Dies Irae
Dies iræ (»Dan gnjeva«) latinski je himan iz 13. stoljeća koji se pripisuje Tomi Ćelanskom, talijanskom franjevcu, jednom od dvanaest drugova sv. Franje Asiškog.[1] Himan opisuje Sudnji dan, posljednju trubu koja poziva duše pred prijestolje Božje, odakle će dobri biti spašeni, a zli protjerani u vječni plamen. Himan su uglazbili Giovanni Pierluigi da Palestrina, Michael Haydn, Johann Sebastian Bach, Giuseppe Verdi (u svojoj »Messa da Requiem«[2]) i Wolfgang Amadeus Mozart.
U nastavku slijedi tekst himna na latinskom jeziku preuzet iz Mise za pokojne Rimskog misala iz 1962. i hrvatski tekst himna preuzet iz zbirke crkvenih himana u prijevodu Milana Pavelića.
1 | Dies irae! Dies illa Solvet saeclum in favilla: Teste David cum Sibylla! |
U dan onaj, u dan gnjeva Ognjem svijet će sav da sijeva: Sa Sibilom David pjeva! |
2 | Quantus tremor est futurus, Quando iudex est venturus, Cuncta stricte discussurus! |
Kolik strah će na sve pasti Kada Sudac s višnjom vlasti Dođe pretrest ljudske strasti! |
3 | Tuba mirum spargens sonum Per sepulchra regionum, Coget omnes ante thronum. |
S trublje čudan zvuk romoni, U sva groblja budeć roni I pred prijestol mrtve goni. |
4 | Mors stupebit, et natura, Cum resurget creatura, Iudicanti responsura. |
Smrt i narav zadivljene Motre ljude oživljene Na sud Božji sakupljene. |
5 | Liber scriptus proferetur, In quo totum continetur, Unde mundus iudicetur. |
Otvara se knjiga jada, Knjiga grešna ljudskog rada, Što će vagnut biti sada. |
6 | Iudex ergo cum sedebit, Quidquid latet, apparebit: Nil inultum remanebit. |
Kada Sudac sudit stane, Sve će tajne biti znane, Sve grehote pokarane. |
7 | Quid sum miser tunc dicturus? Quem patronum rogaturus, Cum vix iustus sit securus? |
Što ću jadan tada zborit? Komu ću se zagovorit Gdje i dobre strah će morit? |
8 | Rex tremendae maiestatis, Qui salvandos salvas gratis, Salva me, fons pietatis. |
Kralju strašne veličine, Dajuć spas ko dar s visine, Spasi mene, pun miline! |
9 | Recordare, Iesu pie, Quod sum causa tuae viae: Ne me perdas illa die. |
Sjeti se, o Spase mio Da si za me putnik bio, Ne daj mi u paklu dio. |
10 | Quarens me, sedisti lassus: Redemisti Crucem passus: Tantus labor non sit cassus. |
Ištući me trudan hoda, Spasenje mi križem poda, Zar da bude to bez ploda? |
11 | Iuste iudex ultionis, Donum fac remissionis Ante diem rationis. |
Višnji Suče, pravdo stroga, Sagrješenja prosti mnoga Prije dana osvetnoga. |
12 | Ingemisco, tamquam reus: Culpa rubet vultus meus: Supplicanti parce, Deus. |
Uzdišem ko krivac hudi, Grijeh mi stidom lice rudi, Dršćuć prosim: ne osudi! |
13 | Qui Mariam absolvisti, Et latronem exaudisti, Mihi quoque spem dedisti. |
Mariju si opravdao, Raj zločincu obećao Pa i meni nadu dao |
14 | Preces meae non sunt dignae: Sed tu bonus fac benigne, Ne perenni cremer igne. |
Molitva mi nema moći Al' ti blag si, ne daj poći U plam vječni mojoj zloći. |
15 | Inter oves locum praesta, Et ab haedis me sequestra, Statuens in parte dextra. |
K ovcama me svojim kreni, Među jarad ne daj meni, S desne strane mene djeni. |
16 | Confutatis maledictis, Flammis acribus addictis: Voca me cum benedictis. |
Kad potreseš grešnim svijetom, Plamenu ga predaš kletom, Zovni mene s vojskom svetom. |
17 | Oro supplex et acclinis, Cor contritum quasi cinis: Gere curam mei finis. |
Molim u svoj sniženosti, Srca puna skrušenosti: Daj mi umrijet u milosti. |
18 | Lacrimosa dies illa, qua resurget ex favilla Iudicandus homo reus. Huic ergo parce, Deus: |
Avaj dana suza,straha Kada grešni stvor iz praha Pođe k sudu posljednjemu! Slatki Spase, prosti njemu, |
19 | Pie Iesu Domine, dona eis requiem. Amen. |
Milo duše pogledaj, Pokoj vječni njima daj. Amen. |
Najstariji poznati hrvatski prepjev (14. ili 15. st.) pronađen je u šibenskom Samostanu sv. Frane, pod naslovom »Dies irae – Sudac hoće gńivan priti«.[3] Matija Divković spjevao je »Sudac gnjevan«, na temelju ovog himna.[4]
- ↑ Himan koji označava kraj crkvene godine voljeli su Haydn, Bach, Mozart i Verdi Hrvatska katolička mreža, 23. studenog 2020.
- ↑ Roeder, Torsten, 2017.: Pristupi njemačkoj recepciji Verdijeve Messa da Requiem kroz analizu metapodataka i horizontalno čitanje, Arti musices 48 (2), 267-279. (Hrčak)
- ↑ Malić, Dragica, 1999.: NEPOZNATI STAROHRVATSKI LATINIČKI RUKOPISI ŠIBENSKOG SAMOSTANA SV. FRANE, Filologija, 33, 93-155. (Hrčak)
- ↑ Federovskaja, Natalia, 2010.: PROMINENT CROATIAN WRITER MATIJA DIVKOVIĆ AND HIS VERSE "SUDAC GNJEVAN" (ON THE 445th ANNIVERSARY OF THIS BIRTH), Croatica et Slavica Iadertina 6 (6), 161-169. (Hrčak)