Prijeđi na sadržaj

Deveta konferencija Pokreta nesvrstanih

Izvor: Wikipedija
Logo Devete konferencije Pokreta nesvrstanih

Deveta konferencija Pokreta nesvrstanih održana je od 4. do 7. rujna 1989. godine u Beogradu, glavnom gradu SFR Jugoslavije, okupivši šefove država i vlada Pokreta nesvrstanih.[1] Beograd je postao prvi grad koji je po drugi put bio domaćin samita Pokreta nesvrstanih, nakon što je 1961. godine glavni grad Jugoslavije ugostio i Prvu konferenciju Pokreta nesvrstanih.[2] Jugoslavija je jednoglasno izabrana za domaćina ovog skupa na Konferenciji ministara vanjskih poslova nesvrstanih zemalja 1988. godine u Nikoziji na Cipru.[3][2] Iako je Savezni sekretarijat za vanjske poslove SFRJ, predvođen Budimirom Lončarom, s entuzijazmom prihvatio ulogu domaćina, Predsjedništvo SFRJ kao kolektivni šef države, bilo je suzdržano prema ovom poduhvatu. Uz podršku Josipa Vrhovca, na kraju je donijeta odluka o prihvaćanju organizacija zbog strahovanja kako bi odbijanje moglo ukazati na dubinu tadašnje krize u zemlji.[4] Savezna tijela su se nadala kako bi ovaj skup mogao potaknuti vođe jugoslavenskih republika da pristupe rješavanju sve očiglednije krize na konstruktivan i miran način. Ipak, kriza je kulminirala ratovima u Jugoslaviji 1991. godine.[4] Ovaj Samit se upravo zbog toga često opisuje i kao "labuđi pijev" istaknute jugoslavenske hladnoratovske diplomacije.[4] Samit je održan u Sava centru u Novom Beogradu, a uvodni govor na slovenskom jeziku održao je Janez Drnovšek.[5]

Na ovom skupu, Jugoslavija je uspjela ubijediti članice Pokreta da iz završnog dokumenta izostave antiameričke i antizapadne stavove, kao i najoštrije kritike Izraela i cionizma. Prvi put su u dokument uključena i poglavlja o ljudskim pravima, slobodama i pravima žena.[6] Istovremeno, Jugoslavija je u Beogradu ugostila Jasera Arafata u svojstvu predsjednika Palestine, a ne kao vođu Palestinske oslobodilačke organizacije.[6] Nezadovoljni umjerenim stavom domaćina, radikalnije članice Pokreta, poput Iraka, Irana i Kube, poslali su niže uzvanike kao predvoditelje svojih delegacija.[6] Organizaciju Samita vodio je iskusni diplomat i posljednji predstavnik Jugoslavije u Ujedinjenim narodima, Darko Šilović.[7][5]

Tijekom događaja, Novosadski sajam, Beogradski sajam i Zagrebački velesajam predložili su izložbe posvećene temi Pokreta nesvrstanih, dok je Jugoslavenski leksikografski zavod iz Zagreba pokrenuo znanstveni i kulturni simpozij o povijesti Pokreta. Pored toga, brojni ekonomski i kulturni događaji organizirani su širom Jugoslavije.[5] Delegati su, kao simbol prijateljstva, zasadili sadnice stabala u Parku prijateljstva u Novom Beogradu.[8]

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. 9th Summit Conference of Heads of State or Government of the Non-Aligned Movement (PDF) (izvješće). [James Martin Center for Nonproliferation Studies. 1989
  2. a b Yugoslavia Reported to be Next Non-aligned Chairman. The Associated Press. 10. rujna 1988. Pristupljeno 23. rujna 2021.
  3. Foreign ministers of the non-aligned group of nations early... United Press International. 11. rujna 1988. Pristupljeno 23. rujna 2021.
  4. a b c Tvrtko Jakovina. 2011. Treća strana Hladnog rata. Fraktura. ISBN 978-953-266-203-0
  5. a b c Jakovina, Tvrtko. 2020. Budimir Lončar: Od Preka do vrha svijeta [Budimir Lončar: From Preko to the top of the World]. Fraktura. Zaprešić, Croatia. str. 292. ISBN 978-953358239-9
  6. a b c In 9th Summit, Nonaligned Bloc Is Likely to Ease Anti-U.S. Policy. The New York Times. 5. rujna 1989. Pristupljeno 23. rujna 2021.
  7. Šilović: Za Hrvate sam izdajnik, a za Srbe neprijatelj. PCNEN. 18. rujna 2011. Pristupljeno 23. rujna 2021.
  8. Petar Minić. n.d. Konferencije Pokreta nesvrstanih - kada je Beograd bio Svet. 011info.com. Pristupljeno 23. rujna 2021.