Republike Srbije & Arhiv Jugoslavije. Beograd, Srbija.
- ↑ Slovenski arhivisti odlaze u Beograd. Index.hr. 13. siječnja 2003. Pristupljeno 30. srpnja 2024.